REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3437/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Jasenke Žabčić članice vijeća, Dragana Katića člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Stanograd stambeno-graditeljske zadruge u stečaju, (OIB 48821947982), Zagreb, Ilica 109, kojeg zastupa punomoćnik Ante Omazić, odvjetnik u Zagrebu, Budmanijeva 5, protiv tuženice JĐ (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Jurica Tončić, odvjetnik u Zagrebu, Đorđićeva 19, radi pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-140/2023-2 od 21. ožujka 2023., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P- 20/22-21 od 17. studenog 2022., u sjednici održanoj 7. studenoga 2023.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-140/2023-2 od 21. ožujka 2023., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P- 20/22-21 od 17. studenog 2022. u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP).
2. Predmet ovog spora je pobijanje Sporazuma o založnom pravu na nekretninama tužitelja utvrđenjem da je isti bez pravnog učinka prema stečajnoj masi tužitelja te brisanjem založnog prava koji je temeljem istog upisan na nekretninama tužitelja.
3. Nižestupanjski su sudovi nakon provedenog dokaznog postupka ocijenili da pobijani Sporazum o založnom pravu na nekretninama tužitelja predstavlja namjerno oštećenje vjerovnika tužitelja, u smislu odredbe čl. 202. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 71/15, 104/17 - dalje: SZ).
4. Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske razmatrajući prijedlog u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. i čl. 387. ZPP, ocijenilo je da pritužba koja se odnosi na navodnu povredu prava vlasništva zajamčenog čl. 48. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14 – dalje: Ustav RH) odnosno prava na mirno uživanje imovine zajamčenog čl. 1. Protokola 1. uz EKLJP te povredu čl. 49. Ustava RH u odlukama nižestupanjskih sudova nisu osnovane. Naime odluke nižih sudova, koje po mišljenju tuženice predstavljaju zadiranje/miješanje u navedeno pravo tuženice, temelje na pravilno primijenjenim odredbama čl. 202. SZ i stoga su zakonite.
5. Navedena odredba teži postizanju cilja u javnom (općem) interesu, naime zaštiti vjerovnika koji se izravno oštećuju otuđenjem imovine stečajnog dužnika, jer u konkretnim slučaju stečajna masa tužitelja nije dostatna za namirenje tražbina stečajnih vjerovnika.
6. Ništa ne ukazuje da su u danim okolnostima niži sudovi primijenili tu odredbu na način koji bi bio nerazmjeran navedenom cilju i nametnuo prekomjeran teret tuženici.
7. Kako, dakle, tuženIca nije učinila vjerojatnim da joj je u postupku pred nižim sudovima bilo povrijeđeno pravo na koje se u ovom prijedlogu poziva, prijedlog za dopuštenje revizije je trebalo odbaciti kao nedopušten sukladno odredbi čl. 389.a st. 4. i st. 5. ZPP.
Zagreb, 7. studenoga 2023.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
