REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3555/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, te Marine Paulić, Dragana Katića i Darka Milkovića članova vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja A. D. s.a. iz Luksemburga, OIB ..., protiv ovršenice M. B. iz Z., OIB: ..., zastupane po punomoćniku I. P., odvjetniku iz Z., radi naplate, odlučujući o prijedlogu ovršenice za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž Ovr-419/2022-2 od 24. travnja 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1851/2022-2 od 28. lipnja 2022., u sjednici održanoj 7. studenoga 2023.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Ovršenica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž Ovr-419/2022-2 od 24. travnja 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 1851/2022-2 od 28. lipnja 2022., a u prijedlogu je postavila pitanje koje glasi:
"Može li sud, bez da ulazi u meritum pravne svari, kada se prisilna naplata provodi na temelju isprave iz čl. 202. stavak 1. OZ–a na plaći odnosno stalnom novčanom primanju ovršenika, temeljem čl. 202. st. 12. OZ-a jedino prvobitnom ovrhovoditelju i novom ovršeniku dopustiti da podnesu prijedlog iz čl. 202. stavak 12., a u vezi s čl. 210. OZ–a. i na taj način ovršenika koji nije novi ostaviti bez pravnog sredstva za zaštitu svojih prava, iako je možda isprava temeljem koje se ovrha provodi nezakonita ili je potraživanje ovrhovoditelja zastarjelo?"
2. Navedeno pitanje smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, te tvrdi da je riječ o pravnim pitanjima koja su važna za razvoj sudske prakse.
3. Nižestupanjski sudovi su odbacili prijedloge ovršenice od 14. lipnja 2022. za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i za odgodu, kao nedopuštene primjenom odredbi čl. 202. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22; - dalje OZ), u svezi čl. 203. OZ-a, kojima je zakonodavac predvidio posebna pravna sredstva koja strankama stoje na raspolaganju u slučaju zapljene po pristanku ovršenika temeljem Suglasnosti o zapljeni, budući da u konkretnom slučaju, tijekom postupka naplate nije došlo do promjene ovrhovoditelja, a niti ovršenice, već je ovršenica kao dužnica navedena u Suglasnosti o zapljeni plaće, to sukladno navedenim zakonskim odredbama prvotna ovršenica nije ovlaštena na podnošenje prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedloga za odgodu.
4. Prijedlog je nedopušten.
5. Prije svega se ističe da rješenje o odgodi prijenosa i pljenidbe nije rješenje iz čl. 400. st. 1. ZPP-a, te iz tog razloga prijedlog nije dopušten.
6. Osim toga, sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu određeno izloženi razlozi zbog kojih predlagateljica smatra da su postavljena pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
7. Naime, u prijedlogu za dopuštenje revizije nema određeno naznačenih podataka iz kojih bi se sa sigurnošću moglo zaključiti da u istoj ili sličnoj pravnoj stvari postoje različite (konkretne) odluke drugostupanjskih sudova, a niti da je pobijana drugostupanjska odluka, u odnosu na postavljena pitanja nepodudarna s nekom revizijskom odlukom.
8. Međutim, za dopuštenost prijedloga za dopuštenje revizije nije dovoljno samo navesti da ne postoji praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske o postavljenom pitanju i da je odgovor na postavljeno pitanje važan zbog zauzimanja općenitog stava za sve buduće sudske postupke za nedopuštenost ovrhe, već je u prijedlogu za dopuštenje revizije se moraju iznijeti argumenti za tezu da je riječ o pitanju o kojem bi praksa drugostupanjskih sudova mogla biti različita i to takvi koji će uvjeriti revizijski sud da postoji visoki stupanj vjerojatnosti, da će se osim ovog pravnog shvaćanja zauzetog u pobijanoj odluci, o istom pravnom pitanju u budućnosti pojaviti i drugostupanjske odluke u kojima će biti zauzeto drugačije pravno shvaćanje, kao i zbog čega bi postavljena pitanja bila važna za razvoj sudske prakse.
9. Pored ukazivanja na nedostatke tumačenja iz pobijane odluke predlagatelj mora iznijeti jednu ili više interpretativnih varijanti koje je prema njegovom mišljenju trebalo primijeniti i koje će drugostupanjski sudovi u budućnosti vjerojatno primjenjivati, obrazlažući pritom zašto bi pravno shvaćanje za koje je on smatrao da je u konkretnom slučaju trebalo zauzeti moglo biti jedno od njih.
10. U konkretnom slučaju ovršenica iznesenim navodima u prijedlogu za dopuštenje revizije nije uvjerila ovaj sud o očekivanoj različitoj praksi drugostupanjskih sudova o pitanju zbog kojeg je prijedlog za dopuštenje revizije podnesen, pa se postavljeno pitanje ne može smatrati važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj kroz sudsku praksu.
11. Naprotiv, ako su u prijedlogu za dopuštenje revizije izloženi razlozi u kojima predlagateljica samo iznosi svoje prosudbe o potrebi za odgovorima na određena pravna pitanja, a zapravo tako samo izražava neslaganje s pobijanom drugostupanjskom odlukom, kao što je to u ovom slučaju, tada valja zaključiti da to nisu razlozi iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a koji bi u cilju izučavanja sudske prakse opravdavali intervenciju revizijskog suda.
12. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 385.a ZPP-a, pa je na temelju odredbe čl. 389.a. st. 3. ZPP-a riješeno kao u izreci.
Zagreb, 7. studenoga 2023.
Predsjednica vijeća:
Jasenka Žabčić, v.r.
