REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb – Istok, Turinina 3
Poslovni broj: 64.Pp-1847/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Edhemu Kapetanoviću, uz sudjelovanje zapisničara Marka Jakelića, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe K. S. d.o.o. i drugookrivljene odgovorne osobe I.
T., branjeni po D. B., odvjetnici iz Z., zbog prekršaja iz čl. 94. st.
1. toč. 20. i st. 4. Zakona o privatnoj zaštiti („Narodne novine“ broj 16/20 i 114/22), pokrenutog povodom prekršajnog naloga MUP-a, Ravnateljstva civilne zaštite, PU civilne zaštite Zagreb, Službe za inspekcijske poslove Zagreb, klasa … ,
urbroj … od … , nakon održane glavne rasprave, u
odsustvu uredno pozvanih okrivljenika i njihove braniteljice … objavio je i
p r e s u d i o j e
I. prvookrivljena pravna osoba K. S. d.o.o., OIB … , sa sjedištem u Z., D. G. … prekršajno osuđivana,
i
Drugookrivljena odgovorna osoba I. T., OIB … , rođen … rujna u Z., državljanin RH-e, prekršajno osuđivan, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak, s prebivalištem u Z., Š.
…
krivi su
što su … u 17.00 sati u objektu trgovina P. u Z., U.
A. S. … , dozvolili svom djelatniku J. J., OIB …,
rođenom … u
B. B., R. B. i H., s
prebivalištem u Z., U. J. O. … , da obavlja poslovne privatne zaštite,
zaustavljanje osobe i pregled predmeta koje nose sa sobom, odnosno dozvolili obavljanje poslova privatne zaštite osobi koja za to nema propisano dopuštenje, dakle, kao pravna i u njoj odgovorna osoba su zapošljavali odnosno dozvolili obavljanje poslova privatne zaštite osobi koja nema propisano dopuštenje,
čime su počinili prekršaj iz čl. 17. st. 1. i čl. 20. st. 1. Zakona o privatnoj zaštiti, kažnjavan po čl. 94. st. 1. toč. 20. i st. 4. istog Zakona
pa se temeljem cit. propisa, prvookrivljenoj pravnoj osobi
izriče
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 5.300,00 (pet tisuća tristo) EURA / 39.932,85 KUNA (trideset devet tisuća devetsto trideset dvije kune i osamdeset pet lipa)[1] , dok se temeljem cit. propisa, drugookrivljenoj odgovornoj osobi
izriče
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 660,00 (šesto šezdeset) EURA / 4.972,77 KUNA (četiri tisuće devetsto sedamdeset dvije kune i sedamdeset sedam lipa).
II. Temeljem čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna putem priloženih uplatnica, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. st. 1. - 5. Prekršajnog zakona. Temeljem čl. 152. st. 3. i čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona,
Sud upozorava okrivljenike da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne, uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
III. Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su obavezan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 30,00 (trideset) eura / 226,04 kuna (dvjesto dvadeset šest kuna i četiri lipe) svaki u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će biti naplaćeni prisilno, temeljem članka 152. stavak 4. i stavak 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. MUP, Ravnateljstvo civilne zaštite, PU civilne zaštite Zagreb, Služba za inspekcijske poslove Zagreb, klasa i urbroj gornji, izdalo je … prekršajni nalog protiv okrivljenika, kojim je pravnoj osobi izrečena novčana kazna u iznosu od 5.300,00 eura, a odgovornoj osobi novčana kazna u iznosu od 660,00 eura te trošak prekršajnog postupka svakom u iznosu od po 33,18 eura, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude. Protiv prekršajnog naloga okrivljenici su pravodobno putem braniteljice uložili prigovor zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja pa je prekršajni nalog stavljen izvan snage i proveden je prekršajni postupak.
2. Okrivljenici su u svojoj pisanoj obrani, koja je pročitana na glavnoj raspravi održanoj … kod ovog Suda, u bitnom naveli da prekršajni nalog,
protivno odredbi čl. 160. toč. 5. i 6. Prekršajnog zakona, ne sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja te sredstvo, odnosno, način na koji je prekršaj, navodno, počinjen, kao i okolnosti bitne za određenje prekršaja. Dakle, iz izreke nije razvidno koje je radnje i prema kome radnik poduzeo, a poduzimanje kojih je ostvareno zakonsko obilježje predmetnog prekršaja. J.
J. za prvookrivljenu pravnu osobu nije obavljao poslove privatne zaštite, već
poslove vratara. Vratar, u skladu s Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova i zadataka radnih mjesta, radi na ulazu u objekt, daje informacije gostima, posjetiteljima, kupcima te, u slučaju potrebe, poziva interventnu skupinu prvookrivljene pravne osobe ili djelatnike policije. Predložili su ispitivanje svjedoka J. J..
Nemaju saznanja da bi J. J. primjenjivao ovlasti osoba koje imaju dopuštenje za obavljanje poslove privatne zaštite i to zaustavljanjem osoba i pregledom predmeta kupaca u trgovačkom centru. Ako je J. J. tako i
postupio prema kupcima, prvookrivljena pravna osoba mu za to isto nije dala nalog, niti je isti bio zaposlen na poslovima takvog radnog mjesta, što je razvidno i iz dokumentacije koju je prvookrivljena pravna osoba dostavila u spis. Dakle, J.
J. kod prvookrivljene pravne osobe nikada nije obavljao poslove privatne zaštite, već poslove vratara za obavljanje kojih nije ni trebao imati dopuštenje. Slijedom navedenog, očito je da prvookrivljena pravna osoba nije počinila prekršaj kako joj se stavlja na teret pa su predložili da se oslobode od optužbe. U privitku pisane obrane dostavili su ugovor o radu i Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova i zadataka radnih mjesta.
3. Sud je izvršio uvid u prekršajnu evidenciju iz koje je utvrdio da su okrivljenici do sada više puta prekršajno osuđivani, a za što potvrda prileže spisu te je kao svjedok ispitan J. J..
4. J. J. ispitan kao svjedok na glavnoj raspravi održanoj … kod ovog Suda u svom iskazu je naveo da je nekih osam mjeseci radio za
trgovačko društvo K. S. d.o.o. pa je tako u ožujku ove godine,
konkretno … oko 17.00 sati radio u trgovini P. u Z., A.
S. … na poslovima zaštitara, zaustavljao je osobe, gledao da li netko nešto krade. Druge poslove nije radio za tu firmu. Na posebno pitanje Suda odgovorio je da nije prošao neku obuku za to radno mjesto, tamo je samo bio raspoređen tako da nije imao neku dozvolu ili dopuštenje za ove poslove. Na posebno pitanje braniteljice odgovorio je da nije bio u uniformi već je bio u civilnoj odjeći. Sa sobom je imao veliku kožnatu značku koja je unutar sebe imala neki žuti znak od K.-a. Misli da na toj značci nije ništa pisalo. S prednje strane je bila plastificirana. Njegov posao je bio da šeta po dućanu i gleda hoće li netko nešto ukrasti i pregled predmeta i ljudi. Osim u P. radio je i u K. i tamo je imao uniformu te u E.. Ne sjeća se
inspekcijskog nadzora u P.. Nije mu poznato da bi ga netko za neki događaj prijavio Inspektoratu. Ne sjeća se da bi na Inspektoratu dao neku izjavu. Konkretno, u Plodine ga je rasporedio gospodin M., a kako se preziva zaista ne zna.
5. Nadalje, Sud je izvršio uvid u spis – pročitao je ugovor o radu na listu 33-38 spisa te Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih mjesta na listovima 39-41 spisa.
6. Braniteljica je predložila da se kao svjedok ispita M. N. na okolnost obavljanja poslova ispitanog svjedoka u trgovini P. u Z., a Sud je ovaj dokazni prijedlog odbio kao nevažan, jer je činjenično stanje u potpunosti utvrđeno, a imajući u vidu i načelo ekonomičnosti.
7. Braniteljica je završno navela da obrana i dalje ostaje kod navoda da optužni prijedlog ne sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje istog, odnosno način na koji je predmetni prekršaj navodno počinjen, kao i okolnosti bitne za određenje istog. Iz iskaza ispitanog svjedoka očito je da je on mislio da radi na radnom mjestu zaštitara, iako je iz dostavljenog ugovora o radu i Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih mjesta razvidno da je isti radio na radnom mjestu vratara, kao što je i razvidan opis poslova koje bi osoba na tom radnom mjestu obavljala. Ovlašteni tužitelj u izreci optužnog prijedloga, a ni u njegovom obrazloženju uopće ne navodi u čemu se sastoji počinjenje predmetnog prekršaja. Slijedom navedenog predložila je da se okrivljenike osloboditi od optužbe.
8. Na temelju provedenog dokaznog postupka cijeneći sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, ovaj Sud, temeljem slobodne ocjene dokaza i postojanja činjenica, sukladno čl. 88. st. 2. Prekršajnog zakona, smatra da je na temelju provedenog dokaznog postupka nedvojbeno utvrđeno da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, tj. da su … u
17.00 sati u objektu trgovina P. u Z., U. A. S. … , dozvolili
svom djelatniku J. J., OIB … , rođenom … u B.
B., R. B. i H., s prebivalištem u Z., U. J. O. 9, da obavlja poslovne privatne zaštite, zaustavljanje osobe i pregled predmeta koje nose sa sobom, odnosno dozvolili obavljanje poslova privatne zaštite osobi koja za to nema propisano dopuštenje te su time počinili prekršaj iz čl. čl. 94. st. 1. toč. 20. i st. 4. Zakona o privatnoj zaštiti pa ih je Sud proglasio krivima i kaznio ih novčanim kaznama koje smatra primjerenim težini počinjenog prekršaja, kao i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika.
9. Naime, odlučne činjenice koje čine biće predmetnog prekršaja za koje su okrivljenici proglašeni krivima, Sud je utvrdio primarno temeljem iskaza svjedoka J.
J.. Ispitan svjedok je svjedočio vrlo uvjerljivo i životno te je imao neposredna saznanja o činjenicama koje čine biće predmetnog prekršaja, jasno navodeći da je predmetne zgode radio na poslovima zaštitara na način da je šetao po dućanu, gledao je hoće li netko nešto uzeti te je pregledavao ljude i predmete. Upravo sve navedeno predstavlja opis poslova zaštitara, a za navedeno, kao je istaknuo nije prošao obuku niti je imao dozvolu, već je imao samo veliku kožnatu značku koja je unutar sebe imala žuti znak od K.-a. Njegov iskaz je Sud u cijelosti prihvatio kao vjerodostojan i istinit. S obzirom na navedeno nije prihvaćena obrana okrivljenika u kojoj navode da se ne smatraju krivima za predmetni prekršaj te da u ovo slučaju uopće nisu ostvarili biće djela prekršaja koji im je stavljen na teret, jer je ispitani svjedok obavljao poslove vratara. Naime, iako je u njegovom ugovoru u radu i u Pravilniku o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova i zadataka radnih mjesta navedeno da je radnik J. J. raspoređen na poslove vratar, Sud nije prihvatio ove dokaze relevantnim te je prednost dao provedenom personalnom dokazu, iskazu ispitanog svjedoka J. J. te je iz njegovog iskaza utvrđeno stvarno, a ne formalno
stanje, tj. na kojim je on konkretnim poslovima radio i za koje poslove je od poslodavca dobio veliku kožnatu značku koja je unutar sebe imala žuti znak od K.-a. Ovakva obrana okrivljenika je, po mišljenju ovog Suda, dana zbog pokušaja izbjegavanja prekršajne odgovornosti te nema uporište u utvrđenim činjenicama i provedenim dokazima. Također treba istaknuti da nije osnovan navod obrane okrivljenika da činjenični opis prekršaja koji je optužnim aktom okrivljeniku stavljen na teret nije u skladu sa čl. 161. st. 2. toč. 5. i 6. Prekršajnog zakona, jer ne sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja te da ne sadrži vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja te ostale bitne okolnosti za točno određenje prekršaja. Naime, činjenični opis optužnog akta je dovoljno konkretiziran te sadrži sve da bi se na temelju njega moglo postupati i donijeti presuda, a u njemu su sadržani svi bitni elementi bića prekršaja koje je okrivljeniku stavljeno na teret.
10. Prilikom odmjeravanja kazni, Sud je kao otegotno okrivljenicima cijenio dosadašnju prekršajnu osuđivanost, između ostalog i za istovrsni prekršaj, dok im olakotnih okolnosti nije nađeno. S obzirom na sve navedeno, okrivljenicima su izrečene novčane kazne i to u iznosima propisanih posebnih minimuma za ovo djelo prekršaja, odnosno za prekršaj iz čl. 94. st. 1. toč. 20. Zakona o privatnoj zaštiti, okrivljenoj pravnoj osobi je izrečena novčana kazna u iznosu od 5.300,00 eura, a za ovo djelo prekršaja propisana je novčana kazna u rasponu od 5.300,00 do 13.270,00
eura, dok je drugookrivljenoj odgovornoj osobi za prekršaj iz čl. 94. st. 4. Zakona o privatnoj zaštiti, izrečena novčana kazna u iznosu od 660,00 eura, a za ovo djelo prekršaja propisana je novčana kazna u rasponu od 660,00 do 1.320,00 eura,
smatrajući da će se upravo izrečenim novčanim kaznama postići svrha kažnjavanja i okrivljenike ubuduće odvratiti od činjenja ovakvih i sličnih prekršaja.
11. Sud je u konkretnom slučaju primijenio odredbu članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona na način da je okrivljenicima omogućio da plaćanjem dvije trećine izrečenih novčanih kazni u roku koji im je određen za njihovo plaćanje – 15 dana po pravomoćnosti presude, novčane kazne bude smatrane plaćenim u cijelosti.
12. S obzirom na to da su okrivljenici proglašeni krivima obvezni su naknaditi troškove prekršajnog postupka i to u iznosu od po 30,00 eura, odnosno 226,04 kuna,
koji troškovi se sastoje od troškova Suda u paušalnom iznosu. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a određena visina paušalnog iznosa troškova postupka primjerena je složenosti i trajanju postupka.
U Zagrebu, 2. studenog 2023.
zapisničar
sudac
Marko Jakelić, v.r.
Edhem Kapetanović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Turinina 3, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Presudu dostaviti:
1. prvookrivljenoj pravnoj osobi K. S. d.o.o., U. D.
G. … , Z.,
2. drugookrivljenoj odgovornoj osobi I. T., Š.
… , Z.,
3. braniteljici okrivljenika D. B., P. … , Z.,
4. tužitelju MUP-u, Ravnateljstvu civilne zaštite, PU civilne zaštite Zagreb, Službi za inspekcijske poslove Zagreb, Avenija Većeslava Holjevca 20, Zagreb,
5. pismohrana.
