REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3027/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, dr.sc. Ante Perkušića člana vijeća i mr.sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. R., OIB …, iz R., …, zastupanog po punomoćniku M. K., odvjetniku iz Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstvo financija, OIB …, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u R., Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi poslovni broj Gž R- 18/2022-4 od 28. listopada 2022., kojom presudom je djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pr-459/2018-42 od 10. ožujka 2022., u sjednici održanoj 8. studenoga 2023.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije odbija se kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi poslovni broj Gž R-18/2022-4 od 28. listopada 2022.
2. Tužitelj je u odgovoru na prijedlog predložio isti odbaciti kao nedopušten odnosno odbiti kao neosnovan.
3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4. Tuženica je u prijedlogu za dopuštenje revizije postavila slijedeće pravno pitanje: „1) Postupa li ispravno sud kada odbije ocijeniti dokaznu snagu evidencije radnog vremena kao javne isprave kojom se dokazuje broj stvarno odrađenih sati rada, slobodnih dana godišnjeg odmora i bolovanja te ostvarenih prekovremenih sati u pojedinim mjesecu i prednost u pogledu dokazivanja broja iskorištenih slobodnih dana temeljem ostvarenih prekovremenih sati rada daje podacima iz obračunskih lista te je li sud dužan u slučaju nepodudaranja podataka u javnim ispravama sporne činjenice utvrditi drugim dokaznim sredstvima (saslušanjem tužitelja, svjedoka)?“
5. Tuženica je kao razlog važnosti u odnosu na gore navedeno pitanje navela odluke Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-3049/2021-3 od 25. veljače 2022., Gž R-2332/2021-2 od 5. siječnja 2022. i Gž R-2210/2021-2 od 22. listopada 2021. te odluku Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-76/2021-2 od 14. srpnja 2021. Međutim, navedene odluke ne mogu se smatrati dostatnim razlozima važnosti s obzirom na to da se radi o ukidnim odlukama drugostupanjskih sudova, a pravno shvaćanje izraženo u ukidnom rješenju drugostupanjskog suda ne veže ni prvostupanjski sud, pa ni žalbeni sud kad u nastavku postupka pravomoćno odlučuje u istom sporu, jer eventualno odustajanje od prethodno izraženog pravnog shvaćanja može biti vezano uz jasnije sagledavanje nekog pravnog pitanja, instituta i slično (tako i ovaj sud u rješenjima Revd 5072/2021-2 od 7. prosinca 2021. i Revd 1974/2022-2 od 17. svibnja 2022.). Podredno, valja reći i to da odgovor na predmetno pitanje ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja te se njime ne može uspostaviti opći standard primjenjiv na sve buduće slučajeve.
6. Slijedom navedenog, u ovome predmetu nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je ovaj sud na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP riješio kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 8. studenoga 2023.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek, v.r.
