REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac

Poslovni broj Ref 4  Ovr-372/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Stipi Masle, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja M. B., vl. C., obrt za usluge, O.: …,

S., zastupana po punomoćniku M. J. i M. B.,

odvjetnicima u O. D. J. & P. d.o.o. u S.,

protiv protivnika osiguranja T. B., S., O.: …,

radi osiguranja privremenom mjerom, dana 7. studenoga 2023. godine;

r i j e š i o  j e

Odbija se predlagateljica osiguranja s prijedlogom za osiguranje od 28. veljače 2023.g.:

:

„Usvaja se prijedlog predlagateljice osiguranja radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja M. B., vl. C., obrt za usluge, O.: …, S., prema protivniku osiguranja T. B., S., O.: …, te se određuje

P r i v r e m e n a  m j e r a

1. Nalaže se protivniku osiguranja da najkasnije u roku od 24 sata od dostave ovog rješenja preda predlagateljici osiguranja opremu koju je bez valjane osnove otuđio iz poslovne prostorije anagrafske oznake … u S. i to uređaj za

magnetoterapiju, ekstenzomat, S. i hidraulički stol kao i da joj preda cjelokupnu dokumentaciju koja sadrži podatke pacijenata kojima je predlagateljica osiguranja pružala usluge.

2. Zabranjuje se protivniku osiguranja T. B. S., O.:

… otuđenje, opterećenje te poduzimanje svake radnje koja bi mogla izazvati promjene na pokretninama na koje je upravljena tražbina i to uređaja za magnetoterapiju, ekstenzomat, S. i hidraulički stol te cjelokupne dokumentacije koja sadrži podatke pacijenata kojima je predlagateljica osiguranja pružala usluge.

3. Ako protivnik osiguranja postupi protivno nalogu iz toč.1. ovog rješenja dužan je plaćati predlagateljici osiguranja iznos od 398,17 EUR za svaki dan zakašnjenja, počevši od isteka roka za ispunjenje.

4. Ako protivnik osiguranja ne postupi sukladno nalogu iz toč1. i toč.2. ovog rješenja sud će na prijedlog predlagateljice osiguranja donijeti rješenje radi prisilne naplate dosuđenih penala.

5. Ako protivnik osiguranja postupi protivno nalogu iz toč.1. ovog rješenja dužan je plaćati predlagateljici osiguranja iznos od 398,17 EUR za svaki dan zakašnjenja, počevši od isteka roka za ispunjenje.

6. Privremena mjera ostaje na snazi 30 dana od dana ovršnosti rješenja u parnici koju će predlagateljica osiguranja pokrenuti protiv protivnika osiguranja radi opravdanja ove privremene mjere.

7. Ovo rješenje o određivanju privremene mjere ima učinak rješenja o ovrsi.

II Žalba izjavljena protiv ovog rješenja na odgađa provedu rješenja.

III Nalaže se protivniku osiguranja, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati predlagateljici osiguranja trošak postupka sa zakonskom kamatom koja teče od donošenja rješenja pa do isplate.“

Obrazloženje

1/ Predlagateljica osiguranja M. B. ističe u tom prijedlogu da je vlasnica obrta za usluge C. u S., i da su ona i protivnik osiguranja bračni

drugovi i da je između predlagateljice osiguranja i protivnika osiguranja sklopljen Ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Protivnik osiguranja da je iz poslovnog prostora u kojem predlagateljica osiguranja obavlja registriranu djelatnost otuđio gotovo svu opremu koja služi za obavljanje registrirane djelatnosti tog obrta.Između predlagateljice osiguranja, s jedne strane kao poslodavca, i protivnika osiguranja, s druge strane kao radnika-fizioterapeut sklopljen je ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a da je Sporazumom utvrđeno da je taj ugovor prestao s danom 31.01.2023.g. i koji je sklopljen 27.01.2023.g.Navedenim sporazumom utvrđeno je da ugovor o radu na neodređeno vrijeme prestaje s danom 31.01.2023.g. te je utvrđeno da stranke jedna prema drugoj, osim plaće za siječanj 2023.g. koju je predlagateljica osiguranja bila dužna isplatiti protivniku osiguranja, nemaju nikakvih daljnjih potraživanja iz radno pravnog statusa. Nakon što je između stranaka sklopljen sporazumni raskid ugovora protivnik osiguranja otuđio je i poslovnu evidenciju koja sadrži podatke o pacijentima kojima je predlagateljica osiguranja pružala usluge te podatke o terminima i vrstama usluga. Protivnik osiguranja za otuđenje opreme i evidencije nije imao valjanu osnovu, a bez te opreme predlagateljica osiguranja ne može obavljati registriranu djelatnost pa joj svakim danom nastaje sve veća šteta zbog takvog postupanje protivnika osiguranja. Nakon sporazumnog raskida ugovora o radu, stranke su bile u pregovorima vezano za podjelu imovine stečene tijekom trajanja braka.

Dana 11.veljače 2023.g. predlagateljica je kontaktirala punomoćnika te ga obavijestila da su joj tijekom tog dana iz poslovnog prostora otuđeni gotovo svi uređaji i oprema. Nakon toga punomoćnici protivnice osiguranja upućen je dopis od 13.veljače 2023.g. kojim je predlagateljica osiguranja pozvala protivnika osiguranja da bez odlaganja u poslovni prostor vrati oduzete stvari. U odgovoru od 13.veljače 2023.g. punomoćnica protivnika osiguranja priznala je da je protivnik osiguranja otuđio uređaje i opremu te je navela da je predlagateljica ta koja se duži period nije očitovala na prijedlog sporazuma o podjeli imovine pa da je protivnik osiguranja postupio po prijedlogu sporazuma, kojeg je praktično on sačinio jer predlagateljica na taj prijedlog nikada nije pristala. Predlagateljica osiguranja, zbog svojih obveza i stanja u kojem se nalazila nije bila u mogućnosti dostaviti očitovanje na prijedlog sporazuma o podjeli imovine, osobito zbog činjenice što je kod postizanja sporazuma o prestanku ugovora o radu raspravljano samo o opremi koja služi za obavljanje profesionalne djelatnosti, a ne i o drugoj imovini koja je potencijalno bračna stečevina. Znajući za te okolnosti, očigledno ih ne uvažavajući te i dalje provodeći samovolju, protivnik osiguranja je postupio na prethodno opisani način te otuđio opremu i uređaje iz poslovnog prostora obrta. Općinski sud u Splitu za odlučivanje povodom prijedloga za osiguranje novčane tražbine privremenom mjerom nadležan je temeljem odredbe iz čl. 340.st.1.Ovršnog zakona. Prijedlog za privremenu mjeru može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskog postupka sukladno odredbi iz čl. 341.OZ-a, pa predlagateljica osiguranja, prije pokretanja parničnog postupka, u ovom postupku predlaže donošenje privremene mjere. Iz dokaza koji su prezentirani u ovome prijedlogu proizlazi da postoji nenovčana tražbina predlagateljice osiguranja prema protivniku osiguranja. Prema odredbi iz čl. 346.st.1. Ovršnog zakona radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Budući da je predlagateljici osiguranja ta oprema nužna za obavljanje registrirane djelatnosti, da već ima naručene korisnike usluga za točno određene usluge koje se ne mogu isporučiti bez te opreme, osim što je onemogućena obavljati djelatnost, postoji vjerojatnost da će protivnik osiguranja dalje otuđiti predmetnu opremu. Što se tiče evidencije pacijenata ona je predlagateljici osiguranja također nužna za obavljanje djelatnost, a s druge strane podaci koji su trebali biti dostupni samo u okviru obavljanja djelatnosti, na ovaj način postali su dostupni osobama koje nemaju pravo njima raspolagati, te može doći do povrede prava osobnosti trećih osoba . Dodatne okolnosti koje ukazuju na to da je u ovom predmetu nužno donošenje rješenja o osiguranju, budući da predlagateljica osiguranja bez odluka suda ne može doći do svoje opreme, je činjenica da je O. u S. dana 18.veljače 2023.g. izdalo rješenje broj

K.-D.-49/2023 kojim je protivniku osiguranja zabranjeno približavanje predlagateljici osiguranja M. B. na udaljenosti manjoj od 200

metara,zabranjeno mu je uspostavljanje i održavanje izravne i neizravne veze s njom kao žrtvom te je određeno udaljenje iz doma i to iz stana na adresi … u S. Osim štete koja je nasilnim i protupravnim činom počinjena predlagateljici

osiguranja, u podlozi je i motiv daljnjeg zlostavljanja koje se sustavno provodi dugi niz godina jer je oduzimanjem gotovo cjelokupne opreme iz poslovnog objekta u vlasništvu predlagateljice osiguranja cilj protivnika osiguranja bio dovesti je u ponižavajući položaj i materijalnu ovisnost, što samo po sebi predstavlja vrlo okrutan i smišljeni protupravni čin nasilja. Postupanje suda u ovakvoj situaciji je nužno te je nužno da sud donese rješenje o osiguranju jer je posve jasno da protivnik osiguranja dobrovoljno neće vratiti otuđene stvari, iako je putem punomoćnice najavio da će vratiti stvari, ali da predlagateljica osiguranja navede koje stvari želi. Nakon što je, podvrgavajući se volji protivnika osiguranja, dostavila obavijest koje su stvari najnužnije za obavljanje posla i te stvari zatražila, do današnjeg dana one nisu vraćene. Očito je da su u konkretnom slučaju ostvarene sve pretpostavke za određivanje privremene mjere iz čl. 344. i 346. OZ-a i da je privremena mjera dopuštena sukladno odredbi čl. 343. st.1. OZ-a. Naime, ovdje se radi o nenovčanoj tražbini koja proizlazi iz prava korištenja, a osobito prava posjeda određenih pokretnih stvari koje služe za obavljanje gospodarske djelatnosti, koje je protivnik osiguranja samovlasno oduzeo, tvrdeći da su to njegove stvari iako je to imovina obrta, a u najmanju ruku, ako se radi o zajedničkoj imovini, može se raditi o bračnoj stečevini i suvlasništvu, koje opet nije dopušteno samovlasno oduzimati.Predlagateljica osiguranja je dokazala ili u najmanju ruku učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine, opasnost da bi bez mjere protivnik spriječio i znatno otežao ostvarenje tražbine, a osobito je dokazala da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje i da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Temeljem odredbe čl. 347.st.1. OZ-a, kao vrstu privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljica osiguranja predlaže:

- Zabranu otuđenja i opterećenja pokretnina na koje upravljena tražbina te njihovo oduzimanje i povjeravanje na čuvanje predlagateljici osiguranja (čl. 347.st.1.toč.1. OZ-a) i

- Nalog protivniku osiguranja da stvari koje su predmet osiguranja bez odlaganja preda predlagateljici osiguranja, te da sve preostale stvari koje je preuzeo, a koje nisu predmet zahtjeva za vraćanje sačuva te da ih u slučaju korištenja upotrebljava pažnjom dobrog gospodarstvenika (čl. 347.st.1.toč.7. i 8. OZ-a).

Predlagateljica osiguranja predlaže se da sud sukladno odredbi iz čl.347.st.1.toč.6. OZ-a zabrani protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagateljici osiguranja te zabranu da se provedu promjene na stvarima na kojima je upravljena tražbina te se predlaže da sud temeljem st.2. navedenog članka odredi mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos između stranaka jer je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete i nasilja, a to je potrebno i radi osiguranja pravnog reda jer je nedopustivo samovlasno oduzimanje pomagala koji služe za obavljanje djelatnosti i to od ranijeg zaposlenika, makar se taj odnos ticao i prava iz bračnog odnosa. Radi izloženoga, predlagateljica osiguranja predlaže da sud usvoji ovaj prijedlog i donese predloženu mjeru kako je navedeno u izreci.

2. U odgovoru na taj prijedlog za osiguranje u podnesku od 24. ožujka 2023.g.protivnik osiguranja je istakao da je predlagateljica osiguranja u svom prijedlogu iznijela niz neistinitih i netočnih tvrdnji s ciljem da dovede sud u zabludu glede odlučnih činjenica relevantnih za donošenje odluke o prijedlogu. Protivnik osiguranja prvenstveno ističe da se protivi prijedlogu u cijelosti te predlaže sudu da ga odbije u cijelosti kao neosnovanog, a sve iz razloga koji će se nastavno iznijeti: a) predlagateljica nema nikakvu tražbinu prema protivniku osiguranja jer pokretnine čiji povrat traži nisu vlasništvo obrta (prigovor promašene aktivne legitimacije) b) pokretnine nisu dovoljno specificirane na način da se razlikuju od ostalih istovrsnih stvari (čl.162.st.2. ZV-a)

c) ne postoji opasnost da bi bez ove mjere protivnik osiguranja onemogućio ili znatno otežao ostvarenje tražbine niti je mjera potrebna radi sprječavanja nasilja ili nastanka nenadoknadive štete

d) usvajanjem privremene mjere bi se u potpunosti iscrpio sadržaj svoje

navodne tražbine radi koje bi predlagatelj osiguranja pokrenuo parnični postupak što nije dozvoljeno

e) predlagateljica nema zakonsku osnovu za tražiti izricanje sudskih penala na temelju privremene mjere .

Predlagateljica da neistinito tvrdi da je radni odnos između nje i protivnika osiguranja prestao radi dugotrajnog i teškog zlostavljanja od strane protivnika osiguranja. Upravo suprotno, radni odnos je prestao na zahtjev protivnika osiguranja zbog toga što ga je predlagateljica osiguranja sustavno šikanirala u radu jer mu je odbijala zakazivati termine sa pacijentima nastojeći ga dovesti u situaciju da bude „višak“ te da u potpunosti izgubi bilo kakav kontakt s pacijentima. S obzirom da protivnik osiguranja više nije htio trpjeti takav nepravedan tretman, zatražio je od predlagateljice osiguranja kao poslodavca sporazumni raskid radnog odnosa. Navedeno se lako može utvrditi pregledom korespondencije između punomoćnika predlagateljice i punomoćnice protivnika osiguranja, odvjetnice M. V..

Daljnja neistina koju predlagateljica opetovano iznosi je ta da je bila izložena dugotrajnom i sustavnom zlostavljanju u braku od strane protivnika osiguranja. Naime, indikativno je da su se ti navodi o „sustavnom zlostavljanju“ pojavili po prvi put tek kad je protivnik osiguranja pokrenuo proceduru za razvod braka te kad je obavijestio predlagateljicu da će otvoriti vlastiti obrt koji će pružati istu djelatnost kojim se bavi predlagateljica osiguranja. Protivnik osiguranja je osobno i putem punomoćnice M. V. pokušao na vrlo smiren i civiliziran način razići se sa predlagateljicom osiguranja, kako u pogledu bračnog odnosa tako i u pogledu poslovnog odnosa. Nažalost, predlagateljica osiguranja je odbila sve moguće prijedloge za mirno rješenje svih odnosa zbog svojih nerazumnih zahtjeva u kojem želi sve prisvojiti sebi negirajući ikakva prava protivnika osiguranja. Iako nije predmet ovog postupka, ukazuje se nužnim sud upoznati s činjenicom da su predlagateljica osiguranja i protivnik osiguranja živjeli u stanu majke protivnika osiguranja. Nakon što je predlagateljica osiguranja podnijela kaznenu prijavu protiv protivnika osiguranja zbog navodnog nasilja u obitelji, ODO je zbog delikatnosti i potencijalnih opasnosti takvih kaznenih djela, opreza radi, izdalo protivniku osiguranja sigurnosnu mjeru zabrane približavanja predlagateljici osiguranja na udaljenost manju od 200m. Zbog navedenog, protivniku osiguranja je onemogućen pristup u stan njegove majke ali je i dalje ostao prijavljen na adresi tog stana. Predlagateljica osiguranja je unatoč toj spoznaji, označila upravo tu adresu za dostavu u ovom postupku vjerojatno se nadajući da protivnik osiguranja neće zaprimiti pismena iz ovog postupka. Također se ističe da je odmah nakon izdavanja sigurnosne mjere promijenila bravu na vratima stana u vlasništvu majke protivnike osiguranja, što joj je vjerojatno bio cilj od početka. Posebno su deplasirani navodi da je cilj protivnika osiguranja dovesti predlagateljicu osiguranja u ponižavajući položaj i materijalnu ovisnost što bi, kako predlagteljica navodi, predstavljalo vrlo okrutan i smišljeni protupravni čin nasilja. Prije bi se postupanje predlagateljice osiguranja moglo okarakterizirati kao okrutno i nepravedno jer očigledno ne dozvoljava protivniku osiguranja da krene dalje. Naime, protivnik osiguranja je odlučio raskinuti sve odnose, kako privatne tako i poslovne sa predlagateljicom osiguranja te je sve pokušao riješiti na miran način.

Međutim, predlagateljica osiguranja svojim postupcima mu to sustavno onemogućava i otežava. Protivnik osiguranja je čekao predlagateljicu osiguranja više od 20 dana da realiziraju plan podjele, ali se ista ciljano na to oglušila. Nejasno je zbog kojih to obveza i stanja nije mogla dati valjano očitovanje? Usput rečeno, u tom razdoblju je predlagateljica osiguranja od zajedničke ušteđevine stranaka kupila novi automobil , bez da je uopće o tome obavijestila protivnika osiguranja, što predstavlja također kazneno djelo o kojem će nadležne institucije biti obaviještene.

Nadalje, predlagateljica navodi da nije pristala na sporazum o podjeli imovine jer da je tema bila samo oprema koja se tiče obavljanja profesionalne djelatnosti, a da se nije pričalo o drugoj imovini i potencijalnoj bračnoj stečevini. Iz ove izjave je jasna namjera predlagateljice osiguranja da de facto prisili protivnika osiguranja da pristane na njezine neosnovane zahtjeve samo kako bi došao do svoje vlastite opreme koju je on osobno kupio, a koja mu je potrebna za obavljanje djelatnosti za koju je otvorio obrt nakon prestanka ugovora o radu. Dakle, prijedlog za osiguranje sadrži niz neistinitih tvrdnji i zapravo je riječ o totalno neutemeljenim konstrukcijama koje nemaju veze sa stvarnim stanjem stvari. U nastavku će se protivnik osiguranja očitovati po svakoj prethodno navedenoj točki zbog koje smatra da nisu ispunjeni uvjeti za donošenje privremene mjere.

A) PRIGOVOR NEDOSTATKA AKTIVNE LEGITIMACIJE JER PREDLAGATELJICA OSIGURANJA NEMA NIKAKVU TRAŽBINU PREMA PROTIVNIKU OSIGURANJA Predlagateljica osiguranja, tj. M. B. kao vlasnica obrta C. nije niti je

ikad bila vlasnik pokretnina čiji posjed traži ovom mjerom. Naime, riječ je o stvarima koje su isključivo vlasništvo protivnika osiguranja. Uređaj za magnetoterapiju i hidraulički stol je protivnik osiguranja kupio prije sklapanja braka sa predlagateljicom osiguranja te predstavlja njegovu osobnu imovinu. Navedeno se može utvrditi pregledom fotografije koja se dostavlja u prilogu podneska, a iz koje je vidljivo da je taj stol korišten prije sklapanja braka u stanu majke protivnika

osiguranja

.

E. (trakcija) te S. uređaj je također kupio protivnik osiguranja

iz svojih osobnih sredstava s tim da je još u kreditnoj obvezi za plaćanje ekstenzomata dok je S. uređaj u cijelosti isplatio.

Svakako ne bi trebalo biti sporno da nijedan od tih uređaja nije unesen u obrt

C. te da ne predstavlja vlasništvo obrta. Predlagateljica osiguranja navodi da je riječ o stvarima u suvlasništvu nje i protivnika osiguranja, što nije točno, ali sve i da jest, u tom slučaju bi onda predlagatelj osiguranja trebala biti M. B. osobno, a ne kao vlasnica obrta C.. Svakako se ističe da s obzirom da je nesporno da je protivnik osiguranja bio u posjedu svih predmetnih stvari, čak i predlagateljica ne spori da ima barem suvlasništvo na istima, onda je nejasno zašto predlagateljica traži predaju u isključivi posjed, a ne predaju u suposjed. Zaključno, predlagateljica osiguranja nema nikakvu tražbinu prema protivniku osiguranja niti je ovlaštena tražiti predaju predmetnih stvari u posjed.

B) POKRETNINE NISU DOVOLJNO SPECIFICIRANE NA NAČIN DA SE

RAZLIKUJU OD OSTALIH ISTOVRSNIH STVARI

Prema čl.161. st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, vlasnik mora stvar koju zahtijeva opisati po njezinim osobinama koje je razlikuju od istovrsnih stvari. Predlagateljica nije opisala osobine stvari po kojima bi se predmetni uređaji razlikovali od ostalih pa je nejasno uopće što bi protivnik osiguranja trebao vratiti. Dakle, nije ispunjen uvjet iz čl.161.st.2. ZV-a pa je i iz ovog razloga prijedlog neosnovan.

C) NE POSTOJI OPASNOST DA BI BEZ OVE MJERE PROTIVNIK OSIGURANJA ONEMOGUĆIO ILI ZNATNO OTEŽAO OSTVARENJE TRAŽBINE NITI JE MJERA POTREBNA RADI SPRJEČAVANJA NASILJA ILI NASTANKA NENADOKNADIVE ŠTETE

Predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim da bi joj bez ove mjere bilo onemogućeno ili znatno otežano ostvarenje tražbine niti je učinila vjerojatnim da je mjera potrebna radi sprečavanja nasilja ili nastanka nenadoknadive štete.

Neistinito

tvrdi predlagateljica da je protivnik osiguranja otuđio predmetne pokretnine.

Protivnik

osiguranja nije otuđio pokretnine već iste koristi za obavljanje svoje djelatnosti što znači da ih isti neće ni otuđit jer mu je obavljanje djelatnosti nužno za egzistenciju. Dakle, zaista je nejasno u čemu se sastoji opasnost da bi bez mjere bilo onemogućeno ili znatno otežano ostvarenje navodne tražbine predlagateljice osiguranja. Opasnosti od nasilja također nema jer protivnik osiguranja nije nasilan niti

je ikad bio, a posebno nema s obzirom na postojanje sigurnosne mjere zabrane približavanja predlagateljici osiguranja. Neistinita tvrdnja je i da bez predmetne opreme predlagateljica osiguranja ne može obavljati svoju djelatnost. Protivnik osiguranja nije uzeo cijelu opremu kako to predlagateljica tvrdi jer je predlagateljici osiguranja ostao svaki od predmetnih stvari u poslovnom prostoru te ista i dalje neometano obavlja svoju djelatnost. Predlagateljica osiguranja nema zaposlenih u svom obrtu, sama obavlja djelatnost fizioterapije te joj objektivno nije ni potrebno više

od jednog komada svih navedenih stvari, koje nesporno ima u poslovnom

prostoru.

Ono što predlagateljica također prešućuje da protivnik osiguranja nije uzeo niz drugih

stvari koji su također njegovo vlasništvo jer ih je kupio prije braka (stol za masažu, solux lampa, elektrostimulator, laser, balans ploča) te niz drugih uređaja koji su također u najmanju ruku u suvlasništvu protivnika kao što su aparat za elektroterapiju, ultrazvuk, laser, balans ploča, kompletna oprema za kineziterapiju (utezi, štapovi, elastične trake, švedske ljestve, lopte, pilates lopte) i kompletan inventar (pult, ormar, četiri stolice, barska stolica, vatrogasni aparat, radio, usisavač).

Dakle, protivnik osiguranja je ostavio predlagateljici osiguranja (na svoju štetu) sve što joj je potrebno za obavljanje fizioterapije, a za sebe zadržao „višak“ uređaja i pokretnina koji su nužni da i on može obavljati djelatnost. Iz svega navedenog nesporno je da predlagateljica osiguranja ne trpi nikakvu štetu, već upravo suprotno,

prihvaćanjem privremene mjere protivniku osiguranja će se nanijeti

nenadoknadiva

šteta jer isti bez ove opreme ne može obavljati svoju djelatnost.

Sud mora uzeti u obzir prilikom određivanja mjere štetu koja bi se prihvaćanjem mjere nanijela protivniku osiguranja te ista ne može biti veća od eventualne koristi koju bi predlagatelj osiguranja ostvario.

D) USVAJANJEM PRIVREMENE MJERE BI SE U POTPUNOSTI ISCRPIO

SADRŽAJ SVOJE NAVODNE TRAŽBINE RADI KOJE BI PREDLAGATELJ

OSIGURANJA POKRENUO PARNIČNI POSTUPAK ŠTO NIJE DOZVOLJENO Usvajanjem prijedloga za privremenu mjeru, predlagateljica osiguranja praktički u cijelosti ostvaruje tražbinu za koju tvrdi da ima prema protivniku osiguranja, što svakako nije smisao privremene mjere. Prema postojećoj sudskoj praksi, privremene mjere su sredstva kojima je cilj stvaranje uvjeta za buduće ostvarenje tražbine vjerovnika na temelju odluke koja će biti ili koja je već donesena o glavnom pitanju (u glavnom postupku), dakle sredstva kojima bi se eliminirala ili umanjivala mogućnost sprječavanja ili otežavanja takvog ostvarenja, odnosno privremene mjere su sredstva u osnovi akcesornog i supsidijarnog karaktera u odnosu na meritorno suđenje. Privremenom mjerom se ne smije iscrpiti sadržaj vjerovnikove tražbine, tj. ne smije doći do njenog prijevremenog ostvarenja.

Privremene mjere su sredstva vremenski ograničenog trajanja, njihovo trajanje je uvjetovano pokretanjem i odgovarajućim ishodom glavnoga postupka. U konkretnom slučaju, predlagatelj osiguranja traži određivanje privremene mjere koja predloženim sadržajem u potpunosti iscrpljuje sadržaj svoje tražbine, a radi koje bi pokrenuo parnični postupak. Takav stav potvrđen je u rješenju Županijskog suda u Splitu, broj Gž Ovr-1547/2018-2 od 14. siječnja 2019.g.:

Cilj mjere ne smije biti ostvarenje tražbine već njezino osiguranje, a ne bi trebalo biti sporno da bi prihvaćanjem ove mjere predlagateljica osiguranja u cijelosti konzumirala cijelu navodnu tražbinu.

Posebno se još ističe da sama predlagateljica ne spori da je protivnik osiguranja također vlasnik svih pokretnina te da je njihov posjednik bio što znači da nema nikakve pravne osnove da traži predaju u isključivi posjed.

Isti stav je također potvrđen i u odluci Županijskog suda u Rijeci broj Gž-1555/2019 od 23. rujna 2019.

Sukladno svemu navedenom, i iz ovog razloga sud treba odbiti prijedlog za privremenu mjeru kao neosnovan.

.

E) PREDLAGATELJICA NEMA ZAKONSKU OSNOVU ZATRAŽITI IZRICANJE

SUDSKIH PENALA NA TEMELJU PRIVREMENE MJERE

Predlagateljica u svom prijedlogu neosnovano zahtijeva da sud u slučaju da protivnik osiguranja ne ispuni obvezu u roku, dosudi sudske penale u korist predlagateljice. Prema čl. 247.st.1. Ovršnog zakona, kad dužnik ne ispuni u roku neku svoju nenovčanu obvezu na činjenje, trpljenje ili nečinjenje utvrđenu pravomoćnom sudskom odlukom, sudskom nagodbom ili javnobilježničkom ispravom, sud će u ovršnom postupku, na prijedlog vjerovnika kao ovrhovoditelja, odrediti dužniku kao ovršeniku naknadni primjereni rok i izreći da će ovršenik, ako ne ispuni svoju obvezu u tome roku, biti dužan isplatiti ovrhovoditelju određeni iznos novca za svaki dan zakašnjenja ili koju drugu jedinicu vremena (sudski penali), počevši od isteka toga roka. S obzirom na prethodno navedene zakonske odredbe, sudski penali se mogu odrediti samo na temelju pravomoćne sudske odluke, i to tek nakon što se ovršeniku ostavi naknadni primjereni rok za ispunjenje. Ne bi trebalo biti sporno da ne postoji pravomoćna odluka kojom se protivniku osiguranja nešto nalaže pa samim time nema osnove ni za izricanje sudskih penala. Isto je potvrđeno u sudskoj praksi (Rješenje ŽS u Varaždinu Gž 985/08 od 3.lipnja 2008.)

Nadalje, predlagateljica prijedlogom traži sudske penale u iznosu od ni manje ni više nego čak 398,17 EUR za svaki dan zakašnjenja! Smisao privremene mjere nije obogaćenje vjerovnika već prisilno sredstvo da se dužnik prisili na činjenje (tako i VSRH u odluci Rev 894/12 od 31.listopada 2012.) pa je i u tom dijelu neosnovan prijedlog. Slijedom svega navedenog, predlaže se sudu da u cijelosti odbije prijedlog predlagateljice kao neosnovan i naloži joj da nadoknadi prouzročeni trošak protivniku osiguranja.

3. Sadržajno navedenim prijedlogom predlagateljica osiguranja predlaže donošenje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine i koje pretpostavke za određivanjem te mjere su određene u čl. 346. st.1. t. 1. i 2. Ovršnog zakona ( NN 131/20, 114/22), koji se primjenjuje na konkretan slučaj i koje se pretpostavke moraju kumulativno ispuniti da bi sud odredio predloženu privremenu mjeru.

4. Predlagatelj osiguranja ističe u prijedlogu za osiguranje da je došlo do trajno poremećenih i narušenih bračnih odnosa s protivnikom osiguranja i radi čega je između istih stranaka i sklopljen Sporazumni raskid ugovora o radu na neodređeno vrijeme, a da je protivnik osiguranja otuđio uređaje i opremu koje je naveo u tom prijedlogu. U tom prijedlogu za osiguranje predlagateljica osiguranja nije navela i precizirala točno koji su to uređaji navodeći njihove brojeve, oznake i slično, a neprijeporno je da se navedeni uređaji kako je spomenuto i u prijedlogu za osiguranje nalaze kod protivnika osiguranja. Također, protivnik osiguranja spori da bi ti uređaji predstavljali vlasništvo predlagatelja osiguranja, već upravo da iste predstavljaju isključivo vlasništvo protivnika osiguranja i koje je isti kupio putem kreditne obveze, a ukoliko iste predstavljaju suvlasništvo stranka da predlagateljica osiguranja ne može tražiti predaju u isključivi posjed te stvari, odnosno uređaje. Slijedom iznijetog sud smatra da ti uređaji i druga oprema kako su spomenuti u prijedlogu za osiguranje bi predstavljalo bračnu stečevinu predlagatelja osiguranja M. B. i protivnika osiguranja T. B., pa je stoga predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine prema protivniku osiguranja.

5.Prema iznijetom vidljivo je da predlagateljica osiguranja traži povrat odnosno predaju tih stvari od strane protivnika osiguranja i to iz razloga da može obavljati registriranu djelatnost- registrirani obrt i koja predstavlja uređaje i opremu za obavljanje profesionalne djelatnosti predlagateljice osiguranja i to navedenog obrta, ali iste stvari i oprema po stavu ovog suda predstavljaju bračnu stečevinu predlagateljice osiguranja i protivnika osiguranja. Protivnik osiguranja je također obavljao djelatnost u tom obrtu i to kod predlagateljice osiguranja, pa se postavlja pitanje da li bi ovako predloženom privremenom mjerom na način da protivnik osiguranja preda te stvari predlagateljici osiguranja dovelo do toga da bi bila uzrokovana i šteta protivniku osiguranja i da se i njemu ne omogući obavljanje djelatnosti sa tim uređajima i opremom, pa je očito da se na strani predlagateljice osiguranja nisu ostvarili svi kumulativno određeni uvjeti za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine iz čl. 346. Ovršnog zakona ( NN 131/20, 114/22),

radi

čega

je

odlučeno

kao

u

izreci.

U Splitu, 7. studenoga 2023.

SUDAC

STIPE MASLE v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, a za nadležni Županijski sud.

DNA:

- pun. predlagatelja osiguranja

- pun. protivnika osiguranja,

- u spis.