Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Osijek
Broj: 72. Pp-423/2023-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Dunji Bertok, uz sudjelovanje Ksenije Laslo kao zapisničarke, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe V. j.d.o.o. iz O. i okrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi I. K. iz O., zbog prekršajnog djela iz čl.149.st.1.t.49. i st.2. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine“, broj: 19/22) u povodu prigovora okrivljenika na prekršajni nalog Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijeka, Službe za nadzor trgovine, usluga i zaštitu potrošača, klasa: 336-02/23-01/1308, urbroj: 443-02-01-01-23-2 od 16. siječnja 2023., nakon glavne i javne rasprave zaključene u prisutnosti drugookrivljenika, ujedno i predstavnika okrivljene pravne osobe, kao i predstavnika tužitelja te odluke javno objavljene 6. studenog 2023.
p r e s u d i o j e
I. Na temelju čl.182.t.1. Prekršajnog zakona
okrivljena pravna osoba V. j.d.o.o., sa sjedištem u O., OIB: …, koju zastupa direktor I.K., predmet poslovanja: ugostiteljstvo, tri zaposlenika, posluje s gubitkom od 4.000,00 eura, prema izjavi predstavnika, prekršajno nekažnjavana okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi I. K., OIB: … sin …, rođen …, s prebivalištem u O., državljanin RH, SSS, po zanimanju električar, oženjen, otac dvoje djece, zaposlen, plaća oko 1.300,00 eura, vlasnik pravne osobe i suvlasnik 1/3 kuće, neodlikovan, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan, nije izdržavao kaznu zatvora, protiv kojeg se ne vodi drugi prekršajni, niti kazneni postupak, prema vlastitoj izjavi
o s l o b a đ a j u s e o d o p t u ž b e
jer da bi se 3. siječnja 2023. u ugostiteljskom objektu caffe baru D.c. u O., koji posluje u sastavu okrivljene pravne osobe prilikom pružanja ugostiteljskih usluga koristili nepoštenom, odnosno agresivnom poslovnom praksom zabranjenom odredbama čl.33., čl.34., čl.35., čl.38. i čl.39.t.3. Zakona o zaštiti potrošača, koristeći ju u odnosu prema potrošačima na način da su slijedeća pića u objektu usluživali po cijenama višim nego što su bile 31. prosinca 2022. i to:
- kava šalica, maloprodajna cijena po cjeniku na dan 31. prosinca 2022. bila je 1,33 eura (10,00 kuna), a maloprodajna cijena po cjeniku nakon 31. prosinca 2022., odnosno 3. siječnja 2023. bila je 1,60 eura (12,06 kuna), razlika 0,27 eura (2,06 kuna), odnosno povećanje od 20,30%,
- instant kava šalica, maloprodajna cijena po cjeniku na dan 31. prosinca 2022. bila je 1,73 eura (13,00 kuna), a maloprodajna cijena po cjeniku nakon 31. prosinca 2022., odnosno 3. siječnja 2023. bila je 2,00 eura (15,07 kuna), razlika 0,27 eura (2,07 kuna), odnosno povećanje od 15,61%,
- gazirano piće – Orangina 0,25 l, maloprodajna cijena po cjeniku na dan 31. prosinca 2022. bila je 2,26 eura (17,00 kuna), a maloprodajna cijena po cjeniku nakon 31. prosinca 2022., odnosno 3. siječnja 2023. bila je 2,50 eura (18,84 kuna), razlika 0,24 eura (1,84 kuna), odnosno povećanje od 10,62%,
čime su neopravdano povećali maloprodajne cijene nakon 31. prosinca 2022., pri čemu su doveli potrošače u nepovoljniji financijski položaj, koristeći uvođenje eura 1. siječnja 2023. kao službene valute te okolnosti u kojima se potrošači nalaze, a koje okolnosti su bitno utjecale na odluku potrošača pri kupnji ugostiteljskih usluga,
II. dakle, da bi kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi koristili nepoštenom, odnosno agresivnom poslovnom praksom,
III. time bi okrivljena pravna osoba počinila prekršaj opisan u čl.33. do 40., a kažnjiv po čl.149.st.1.t.49. Zakona o zaštiti potrošača, a okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi počinila prekršaj opisan u čl.33. do 40., a kažnjiv po čl.149.st.2. u sv.st.1.t.49. Zakona o zaštiti potrošača.
IV. Na temelju čl.140. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138.st.2. t.2. do t.5. i t.7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je izdao prekršajni nalog protiv okrivljenika, broj gore navedeni, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, na koji su okrivljenici pravodobno podnijeli prigovor radi poricanja, a raspravni sud je prekršajni nalog stavio izvan snage i proveo redovan postupak.
2. Obranu je u ime pravne osobe kao predstavnik i u vlastito ime iznio I. K., odgovorna osoba u pravnoj osobi koji je porekao krivnju za prekršaj, navodeći kako nisu počinili prekršaj za koji ih se tereti i iz tog razloga je podnio prigovor na prekršajni nalog, odnosno nije se koristio nepoštenom, odnosnom agresivnom poslovnom praksom, niti je zavaravao klijente njihovog ugo. objekta. Činjenični navodi iz optužbe su točni da je cijena za kavu šalicu na dan 31. prosinca 2022. i to mpc iznosila 20,00 kn, odnosno 1,33 eura, a od 1. siječnja 2023. i na sam dan nadzora razlika je bila u cijeni 0,27 eura, odnosno 20,30%. Cijena za instant kavu šalicu mpc na dan 31. prosinca 2022. iznosila je 1,73 eura, a od 1. siječnja 2023. te na dan nadzora razlika je bila 0,27 eura i gazirano piće orangina na dan 31. prosinca 2022. mpc je iznosila 17,00 kuna, a od 1. siječnja 2023. i na sam dan nadzora razlika je bila 0,24 eura. Prije završetka prošle godine, a i na dan nadzora imao je u šanku istaknutu obavijest o povećanju cijena, tako da su svi klijenti bili o tome na vrijeme informirani, a cijene je povećao iz razloga što su poskupjele režije, najam poslovnog prostora i cijene dobavljača i to svih. Nije izvršio krivu konverziju, odnosno zaokružio cijene, a niti je bio upućen da ne bi bilo nikakvih problema da je cijene povećao 31. prosinca 2022., već je to učinio slijedećeg dana. Na zahtjev inspekcije je u vrlo kratkom roku, svega tri ili četiri dana od nadzora, vratio cijene na staro i o tome obavijestio inspekciju, s tim da su tijekom nadzora rekli da neće dobiti sankciju ako to učine u roku. Na upit suda naveo je da ni na koji način nije vršio ikakvu prinudu, prisilu ili slično na kupce da oni konzumiraju u njihovom ugo. objektu pića.
3. U dokaznom postupku sud je pročitao te izvršio uvid u: potvrde iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave za okrivljenike od 22. svibnja 2023., zapisnik o inspekcijskom nadzoru poslovanja od 13. siječnja 2023., odluku V. j.d.o.o. od 1. siječnja 2023., račun L.C. R1, broj: 746-1-1 20220000746 za V. j.d.o.o., račune R.s.p. za V. j.d.o.o. broj: 2597-22-1003343, broj: 2101, 22-1003343, broj: 2086-22- 1003343, R1 broj: 16788/M19, račun roj: 2711-22-1003343, račun B. d.o.o. za V. j.d.o.o. broj: 209/1/1, račun B. d.o.o. za V j.d.o.o. broj: 192/1/1, račun R.s.p. za V. j.d.o.o. broj: 2302-22-1003343, račun R1 R.s.p. za V. j.d.o.o. broj: 16090/M19, podnesak J. M. B. d.o.o. od 2. siječnja 2023.
4. Predstavnica tužitelja u završnom govoru je u cijelosti ostala kod optužnog prijedloga. Zakonom o uvođenju eura propisano je načelo zabrane neopravdanog dizanja cijena, odnosno propisan je način preračunavanja cijena, kao i da potrošač ne može biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što je to bio da euro nije uveden. Upravo povećanje cijena okrivljenog uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj se smatra da je isti postupio suprotno profesionalnoj pažnji koja je regulirana Zakonom o zaštiti potrošača. Smatra se da se trgovac koristio nepoštenom poslovnom praksom, zavaravajućom kako je nakon uvođenja eura o kojem se zaista informiralo unazad 2 godine kako trgovce, tako i potrošače. Državni inspektorat je bio bukiran predstavkama potrošača u vezi neopravdanog dizanja cijena i time je Vlada donijela zaključak kojim je obvezala poslovne subjekte da revidiraju cijene roba i usluga sukladno temeljnim načelima tako da iste budu određene kao one koje su vrijedile na dan 31. prosinca 2022. Vezano za povećanje režijskih troškova, materijala i svega ostalog, stranka je mogla podići cijene prije 31. prosinca 2022. ili nakon zaključka Vlade, ali ne u tom periodu.
5. Drugookrivljenik je u završnom govoru naveo da se ne smatraju krivima, u cijelosti ostao kod obrane i napomenuo da su u vrlo kratkom roku otklonili nedostatke, odnosno vratili cijene usluga prema uputi inspekcije.
6. Nakon provedenog dokaznog postupka te izvršene analize obrane okrivljenika sud je utvrdio kako nisu ispunjene zakonske pretpostavke na osnovu kojih bi se okrivljenike moglo proglasiti krivima za terećeni prekršaj.
7. Okrivljenici potvrđuju u obrani da su nakon 1. siječnja 2023., konkretno 3. siječnja 2023. povećali cijene određenih ugostiteljskih usluga navedenih u optužbi.
8. Povećanje maloprodajnih cijena određenih usluga ne predstavlja nepoštenu, odnosno zavaravajuću ili agresivnu poslovnu praksu. Odredbom iz čl.33. Zakona o zaštiti potrošača nepoštena poslovna praksa je zabranjena, dok je odredbom iz čl.34. cit. Zakona propisano da istu čini poslovna praksa suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i ako u smislu određenog proizvoda bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača kojemu je takva praksa namijenjena ili do kojega ona dopire, odnosno prosječnog člana određene skupine potrošača na koju je ta praksa usmjerena. Odredbom iz čl.35. cit. Zakona definirana je zavaravajuća poslovna praksa koja se smatra ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak i ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u st.2. članka, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. Odredbom iz čl.35.st.2. cit. Zakona propisane su okolnosti na koje se odnosi zavaravajuća poslovna praksa među kojima je cijena proizvoda ili način na koji je ona izračunata ili postojanje određene pogodnosti u odnosu na cijenu. Nadalje, odredbama iz čl.38. do 40. cit. Zakona propisano je što predstavlja agresivnu poslovnu praksu. Odredbom iz čl.38. cit. Zakona navodi se da se poslovna praksa smatra agresivnom ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja, korištenjem uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj ,u bitnoj mjeri umanjuje ili je vjerojatno da će umanjiti slobodu izbora ili postupanja prosječnog potrošača u vezi s proizvodom te ga time navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnju koju inače ne bi donio. Odredbom iz čl.39.st.1.t.3. cit. Zakona propisano je da će se prilikom odlučivanja o tome je li u poslovnoj praksi korišteno uznemiravanje, prisila, uključujući silu ili prijetnju ili nedopušten utjecaj, voditi računa o tome je li trgovac iskorištavao nesretne ili druge okolnosti u kojima se potrošač nalazio, a koje su bile tolikog značenja da su umanjile sposobnost potrošača da razumno rasuđuje, a trgovac je bio svjestan da će te okolnosti utjecati na odluku potrošača u odnosu na proizvod.
9. Iz navedenog proizlazi kako Zakonom o zaštiti potrošača nije propisano da povećanje maloprodajne cijene predstavlja nepoštenu ili zavaravajuću, odnosno agresivnu poslovnu praksu.
10. Tužitelj u činjeničnom opisu prekršaja nije konkretizirao koja radnja okrivljenika predstavlja nepoštenu, odnosno agresivnu poslovnu praksu te istu podveo pod bilo koji oblik nepoštene poslovne prakse i razlog zbog kojeg bi ponašanje okrivljenika moglo utjecati na ponašanje i odluke potrošača.
11. Odredbom iz čl.6. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj propisana su temeljna načela uvođenja eura, među kojima su načelo zaštite potrošača i načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, a odredbom iz čl.8. cit. Zakona zabranjeno je poslovnim subjektima pri uvođenju eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga. Međutim, isti Zakon ne predviđa prekršajno kažnjavanje za neopravdano povećanje maloprodajnih cijena.
12. Slijedom navedenog, sud nije ulazio u opravdanost podizanja maloprodajnih cijena određenih usluga od strane okrivljenika, već je iste oslobodio od optužbe jer djelo po propisu nije prekršaj s obzirom da se podizanje maloprodajnih cijena nakon 31. prosinca 2022. ne može smatrati nepoštenom, odnosno zavaravajućom ili agresivnom poslovnom praksom.
13. Odluka o troškovima temelji se na čl.140. i čl.138.st.2. t.2. do 5. i t.7. Prekršajnog zakona.
U Osijeku 6. studenog 2023.
Zapisničarka
Sutkinja
Ksenija Laslo,v.r.
Dunja Bertok,v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku iste. Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja.
DOSTAVITI:
1. Okrivljenicima,
2. Tužitelju,
3. Arhiv.
