REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3422/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice V. M., OIB ..., iz U., L., zastupane po punomoćnici D. J., odvjetnici u Z., protiv tuženika L. M., OIB ..., iz U., zastupanog po punomoćniku M. B., odvjetniku u U., radi utvrđenja ništetnosti ugovora i činidbe, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3181/2022-3 od 28. ožujka 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj P-803/2021-25 od 12. srpnja 2022., u sjednici održanoj 30. listopada 2023.,
r i j e š i o j e:
I. U odnosu na pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 1. i 3. prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
II. U odnosu na pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 2., prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3181/2022-3 od 28. ožujka 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj P-803/2021-25 od 12. srpnja 2022., tuženik je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši sljedeća pravna pitanja za koje smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:
„1. Može li se u parničnom postupku tužbenim zahtjevom zahtijevati nalaganje zemljišnoknjižnom odjelu suda provođenje brisanja određenog knjižnog prava bez istovremenog nalaganja trpljenja nositelju knjižnog prava ili je takav zahtjev nepodoban za raspravljanje (postupanje)?,
2. Može li osoba ostvarivati faktičnu vlast (posjed) glede određene nekretnine (kuće) bez da na/u istoj stanuje ili živi?,
3. Je li pisana isprava (pismeno) kojom se obdareniku daruje nekretnina te koju on nije potpisao, nego je isto učinila darovateljica bez njegova znanja i odobrenja, te koju je potonja bez znanja i odobrenja podnijela na uknjižbu zemljišnoknjižnom sudu, a koja uknjižba je provedena, dok je kasnije utvrđeno da predmetna nekretnina nikada nije bila predana u posjed obdareniku, ništavna ili se tu uopće ne radi o sklopljenom pravnom poslu, slijedom čega isti niti ne može biti ništav, već je nepostojeći i bez ikakvog pravnog učinka?“.
1.1. Tužiteljica u odgovoru na prijedlog tuženika osporava taj prijedlog.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud ocijenio je sljedeće.
2.1. Pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 1. nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili razvoj prava kroz sudsku praksu. Ovo stoga što je odluka na koju se poziva tuženik (rješenje Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž zk-631/2021 od 16. rujna 2021.) donesena je o bitno drugačijoj činjeničnoj pravnoj situaciji od situacije kakva je u ovom konkretnom slučaju. Naime, u postupku koji je prethodio navedenoj odluci nije zahtjevan istovremen upis prava tužitelja u zemljišnu knjigu (što je u ovom slučaju riječ).
2.2. U odnosu na pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 2., tuženik nije jasno naznačio razloge važnosti toga pravnog pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2.3. Iz onog što je postavljeno ovom revizijskom sudu nije moguće zaključiti da bi pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 3. bilo važno za odluku u sporu (da bi bilo važno u odnosu na pravilnost i zakonitost pobijane drugostupanjske presude). Naime, tuženik uz prijedlog za dopuštenje revizije nije dostavio žalbu (čl. 387. st. 3. ZPP) tako da nije vidljivo da li je tuženik žalbom pobijao prvostupanjsku presudu iz razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u pravcu sadržaja pravnog pitanja navedenog pod rednim brojem 3. (u pogledu činjenice potpisivanja predmetnog ugovora od strane obdarenika). Ovdje je tek za ukazati da drugostupanjski sud po službenoj dužnosti ne pazi na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje (čl. 365. st. 2. ZPP).
3. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP odlučiti kao pod stavkom I. izreke ovog rješenja, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. u vezi s odredbom čl. 389.a st. 1. i st. 2. ZPP odlučiti kao pod stavkom II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 30. listopada 2023.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
