REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4933/2022-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u ovršnoj stvari 1. ovrhovoditelja A. R. iz Z., (OIB …), kojeg zastupaju punomoćnici Lj. V. i D. J., odvjetnici u Odvjetničkom društvu J., V. & V. u 1 2
Z., 2. ovrhovoditeljice J. S. iz Z., (OIB …), koju zastupa punomoćnik I. G., odvjetnik u Z., 3. ovrhovoditeljice K. A. Š. iz Z., (OIB …), koju zastupa punomoćnik M. M., odvjetnik u Z., 4. ovrhovoditelja N. Š. iz Z., (OIB …), kojeg zastupa punomoćnica A. H., odvjetnica u Z. i 5. ovrhovoditelja Odvjetničko društvo Lj.&p. d.o.o. iz Z., (OIB …), kojeg zastupa punomoćnik M. Lj., odvjetnik u Z., protiv ovršenika I. d.d. iz V., (OIB …), radi ovrhe na nekretninama zbog prinudne naplate novčanih tražbina, odlučujući o prijedlogu 1. ovrhovoditelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Ovr-52/2022-9 od 12. srpnja 2022., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr- 1377/20-103 od 4. siječnja 2022. i u dijelu odbačena žalba 1. ovrhovoditelja kao nedopuštena, u sjednici održanoj 7. studenoga 2023.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog 1. ovrhovoditelja za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
"I Iz iznosa od 890.000,00 kuna dobivenog prodajom nekretnine ovršenika - upisane kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zk.ul. 13115., k.o. G., kčbr. 3039/15, opisane kao stambeno-poslovna zgrada br. … i … D. sa 1532 čm i dvorište sa 2557 čm, ukupne površine 4089 m , neodvojivo povezana sa suvlasništvom posebnog dijela - 75. Suvlasnički dio: 103/10000 Etažno vlasništvo (E-75), trosoban stan na drugom katu zgrade, površine 67,28 čm, s pripadajućim spremištem u podrumu zgrade površine 1,22 čm, u etažnom elaboratu označeno brojem 75, s pripadajućim parkirališnim mjestom na nivou - 280, površine 3,03 čm u elaboratu označeno brojem 36, sveukupne površine 71,53 čm, diletacija B - D. …, namiruje se tražbina:
1. II, III i IV ovrhovoditelja djelomično s naslova troškova ovršnog postupka koji se prioritetno namiruju u iznosu od 132,50 kuna,
2. II, III i IV ovrhovoditelja:
a) s naslova troškova postupka u iznosu od 12.812,50 kuna,
b) u cijelosti s naslova zakonskih zateznih kamata na glavnicu za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi u iznosu od 14.256,91 kuna,
c) u cijelosti s naslova glavnice u iznosu od 90.400,00 kuna,
d) u cijelosti s naslova zateznih kamata na glavnicu od dospijeća do tri godine prije donošenja rješenja o dosudi u iznosu od 92.103,36 kuna
3. I ovrhovoditelja:
a) s naslova troškova postupka u iznosu od 26.196,50 kuna,
b) u cijelosti s naslova zakonskih zateznih kamata na glavnicu za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi u iznosu od 80.225,86 kn c) u cijelosti s naslova glavnice u iznosu od 437.406,16 kuna,
d) djelomično s naslova zateznih kamata na glavnicu od dospijeća do tri godine prije rješenja o dosudi u iznosu od 136.466,21 kuna.
II Iz iznosa od 650.000,00 kuna dobivenog prodajom nekretnine ovršenika - upisane kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zk.ul. 13115. k.o. G., kčbr. 3039/15, opisane kao stambeno-poslovna zgrada br. … i … D. sa 1532 čm i dvorište sa 2557 čm, ukupne površine 4089 m[2] , neodvojivo povezana sa suvlasništvom posebnog dijela - 65. Suvlasnički dio: 100/10000 Etažno vlasništvo (E-65), trosoban stan na prvom katu zgrade, površine 67,28 čm, u etažnom elaboratu označeno brojem 65, s pripadajućim spremištem u podrumu zgrade površine 2,95 čm, u etažnom elaboratu označeno brojem 66, sveukupne površine 70,23 čm, diletacija B - D. …, namiruje se tražbina V ovrhovoditelja:
a) u cijelosti s naslova troška ovršnog postupka u iznosu od 5.000,00 kuna, b) u cijelosti s naslova zakonskih zateznih kamata na glavnicu za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi u iznosu od 127.362,21 kuna i c) djelomično s naslova glavnice u iznosu od 517.637,79 kuna.
III Odbijaju se II, III i IV ovrhovoditelj sa zahtjevom za naknadu troškova ovršnog postupka u iznosu od 7.707,00 kuna, kao neosnovan.
IV Odbija se I ovrhovoditelj sa zahtjevom za naknadu troškova ovršnog postupka u iznosu od 6.250,00 kuna, kao neosnovan.
V I ovrhovoditelj ostaje nenamiren za iznos od 691.933,33 kuna. VI V ovrhovoditelj ostaje nenamiren za iznos od 95.860,99 kuna."
2. Drugostupanjskim rješenjem:
- u stavku I. izreke, odbijena je žalba 1. ovrhovoditelja kao neosnovana i potvrđeno prvostupanjsko rješenje "pod točkama I1., I2., II i IV izreke",
- u stavku II. izreke, odbačena je kao nedopuštena žalba 1. ovrhovoditelja podnesena "protiv dijela navedenog rješenja pod točkama I3., III, V i VI izreke",
- u stavku III. izreke, odbijen je kao neosnovan zahtjev 1. ovrhovoditelja "za naknadu troškova sastava žalbe u iznosu od 8.075,00 kn".
3. 1. ovrhovoditelj je predložio da mu se dopusti revizija u odnosu na to drugostupanjsko rješenje zbog pravnog pitanja kojeg (kako navodi) drži važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu:
"Je li sud u ovršnom postupku dužan vjerovnike namirivati iz vrijednosti i iznosa postignutih prodajom nekretnine na javnoj dražbi onim redom kojim su te nekretnine prodane?"
te istakao da pitanje postavlja u cilju osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno u svrhu razvoja prava, a sve obzirom da je važno za donošenje ispravne odluke o redu namirenja vjerovnika u ovršnom postupku, s time da o njemu nema prakse revizijskog suda.
3.1. Odgovor na prijedlog podnio je 5. ovrhovoditelj i predložio da se ovaj odbaci kao nedopušten.
4. Prijedlog nije dopušten.
5. Pobijano drugostupanjsko rješenje doneseno je 12. srpnja 2022., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj ovršni predmet glede dopuštenosti podnesenog prijedloga (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 400. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a) u svezi sa odredbom čl. 12. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju protiv rješenja drugostupanjskog suda kojim je postupak o predmetu spora pravomoćno završen.
6. Obzirom da je ovdje riječ o rješenju obuhvaćenom Katalogom rješenja iz Ovršnog zakona donesenog na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV-4/18-19 održanoj 17. prosinca 2018., a prema kojemu je prema prihvaćenoj, ustaljenoj i dosljednoj sudskoj praksi jedino dopuštena revizija, protiv tog rješenja (u smislu odredbe čl. 400. st. 1. ZPP-a), gledano samo po tome, revizija bi bila dopuštena, uz ostalo, ako bi podneseni prijedlog da se ona dopusti ispunjavao pretpostavke za njegovu dopuštenost: to primjenom odredbe čl. 382. st. 1. u svezi sa odredbom čl. 400. st. 3. ZPP-a, prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju i protiv rješenja iz čl. 400. st. 1. ZPP-a ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije.
7. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:
- odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.",
- odredbe čl. 385.a st. 1., prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu ...".
8. U konkretnom slučaju 1. ovrhovoditelj je predložio da mu se protiv drugostupanjskog rješenja dopusti revizija - ali nije ispunio sve pretpostavke za dopuštenost svoga prijedloga: predlagatelj u prijedlogu za dopuštenje revizije nije naznačio niti jedno pitanje koje bi bilo važno za odluku u konkretnom pravnom odnosu i (ujedno, kumulativno potrebno) za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a nije naznačio niti određene i dostatne razloge zašto bi trebalo odgovoriti na pitanje iz njegovog prijedloga:
kada:
8.1. prijedlog u svezi tog pitanja ne sadrži određene razloge iz odredaba čl. 387. st. 3. i čl. 385.a st. 1. ZPP-a: da o tom pitanju u činjeničnim okolnostima konkretnog slučaja postoji neka neujednačena ili nesigurna sudska praksa ili shvaćanje koje nije podudarno s (ovdje odlučno) pravnim shvaćanjem iz osporene odluke i shvaćanjem nekog drugog suda, ili da se o njemu može očekivati neujednačena praksa - tako da bi ipak i zbog toga bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (konkretno: za ujednačavanje sudske prakse),
8.2. prethodno navedene razloge ne može nadomjestiti samo uopćeni navod predlagatelja o važnosti pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava te ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu, odnosno navod da je ono važno za donošenje ispravne odluke o redu namirenja vjerovnika u ovršnom postupku, s time da o njemu nema prakse revizijskog suda - a osporenim je rješenjem pogrešno primijenjeno materijalno pravo,
8.3. podneseni prijedlog revizijski sud može razmatrati samo u granicama postavljenog pitanja i razloga kojima ga predlagatelj obrazlaže (u smislu odredaba čl. 387. ZPP-a), pa (kada) sukladno tome ne može u svezi u prijedlogu postavljenog pitanja i okolnosti samo ovog konkretnog slučaja preispitivati je li u postupku koji je prethodio ovome i inače pravilno primijenjeno materijalno ili procesno pravo (odnosno: je li pravno shvaćanje iz osporene odluke pravilno i u odnosu na neku drugu već postojeću sudsku praksu i druge propise i druge izvore prava),
8.4. revizijski sud i inače nije ovlašten sam nalaziti ili kreirati materijalnopravno ili postupovnopravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu kao niti razloge zbog kojih on (predlagatelj) smatra da bi ono što ističe u prijedlogu imalo biti važno u istaknutome smislu - postojanje kojeg pitanja ili kojih razloga treba činiti obvezatni sadržaj prijedloga, kao što nije ovlašten ni ispitivati (tražiti) kriju li se određena pitanja ili takvi razlozi moguće u podacima u spisu ili u praksi sudova (obzirom da bi se takvim ekstenzivnim pristupom tumačenju obveze postupanja po prijedlogu doveo u situaciju da određuje pitanje i razloge koji moguće i ne bi odgovarali shvaćanju ili težnji predlagatelja - i da time pogoduje jednoj stranki),
8.5. predlagatelj, uostalom, nije ničime dokazao ili učinio razumnim i vjerojatnim da bi u svezi po njemu postavljenog pitanja trebalo očekivati neku nejasnu ili neujednačenu sudsku praksu, odnosno da bi se odredbe OZ-a na kojima je osporeno rješenje temeljeno mogle u praksi drugačije tumačiti ili primjenjivati, toliko da bi revizijski sud imao ili mogao (trebao) ujednačavati primjenu prava i preispitati sudsku praksu i ostvarivati svrhu izvanredne revizije (osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni),
8.6. se ovaj postupak, takav, po svojoj prirodi, ne može poistovjetiti, približiti ili pretvoriti, kako bi to predlagatelj htio (navodom o važnosti pitanja), oglednom postupku kojeg uređuju odredbe čl. 502.i do 502.n ZPP-a, a (tek) u kojemu bi (jer je to samo njemu svojstveno) Vrhovni sud Republike Hrvatske imao ovlasti i mogao odlučivati (izraziti shvaćanje) u slučaju kakav je ovdje - o pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava u situaciji kada ne postoji (bar na to ovdje predlagatelj ne ukazuje) nesigurna i neujednačena sudska praksa.
9. Sukladno izloženom, ovdje je za prihvatiti:
9.1. da pitanje iz prijedloga 1. ovrhovoditelja nije važno (prvenstveno) za odluku o konkretnom pravnom odnosu ali ni za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu: obzirom na to kako je formulirano i situaciju u ovome predmetu, Vrhovni sud Republike Hrvatske u odnosu na osporeno rješenje nema razloga ujednačavati primjenu prava i preispitivati sudsku praksu,
9.2. da ne postoje pretpostavke za podnošenje revizije: čime podneseni prijedlog ne ispunjava pretpostavke za njegovu dopuštenost.
10. Stoga je prijedlog 1. ovrhovoditelja za dopuštenje revizije valjalo (i to ne spada u "pretjerani formalizam", kojeg revizijski sud ne može dopustiti - već je riječ samo o pravilnoj i dosljednoj primjeni odredaba ZPP-a koje uređuju obvezatni sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije i dopuštenost toga prijedloga) odbaciti odlukom iz izreke ovoga rješenja (primjenom odredbe čl. 392. st. 1. u svezi sa odredbom čl. 387. st. 4., ali i st. 5. ZPP-a, prema kojoj: "U rješenju kojim se prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje dovoljno je da se revizijski sud određeno pozove na nedostatak pretpostavki za podnošenje revizije.").
Zagreb, 7. studenoga 2023.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
