1

Poslovni broj:  Gž-801/2022-4

 

 

                                                                                                  Poslovni broj:  Gž-801/2022-4

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Renate Marić-Ivanović kao izvjestiteljice i članice vijeća i Branke Ribičić kao članice vijeća, u parničnom postupku tužitelja M. P., OIB… iz Z., kojeg zastupaju punomoćnici iz Z. odvjetničkog ureda M.. G. & V. Š. iz Z., protiv tuženika D. P., OIB…iz O., kojeg zastupa H. B., odvjetnik iz O., radi naknade štete, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu od 4.kolovoza 2022. poslovni broj Pn-84/20-17, u sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2024.

 

p r e s u d i o   j e

 

I Žalba tužitelja M. P. iz Z. odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu od 4.kolovoza 2022. poslovni broj Pn-84/20-17.

 

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka i zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na žalbu, kao neosnovani.

 

Obrazloženje

 

1.Pobijanom presudom Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu od 4.kolovoza 2022. poslovni broj Pn-84/20-17 presuđeno je:

" I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja M. P., OIB… iz Z., koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku D. P., iz O., OIB…, u roku od 15 dana isplatiti tužitelju M. P., iz Z., OIB…, iznos od 80.000,00 kuna uvećan za zateznu kamatu koja teče od 1. listopada 2018. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu prema određenju suda uvećane za zatezne kamate koje na taj iznos teku od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena."

II. Nalaže se tužitelju M. P., OIB… iz Z., da tuženiku D. P., OIB… iz O., nadoknadi parnični trošak u iznosu 5.000,00 kn (pet tisuća kuna), u roku od 15 dana."

III. Odbija se tuženik D. P., OIB… iz O.,s preostalim zahtjevom za naknadu parničnog troška iznad dosuđenog iznosa do iznosa od 6.875,00 kn."

 

2. Protiv presude žalbu je uložio tužitelj zbog svih žalbenih razloga propisanih u čl. 353. Zakona o parničnom postupku. Navodi kako u izreci predmetne kaznene presude jasno stoji da je tuženik kriv što je "….uporabom podesnog predmeta srušio, uzeo i za sebe zadržao 130 m3 cera i graba , čime je oštetio M. P. za iznos od 80.000,00 …" Poziva se na odredbu čl. 12. ZPP-a. Imovinsko pravni zahtjev u kaznenom postupku nije obligatoran za oštećenika niti je odluka kaznenog suda o upućivanju u parnicu na ikoji način relevantna za odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva u ovom postupku. Ističe da je iznos i opseg minimalne štete, iako je kazneni sud uputio tužitelja s njegovim imovinsko pravnim zahtjevom u parnicu, utvrđen pravomoćnom presudom kaznenog suda. Upravo je iznos uzrokovane štete bitno obilježje kvalificiranog kaznenog djela krađe. Smatra da je prvostupanjska presuda nezakonita i nepravilna, te predstavlja arbitrarnost prvostupanjskog suda, slijedom čega se predlaže drugostupanjskom sudu da preinači prvostupanjsku presudu te usvoji tužbeni zahtjev tužitelja kako je isti specificiran podneskom od 26. veljače 2020. u cijelosti, te da obveže tuženika na naknadu troška žalbenog postupka.

 

3. U odgovoru na žalbu tuženik ponovno ističe se kako u konkretnom slučaju nije vođen redovni kazneni postupak, već se sukladno članku 541. stavku 1. ZKP/08 sud složio sa zahtjevom državnog odvjetnika i presudom izdao kazneni nalog. S obzirom da ne postoji niti jedan dokaz o stvarnoj šteti već samo izjava oštećenika kojom navodi iznos štete sud je oštećenika sa imovinskopravnim zahtjevom uputio u parnicu temeljem članka 158. ZKP/08. Iz same presude kojom se izdaje kazneni nalog, a koji je postala pravomoćna 3. kolovoza 2019., razvidno je da Sud nije utvrđivao činjenice, pa tako u obrazloženju presude stoji: „Kako podaci u spisu ne daju dovoljno osnove za presuđenje imovinsko pravnog zahtjeva oštećenika budući da u spisu ne postoji niti jedan dokaz o stvarnoj šteti već samo izjava oštećenika kojom navodi iznos štete, to je sud uputio oštećenika u parnicu radi naknade štete.“ Tužitelj je odustao od izvođenja dokaza zbog čega je sud pravilno odbio tužbeni zahtjev. Traži troškove odgovora na žalbu

 

4. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda, te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio neku od bitnih povreda postupka, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo. Činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno, materijalno pravo pravilno primijenjeno. U razlozima presude prvostupanjski sud dao je za svoj pravni stav jasno obrazloženje.

 

5. Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja za dosudu naknade štete počinjenje kaznenim djelom i pribavom nepripadne imovinske koristi od strane tuženika u visini od 80.000,00 kuna.

 

5.1. U postupku je u bitnome utvrđeno slijedeće:

- da je kaznenim nalogom broj K-191/2019-2 tuženi D. P. proglašen krivim što je u razdoblju od 1.5.2018. do 30.9.2018. u T., u nakani pribavljanja drva s livade rudine koja je upisana kao katastarska čestica broj …, K. Z., kao vlasništvo M. P., uporabom podesnog predmeta srušio, uzeo i za sebe zadržao 130 m3 cera i graba, čime je oštetio M. P. za iznos od 80.000,00 kuna, čime je isti počinio kazneno djelo protiv imovine – krađa, opisano u članku 228. stavak 1. i 3. Kaznenog zakona.

- da je u izreci kaznenog naloga na temelju čl. 158.ZKP/08 oštećeni M. P. iz Z. upućen u parnicu sa imovinsko pravnim zahtjevom

- da u obrazloženju navedene presude stoji da kako podaci u spisu ne daju dovoljno osnove za presuđenje imovinsko pravnog zahtjeva oštećenika, da u spisu ne postoji niti jedan dokaz o stvarnoj šteti, već samo izjava oštećenika kojom navodi iznos štete, sud je uputio oštećenika u parnicu radi naknade štete

- da je tužitelj dana 10.6.2021. odustao od dokaznih prijedloga iznesenih na pripremnom ročištu dna 8.6.2021.

 

6. Iz obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da sud nespornim utvrđuje da je tuženik počinio kazneno djelo, a radi kojeg je i proglašen krivim. Međutim, u pogledu imovinsko pravnog zahtjeva nema dokaza iz kojih bi se mogla utvrditi počinjena šteta tužitelju. Da je kazneni sud imao dokaze o visini počinjene štete, dosudio bi imovinsko pravni zahtjev, no budući da u spisu ne postoji niti jedan dokaz o stvarnoj šteti, već samo izjava tužitelja kojom navodi iznos štete, sud je uputio tužitelja u parnicu radi naknade štete.

 

7. Dakle, obzirom da u obrazloženju kaznene presude kojim je izdan kazneni nalog stoji da ne postoji niti jedan dokaz o stvarnoj šteti, već samo izjava oštećenika isti je i upućen u parnicu. U konkretnom slučaju nije vođen redovni kazneni postupak, već se sukladno članku 541. stavku 1. ZKP/08 sud složio sa zahtjevom državnog odvjetnika i presudom izdao kazneni nalog. Sukladno stavku 2. istog članka Zakona u presudi o kaznenom nalogu navedeno je samo da se prihvaća zahtjev državnog odvjetnika te je okrivljeniku, čiji osobni podaci moraju biti jasno određeni, izrečena kazna. Izreka presude o kaznenom nalogu obuhvaća podatke iz članka 459. stavak 1. do 3. Zakona, uključujući i odluku o imovinskopravnom zahtjevu, a obzirom da ne postoji niti jedan dokaz o stvarnoj šteti već samo izjava oštećenika kojom navodi iznos štete sud je oštećenika sa imovinskopravnim zahtjevom uputio u parnicu temeljem članka 158. ZKP/08.

 

8. Imajući u vidu naprijed navedene činjenice kao i činjenicu da je tužitelj odustao od izvođenja dokaza predloženih na pripremnom ročištu, saslušanja svjedoka i stranaka i prijedloga za pribavom dokumentacije iz katastarskog operata nužnih za identifikaciju stvarnih vlasnika predmetne nekretnine, točnog mjesta i iznosa štete pravilno je prvostupanjski sud odlučio odbivši tužitelja s tužbenim zahtjevom. Sudska praksa na koju se poziva tužitelj nije primjenjiva u konkretnom predmetu jer iz kaznenog naloga jasno proizlazi kako u spisu ne postoji niti jedan dokaz o stvarnoj šteti već samo izjava oštećenika kojom navodi iznos štete. Troškovi parničnog postupka pravilno su izračunati sukladno odredbi čl.154.st.1. Zakona o parničnom postupku.

 

9. Zbog navedenog, a kako nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka i kako je materijalno pravo pravilno primijenjeno, sud je žalbu tužitelja odbio kao neosnovanu i potvrdio presudu, a sve temeljem članka 368. stavak 1. Zakona o parničnom postupku.

 

10. Kako tužitelj nije uspio sa žalbom sud mu nije priznao troškove žalbenog postupka (čl. 154.st.1. Zakona o parničnom postupku), a trošak sastava odgovora na žalbu nije bio potreban za vođenje ovog postupka (čl. 155.st.1. Zakona o parničnom postupku), zbog čega je sud sukladno odredbi čl.166.st.1. Zakona o parničnom postupku odlučio kao u točki II izreke ove presude.

 

 

U Požegi, 5. veljače 2024.

 

                                                                                                                                 Predsjednik vijeća

 

                                                                                           Branimir Miljević,v.r.