Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: 32 UsI-2260/2023-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Janji Topol, uz sudjelovanje zapisničarke Spomenke Đurđević, u upravnom sporu tužitelja M. P., iz Z., OIB…., kojeg zastupa opunomoćenik I. M., odvjetnik iz Odvjetničkog društva M. i p. j.t.d., Z. protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, OIB…., Z., radi upisa maloljetnog djeteta u maticu rođenih, 8. studenog 2023.,

p r e s u d i o  j e

I

Poništava se rješenje Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske klasa: UP/II-223-02/21-01/20, ur. broj: 514-07-03-01/2-23-13 od 3. svibnja 2023.

II Poništava se rješenje Grada Z., Gradskog ureda za opću upravu i imovinskopravne poslove, Odjela za građanska stanja Grada Z., Devetog područnog odsjeka T., klasa UP/I-223-06/23-001/87, ur. broj 251-04-21-10-23-2 od 6. ožujka 2023.

III Odobrava se T. M. P. upis činjenice rođenja u maticu rođenih koja se vodi u matičnom uredu Grada Z., T., za matično područje T., za 2023. godinu, sa slijedećim podacima:

1. podaci o rođenju:

osobno ime: T. M. P.

spol: muški

dan mjesec, godina i sat rođenja:…

mjesto rođenja: O., T. C., W., S. A. D.

nacionalnost: Hrvat

državljanstvo: hrvatsko

2. podaci o roditeljima (otac):

osobni identifikacijski broj: ….

osobno ime i prezime: M. P.

datum rođenja:….

mjesto rođenja: S., R. H.

nacionalnost: Hrvat

državljanstvo: hrvatsko

zanimanje: diplomirani ekonomist

prebivalište: Z.

podaci o roditeljima (majka):

osobni identifikacijski broj: -

osobno ime i prezime: -

datum rođenja: -

mjesto rođenja: -

nacionalnost: -

državljanstvo: -

zanimanje: -

prebivalište: -

Primjedba: podaci o majci nisu poznati jer nisu navedeni u izvatku iz matice rođenih Države W., Ministarstva zdravstva, broj 146-2021-023415 od 30. travnja 2021.

IV Nalaže se tuženiku isplatiti naknadu troškova upravnog spora tužitelju u iznosu od iznosu od 622,14 Eura[1] / 4.687,51 kn u roku od 15 dana od dana primitka pravomoćne presude.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika klasa: UP/II-223-02/21-01/20, ur. broj: 514- 07-03-01/2-23-13 od 3. svibnja 2023. odbijena je žalba tužitelja podnesena protiv rješenja Grada Z., Gradskog ureda za opću upravu i imovinskopravne poslove, Odjela za građanska stanja Grada Z., Devetog područnog odsjeka T., klasa UP/I- 223-06/23-001/87, ur. broj 251-04-21-10-23-2 od 6. ožujka 2023. (dalje prvostupanjsko rješenje). Prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužitelja za upis njegovog maloljetnog djeteta T. M. P., rođenog…. u O., T. C., W., S. A. D. (dalje SAD), u maticu rođenih Republike Hrvatske (dalje RH).

2. Tužitelj je u pravodobno podnesenoj tužbi osporio zakonitost rješenja tuženika i prvostupanjskog rješenja u bitnom uz argumentaciju da je on hrvatski državljanin i biološki otac djeteta, da je time dijete ima pravo na stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom, da je tijekom upravnog postupka javnopravnim tijelima dostavio izvadak iz matice rođenih za dijete izdan od nadležnog tijela SAD-a kao države rođenja djeteta, u kojem je on naveden kao otac, dok je za podatke o drugom roditelju navedeno da isti „nisu navedeni“. Smatra da su u konkretnom slučaju ispunjeni svi uvjeti za upis djeteta u maticu rođenih te da odbijanje upisa predstavlja diskriminaciju i kršenje prava djeteta. Zahtijeva poništavanje drugostupanjskog i prvostupanjskog rješenja i meritorno rješavanje upravne stvari.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio osnovanost tužbe, pri čemu je ostao kod navoda iz osporenog rješenja.

4. Sud je riješio spor bez rasprave na temelju članka 36. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17., 110/21., dalje ZUS), radi poštivanja načela ekonomičnosti, jer iz tužbe proizlazi da odlučne činjenice nisu sporne, da je predmet spora pravno pitanje te da stranke nisu izrijekom zahtijevale održavanje rasprave.

5. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja sud je pročitao u sudski spis i spis tuženika.

6. Predmet spora je pravno pitanje da li u maticu rođenih RH može i mora biti upisano dijete koje je rođeno u inozemstvu, čiji je biološki otac hrvatski državljanin, no čiji podaci o drugom roditelju (majci) u inozemnom izvatku iz matice rođenih nisu navedeni, jer je dijete rođeno korištenjem instituta zamjenskog (surogat) majčinstva u SAD-u, koji institut je u RH zabranjen.

7. Između stranaka nije sporno:

- da je dijete T. M. P. rođen…. u O., T. C., W., SAD, uz primjenu instituta zamjenskog majčinstva, koje je u SAD-u zakonito i dozvoljeno, a u RH zabranjeno (čl. 31. Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, Narodne novine broj 86/12)

- da je tužitelj hrvatski državljanin i biološki otac djeteta (o čemu je kao dokaz dostavio i DNA-analizu)

- da je tužitelj tijekom upravnog postupka dostavio (nesporno) vjerodostojnu i istinitu javnu ispravu - izvadak iz matice rođenih Države W., Ministarstva zdravstva, broj 146-2021-023415 od 30. travnja 2021., ovjerenu apostille-om i prevedenu na hrvatski jezik po sudskom tumaču, kojom ispravom je tužitelj dokazao činjenicu rođenja maloljetnog djeteta te svoje očinstvo

- da je u predmetnom inozemnom izvatku iz matice rođenih u rubrici: „ime drugog roditelja“ navedeno da isto “nije navedeno“

Tužitelj je podnio prijavu za upis djeteta u evidenciju hrvatskih državljana budući da smatra da dijete ima pravo na državljanstvo stečeno podrijetlom na temelju odredbe članka 5. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu.

8. Sud je čitanjem obrazloženja osporavanih rješenja i odgovora na tužbu utvrdio da je zahtjev tužitelja za upis djeteta u maticu rođenih odbijen u bitnom uz slijedeću argumentaciju:

- da upis u maticu rođenih RH predviđa upis podataka o oba roditelja, a da Obiteljski zakon propisuje tko se smatra djetetovim roditeljima, institut utvrđivanja podrijetla djeteta te presumpciju majčinstva, odnosno da se djetetovom majkom smatra žena koja ga je rodila, čime se djetetu jamči pravo da zna tko su mu biološki roditelji u skladu s odredbom članka 7. Konvencije o pravima djeteta

- da matičar prilikom upisa djeteta u maticu rođenih nije dužan postupiti po inozemnoj ispravi ukoliko dijete nije rođeno na teritoriju RH, ukoliko navedeno nije moguće provesti prema inozemnoj ispravi. U konkretnom slučaju inozemna isprava sadrži podatke o ocu i ne sadrži podatke o majci djeteta, iako je majka (žena koja je rodila dijete) poznata u vrijeme rođenja djeteta, te smatraju da stoga nije valjana pravna osnova za upis

- da se odredba članka 22.1 Naputka ne može primijeniti u konkretnom slučaju, već da se ista odnosi samo na životne situacije kada je majka djeteta nepoznata, što ovdje nije slučaj

- da je u RH zamjensko majčinstvo zabranjeno, pa da se stoga tužitelju ostvareni status ne može automatski priznati i u RH, jer bi se time provele posljedice instituta koji je u RH zabranjen, kršilo bi se domaće zakonodavstvo i građani RH bili bi dovedeni u neravnopravan položaj

- da dijete posjeduje identifikacijske isprave SAD-a te da mu stoga prava nisu ugrožena.

9. Odredbom članka 9. Zakona o državnim maticama (Narodne novine br. 96/1993, 76/2013, 98/2019, dalje ZDM) propisano je da se u maticu rođenih kod temeljnog upisa upisuju: 1. podaci o rođenju: osobno ime i spol djeteta; dan, mjesec, godina, sat i mjesto rođenja; nacionalnost i državljanstvo; 2. podaci o roditeljima djeteta: osobni identifikacijski broj, osobno ime (i rođeno prezime), datum i mjesto rođenja, nacionalnost, državljanstvo, zanimanje, prebivalište i adresa stanovanja.

Odredbom članka 25. stavka 2. ZDM-a propisano je da je upis u državnu maticu matičar dužan izvršiti bez odgode.

Odredbom članka 40. stavka 1. ZDM-a propisano je da se upis činjenica rođenja hrvatskih državljana nastalih u inozemstvu obavlja na temelju izvatka iz državne matice inozemnog tijela, koje je u konkretnom slučaju dostavila stranka.

10. Odredbom članka 22.1 Naputka za provedbu Zakona o državnim maticama i upisa posvojenja u maticu rođenih („Narodne novine“, broj 26/08 i 76/13) propisano je da, ako je prilikom temeljnog upisa činjenice rođenja u maticu rođenih jedan roditelj djeteta nepoznat ili su nepoznati drugi podaci, rubrike predviđene za unošenje tih podataka ne popunjavaju se, a u rubriku »Primjedbe« unosi se bilješka da su ti podaci nepoznati.

Sukladno članku 62.7 navedenog Naputka temeljni upis činjenice rođenja upisuje se u državnu maticu s podacima navedenim u izvatku. Ako izvadak inozemnog tijela ne sadrži podatke potrebne za temeljni upis, sukladno članku 9., 16. i 18. Zakona o državnim maticama, službenik diplomatske misije ili konzularnog ureda RH u inozemstvu i matičar u vrijeme upisa, utvrđuju podatke potrebne za temeljni upis na temelju javnih isprava kojima se dotični podaci dokazuju.

11. Odredbom članka 5. Zakona o hrvatskom državljanstvu (Narodne novine broj 53/1991, 70/1991, 28/1992, 113/1993, 4/1994, 130/2011, 110/2015, 102/2019, dalje ZHD) propisano je da podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo osoba rođena u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako do navršene 21. godine života bude prijavljena u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu RH u inozemstvu ili u matičnom uredu u RH radi upisa u evidenciju kao hrvatski državljanin.

12. Odredbom članka 2. Konvencije o pravima djeteta, usvojene na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 20. studenoga 1989. (Zbirka međunarodnih ugovora Ujedinjenih naroda, sv. 1577., str. 3., dalje Konvencija), propisano je:

1. Države stranke poštivat će i osigurati svakom djetetu na svom području prava navedena u ovoj Konvenciji bez ikakve diskriminacije prema djetetu, njegovim roditeljima ili zakonskim skrbnicima glede njihove rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnoga, etničkoga ili socijalnog podrijetla, imovine, teškoća u razvoju, obiteljskog podrijetla ili kakve druge okolnosti.

2. Države stranke poduzet će sve potrebne mjere za zaštitu djeteta od svih oblika diskriminacije ili kažnjavanja koji polaze od položaja, djelatnosti, izraženog mišljenja ili uvjerenja roditelja, zakonskih skrbnika ili članova obitelji.

Odredbom članka 7. Konvencije propisano je:

1. Odmah nakon rođenja dijete mora biti upisano u matične knjige te mu se mora jamčiti pravo na ime, pravo na državljanstvo i, koliko je to moguće, pravo da zna za svoje roditelje i da uživa njihovu skrb.

2. Države stranke osigurat će primjenu ovih prava u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom i obvezama koje proizlaze iz odgovarajućih međunarodnih instrumenata u ovom području, osobito ako bi dijete inače ostalo bez državljanstva.

Odredbom članka 8. Konvencije propisano je:

1. Države stranke obvezuju se jamčiti djetetu pravo na očuvanje svog identiteta, uključujući nacionalnost, ime i obiteljske odnose priznate zakonom u što se neće nezakonito miješati.

2. Ako su djetetu nezakonito uskraćene neke ili sve sastavnice identiteta, države stranke osigurat će odgovarajuću pomoć i zaštitu u cilju njegova što bržeg potvrđivanja.

13. Odredbom članka 16. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine br. 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014, dalje URH) propisano je da se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

14. Tužbeni zahtjev je osnovan.

14.1. Sud uvažava stav tuženika da će se upisom djeteta začetog i rođenog zamjenskim majčinstvom u maticu rođenih RH, u istoj provesti posljedice primjene instituta koji je u RH zabranjen.

14.2. Međutim, sud ne uvažava stav tuženika da prava dijeteta uskratom upisa u maticu rođenih RH nisu ugrožena.

Sud smatra da, iako je u SAD-u dijete nesporno identificirano kao dijete tužitelja, su javnopravna tijela u RH djetetu uskratila to pravo, odnosno pravo na poštivanje privatnog života i očuvanje njegovog identiteta, što uključuje pravo na hrvatsko državljanstvo, nacionalnost, osobno ime i obiteljske odnose (odnos srodstva s ocem) priznate zakonom (članak 7. i 8. Konvencije) u hrvatskom pravnom sustavu. U ovom slučaju je, iako je djetetov biološki otac hrvat, dijetetu u RH uskraćeno pravo da bude identificirano kao dijete svog oca te mu je uskraćeno pravo na stjecanje hrvatskog državljanstva, što potencijalno može imati negativan učinak na definiranje njegovog vlastitog identiteta, a svakako ga stavlja u nepovoljniji položaj u hrvatskom pravnom sustavu odnosu na druge osobe koji ispunjavaju uvjete za stjecanje državljanstva podrijetlom (i u odnosu na one kojim su oba roditelja poznata, pa i u odnosu na one kojima je jedan roditelj nepoznat iz drugih razloga), što predstavlja i povredu iz odredbe članka 2. Konvencije.

Dakle, učinci odbijanja priznavanja odnosa roditelj - dijete u hrvatskom pravnom sustavu između tužitelja i njegovog djeteta nisu ograničeni samo na tužitelja, već se protežu i na dijete, čije je pravo na poštivanje privatnog života time znatno ugroženo.

14.3. S obzirom na navedeno, sud smatra da je radi donošenja pravilne i zakonite odluke bilo je potrebno utvrditi da li je prethodno opisano ugrožavanje ovih djetetovih prava razmjerno cilju koji se želi time postići (zaštita javnog poretka RH od priznavanja posljedica primjene instituta zamjenskog majčinstva).

Nesporno je da su odredbe kojima se utvrđuje roditeljstvo djeteta, s obzirom na postojeće stanje razvoja društvenih odnosa u RH, kako s pravnog tako i s vrijednosnog aspekta, od temeljnog značaja u hrvatskoj ustavnoj tradiciji kao i u hrvatskoj pravnoj teoriji u području obiteljskog i nasljednog prava. Međutim, sud smatra da se, prilikom donošenja odluka vezano za prava djeteta, potrebno rukovoditi se prvenstveno najboljim interesima djeteta. Budući da je tužitelj biološki otac djeteta, a imajući u vidu značaj biološkog srodstva i državljanstva kao komponente svakog pojedinačnog identiteta, sud smatra da nije u najboljem interesu djeteta da ga se liši pravne veze takve prirode, kada je biološka stvarnost takve veze uspostavljena i kada dotični roditelj i dijete traže njegovo puno priznavanje.

14.4. Takav stav zauzeo je i Europski sud za ljudska prava (dalje ESLJP) u činjenično istovjetnim predmetima - presudama u predmetu M. protiv F., broj 65192/11 od 26. lipnja 2014. i u predmetu L. protiv F. broj 65941/11 od 26. lipnja 2014.

14.5. Slijedom svega navedenog, a uvažavajući stavove ESLJP-a, sud je utvrdio da je osporavanim rješenjima povrijeđen zakon na štetu tužitelja i mldb. T. M. P., slijedom čega je tužbeni zahtjev utvrdio osnovanim te je ista poništio na temelju odredbe članka 58. stavka 1. ZUS-a.

15. Nadalje, sud je na temelju ovlaštenja iz istog članka riješio spor u punoj jurisdikciji na način da je usvojio zahtjev za upis djeteta u maticu rođenih RH.

Sud je utvrdio da su u konkretnom slučaju ispunjeni svi uvjeti za upis na temelju izvatka iz državne matice inozemnog tijela te da je izvadak iz matice rođenih SAD-a, ovjeren apostille-om i preveden, valjana pravna osnova za provedbu predmetnog upisa. Isprava je nesporno vjerodostojna i istinita te sadrži sve podatke potrebne za predmetni upis. Naime, ZDM i Naputak jasno propisuju da se dijete upisuje u maticu rođenih i kada nisu poznati podaci o jednom roditelju (članak 22.1 Naputka), bez propisivanja potrebe da se analiziraju razlozi radi kojih podaci o roditelju nisu poznati. Slijedom navedenog, predmetni upis sud je u skladu s odredbama ZDM-a i Naputka proveo na način da je upisao podatke o rođenju djeteta i o ocu, dok rubrike s podacima o majci nije popunio, uz upis primjedbe da podaci o majci nisu poznati, jer nisu navedeni u inozemnom izvatku iz matice rođenih na temelju koje je upis proveden.

16. Tužitelju je obzirom na potpuni uspjeh u sporu, na temelju članka 79. Zakona o upravnim sporovima i odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022, 126/2022, dalje Tarifa) dosuđen trošak zastupanja po opunomoćeniku odvjetniku za sastav tužbe u iznosu od 622,14 Eura[2] / 4.687,51 kn.

Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 4. rujna 2023., jer je tužitelj sve navedeno mogao iznijeti već u tužbi.

Zagreb, 8. studenog 2023.

Sutkinja:

Janja Topol, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. i članak 70. ZUS-a).