Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 10 Kž-785/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dušanke Zastavniković Duplančić, kao predsjednice vijeća te Marijana Garca i Renate Miličević, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv optužene CJĆ, zbog kaznenog djela protiv imovine-krađe iz članka 228. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbi privatnog tužitelja, podnesene protiv presude Općinskog suda u Splitu, broj: K-1136/2021 od 23. svibnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 7. studenog 2023.,
p r e s u d i o j e
Žalba privatnog tužitelja CJ odbija se kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Splitu, broj: K-1136/2021 od 23. svibnja 2023., na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 118/18. i 126/19. – dalje u tekstu: ZKP/08.), optužena CJĆ oslobođena je optužbe da bi počinila kazneno djelo protiv imovine – krađom iz članka 228. stavka 1. KZ/11., a na štetu privatnog tužitelja.
1.1. Na temelju članka 149. stavka 3. ZKP/08, troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP/08. te nužni izdaci optuženika pali su na teret privatnog tužitelja.
2. Žalbu protiv presude pravodobno je podnio privatni tužitelj ZJ po punomoćniku Mariju Vukoviću, odvjetniku iz Splita, zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba privatnog tužitelja nije osnovana.
5. Privatni tužitelj uvodno u žalbi ističe da je prvostupanjski sud ostvario bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članak 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., nakon čega samo parafrazira dio te zakonske odredbe, navodeći da je „izreka presude nerazumljiva, u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, dok su razlozi koji su navedeni nejasni i u znatnoj mjeri proturječni“, pri čemu ne nudi nikakve konkretne razloge ili obrazloženje iznesenih tvrdnji, a to ne čini niti kad ističe žalbenu osnovu povrede kaznenog zakona, uslijed čega se zapravo sadržajno žalba u tim dijelovima odnosi na pogrešno (i nepotpuno) utvrđeno činjenično stanje.
5.1. Uz to, pobijana presuda sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama koji su potpuno jasni i bez proturječnosti, a suglasni su i sa sadržajem dokaza izvedenih tijekom postupka, dok prigovori koje žalitelj označava kao povredu kaznenog postupka i povrede kaznenog zakona, predstavljaju zapravo prigovore u pogledu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, koji će se razmotriti i ocijeniti kod obrazlaganja te žalbene osnove.
5.2. Zbog iznesenih razloga, ovaj sud je na temelju članka 476. stavka 1. točke 1. i 2. ZKP/08., pobijanu presudu ispitao po službenoj dužnosti, nakon čega je utvrdio da nije počinjena rečena povreda odredaba kaznenog postupka ili povrede kaznenog zakona, a ni bilo koje druge povrede koje bi proizlazile iz žalbenih razloga.
6. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a kako to proizlazi iz žalbenih navoda žalitelja, presudu pobija samo zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, ne i zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s obzirom da u žalbi ne ističe koje to odlučne činjenice prvostupanjski sud nije utvrđivao, a niti za tako neutvrđene činjenice nudi neke nove i druge dokaze, već se žalbeni navodi žalitelja svode na prigovore o pogrešnoj ocijeni dokaza i pogrešnom izvođenju zaključaka iz takve ocjene dokaza od strane prvostupanjskog suda, bez valjanih argumenata, koji bi doveli u pitanje odluku prvostupanjskog suda.
6.1. Ovim žalbenim navodima, nisu dovedena u pitanje činjenična utvrđenja i iz toga izvedeni zaključci prvostupanjskog suda. Prvostupanjski sud je detaljno analizirao i savjesno ocijenio svaki dokaz pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, kao i u odnosu na obranu optužene CJĆ, nakon čega je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, temeljem kojeg je zaključio da nije dokazano da je počinila kazneno djelo krađe iz članka 228. stavka 1. KZ/11., jer nije utvrđeno da je prilikom napuštanja bračne zajednice 2021., otuđila novac od svog supruga CJ u sveukupnom iznosu od 13.000,00 kuna, pa je pravilno oslobođena optužbe za navedeno kazneno djelo na temelju članka 453. točke 3. ZKP/08.
6.2. Naime, u konkretnom slučaju neposrednih dokaza o tome da je optuženica otuđila predmetni novac i da je bio u vlasništvu privatnog tužitelja među izvedenim dokazima nema. Kada se uzme u obzir činjenica, da je privatni tužitelj živio u braku s optuženicom od 2009., koja je bračnu zajednica napustila tijekom 2021., u kojem vremenskom razdoblju su živjeli u izobilju, a sve što su zaradili i trošili, kako je iskazao sam privatni tužitelj, koje činjenice prvostupanjski sud pozorno i pravilno tumačio, nakon čega je u kontekstu svih izvedenih dokaza osnovano zaključio da nije dokazano da je optuženica počinila kazneno djelo koje joj se stavlja na teret.
6.3. Za sva ta utvrđenja i zaključke, prvostupanjski sud je dao valjane i argumentirane razloge zašto smatra da nije dokazano da je optuženica počinila kazneno djelo zbog kojeg se tereti, a sve te razloge prihvaća i ovaj sud, na koje razloge se upućuje žalitelj, kako se ne bi ponavljali.
6.4. Najzad, treba naglasiti da žalitelj zapravo ustraje u svojoj žalbi na ponovnoj ocjeni do sada izvedenih dokaza iz kojih izvodi zaključak da je optuženica počinila kazneno djelo za koje se i optužuje, a ne nudi takve dokaze, na temelju kojih bi se eventualno moglo zaključiti suprotno.
7. Kako ne postoje razlozi zbog kojih privatni tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, valjalo je na temelju članka 482. ZKP/08., odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 7. studenog 2023.
Predsjednica vijeća:
Dušanka Zastavniković Duplančić
