Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: 3 P-588/2022-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Splitu, sudac Ana Misir Šarić, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić&partneri d.o.o. u Splitu, Varaždinska 54, protiv prvotuženika HRVATSKE CESTE d.o.o., OIB 55545787885, Zagreb, Vončinina 3 i drugotuženika GRAD OMIŠ, OIB 49299622160, Omiš, Trg Kralja Tomislava 5/I, kojeg zastupa punomoćnik Dragan Mijoč, odvjetnik u u Splitu, Velebitska 75, radi isplate, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 13. rujna 2023. u prisutnosti punomoćnice tužitelja Božane Ivanda, punomoćnice prvotuženika Natalije Tešija i zamjenika punomoćnika drugotuženika Mirka Granića, odvjetnika u Splitu, 30. listopada 2023.

p r e s u d i o  je

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženiku ad.1 HRVATSKE CESTE d.o.o. OIB 55545787885 iz Zagreba, Vončinina 3 i tuženiku ad.2 GRAD OMIŠ OIB 49299622160 iz Omiša, Trg Kralja Tomislava 5/I solidarno isplatiti tužitelju ADRIATIC OSIGURANJE d.d. OIB 94472454976 iznos od 28.500,00 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 11.08.2021 godine do dana isplate uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena sve u roku od 15 dana.“

r i j e š i o  j e

I Odbija se prijedlog da sud odredi prekid postupka.

II Nalaže se tužitelju ADRIATIC OSIGURANJE d.d. u roku od petnaest dana naknaditi drugotuženiku GRAD OMIŠ troškove parničnog postupka u iznosu od 497,70 EUR/3.749,92 kn[1] sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 30. listopada 2023. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

III Odbija se zahtjev drugotuženika GRAD OMIŠ da mu tužitelj ADRIATIC OSIGURANJE d.d. u roku od petnaest dana naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 248,85 EUR/ 1.875,00 kn sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 30. listopada 2023. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu u kojoj je istaknuo tužbeni zahtjev da mu tuženici, kao dužnici solidarne obveze plate 28.500,00 kn sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 11. kolovoza 2021. do isplate.

2. Izjavio je da se 23. veljače 2020. dogodila prometna nesreća. Ante Beović koji je upravljao vozilom marke Ford registarske oznake ST 250GG ulicom Gospe od Smova da je imao namjeru uključiti se ulijevo na kolnik državne ceste D-70 /Poljičku cestu. U tom trenutku da je naišao motocikl registarske oznake ST 8709-M kojim je upravljao Jure Bilić i koji je, a da bi izbjegao sudar, izgubio kontrolu nad motociklom, zbog čega su i motocikl i vozač Jure Bilić pali na kolnik Poljičke ceste. Izjavio je da je Jure Bilić pretrpio tjelesne ozljede. S obzirom na to da je vlasnik vozila Ford osiguran od automobilske odgovornosti kod tužitelja, tužitelj da je oštećenom Juri Biliću platio 9. ožujka 2021. 19.260,00 kn te10. kolovoza 2021. 9.240,00 kn.

3. Izjavio je tužitelj da je za nastanak prometne nesreće odgovoran prvotuženik jer je propustio osigurati sigurno prometovanje po državnoj cesti, prvenstveno zato što je propustio postaviti prometne znakove prema članku 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno znak upozorenja, znak opasnosti (A-05), odnosno obveznog zaustavljanja. Prometna nesreća da je nastala na mjestu na kojem se križaju ceste koje nisu iste važnosti s obzirom na to da je ulica Gospe od Smova nerazvrstana cesta. Pored prvotuženika, da je i drugotuženik odgovoran za nastanak prometne nesreće. Drugotuženik da ima obvezu uređivanja prometa i između ostalih i obvezu određivanja cesta s prednošću prolaska te vođenja evidencije o prometnoj regulaciji na području grada te vođenja brige i nadzor nad ispravnošću postojeće prometne regulacije.

4. S obzirom na to da je oštećenome u prometnoj nesreći isplatio naknadu istaknuo je zahtjev da mu tuženici kao odgovorni za nastanak prometne nesreće i štete oštećenome plate 28.500,00 kn, koliko je platio oštećenome.

5. Predložio je tužitelj da sud izvede dokaze čitanjem isprava izvješća o očevidu PP Omiš od 20. travnja 2020., kroki skice lica mjesta, posebnog izvješća PP Omiš broj 511-12-30-04-80-PN-16/20 od 17. travnja 2020., službene zabilješke PP Omiš od 23. veljače 2020. izjava očevica Almir Humačkića, odštetnog zahtjeva, police osiguranja, prometno tehničkog vještva dipl. ing. Stanka Smodlake, medicinske dokumentacije za Bilić Juru, potvrda o plaćanju i popisa nerazvrstanih cesta na području grada Omiša. Predložio je izvesti i dokaz vještačenjem radi utvrđenja visine štete te dinamike nastanka nezgode. Predložio je i izvođenje dokaza uviđajem. Predložio je da se od nadležnog tijela pribavi ili da se drugotuženiku naloži da dostavi prometni elaborat.

6. Prvotuženik je u odgovoru na tužbu izjavio da se protivi tužbenom zahtjevu. Izjavio je da se prometna nesreća dogodila u Gradu Omišu, pa da Grad Omiš određuje ceste s prednošću prolaska. Cesta koja se priključuje na javnu cestu da nije sastavni dio javne ceste jer nisu ispunjeni uvjeti iz Pravilnika o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu. No, i u slučaju da je predmetni priključak izgrađen u skladu s uvjetima iz Pravilnika o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu da bi drugotuženik bio dužan postaviti prometnu signalizaciju.

7. Izjavio je prvotuženik da je za nastanak prometne nesreće isključivo kriv vozač vozila osiguran kod tužitelja jer je on, neovisno o nepostojanju prometnog znaka obveznog zaustavljanja mogao procijeniti da se nalazi na sporednoj cesti te se bio dužan zaustaviti. Ta okolnost da mu uostalom nije mogla ostati nepoznata jer ima prebivalište u mjestu nastanka prometne nesreće te je znao da je cesta na koju se uključivao u promet državna cesta.

8. Drugotuženik je u odgovoru na tužbu izjavio da se protivi tužbenom zahtjevu.

9. Izjavio je da je u predmetu broja KP-DO-3144/20 stalni sudski vještak utvrdio da se nesreća dogodila na križanju državne ceste D70 i Ulice Gospe od Smove te da je, u prometno tehničkom smislu, kolnik D-70 cesta veće važnosti jer je to javna cesta s važnijim prometnim značajkama. Osim toga da je utvrdio da je Ulica Gospe od Smove priključak na državnu cestu, cesta s lošijim konstruktivnim elementima i bitno manjim prometnim opterećenjem te da u naravi predstavlja priključak na javnu cestu za više okolnih stambenih zgrada, kao i da se vozač vozač MTC BMW kretao kolnikom državne ceste D70 i da je imao prednost prolaska u raskrižju u trenutku nastanka prometne nesreće jer se kretao cestom koja je veće važnosti.

10. Izjavio je da je prvotuženik nadležan održavati raskrižje javne i nerazvrstane ceste, pa da onda drugotuženik nije učinio nikakvu protupravnu radnju ili propuštanje, pa da bi bio odgovoran za nastanak prometne nesreće. To da uostalom potvrđuje i sadržaj izvješća Policijske uprave Splitsko-dalmatinske posl. broja 511-12-30-04-80-PN-16/2020 od 17. travnja 2020. u kojemu je navedeno da pravna osoba Hrvatske ceste d.o.o. te odgovorna osoba u pravnoj osobi nije vodila brigu i nije uz sjeverni rub kolnika D-70 sa križanjem kolnika Ulice Gospe od Smova postavila obilježen propisani prometni znak opasnosti.

11. Predložio je drugotuženik da sud pribavi od Općinskog državnog odvjetništva u Splitu podatak o poduzetim radnjama po pitanju posebnog izvješća Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš poslovnog broja 511-12-30-04-80-PN-16/2020 od 17. travnja 2020. te da od Općinskog suda u Splitu pribavi kazneni spis koji se povodom ovog štetnog događaja vodi protiv prvotuženika i odgovorne osobe prvotuženika. Predložio je i da sud odredi prekid ovog postupka do donošenja odluke u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti.

12. Izjavio je i to da je za nastanak prometne nesreće isključivo odgovoran vozač vozila koji se priključivao s nerazvrstane ceste na državnu cestu, točnije jadransku magistralu. On da je poduzeo radnju u prometu, a da se prethodno nije uvjerio u to da uključivanje može obaviti na siguran način. On da prebiva, boravi i radi u krugu od svega nekoliko kilometara od mjesta nastanka prometne nesreće, pa da mu je sigurno bilo poznato da se kreće cestom manje važnosti i uključuje na cestu znatno veće važnosti te da nema prednost prolaska. To da je moguće zaključiti iz isprava.

13. Predložio je drugotuženik da sud izvede dokaze čitanjem prometno – tehničkog vještva Stanka Smodlake i posebnog izvješća Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, poslovnog broja 511-12-30-04-80- PN-16/2020 od 17. travnja 2020. Predložio je da se izvede dokaz saslušanjem svjedoka Ante Beovića i Jure Bilića. Predložio je da sud od Općinskog prekršajnog suda pribavi podatak o provedenom prekršajnom postupku protiv Ante Beovića.

14. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja da mu tuženici, smatrajući ih dužnicima solidarne obveze, plate 28.500,00 kn sa zateznim kamatama koje je on kao osiguratelj iz ugovora o automobilskoj odgovornosti sa sudionikom prometne nesreće platio trećemu, oštećenom u prometnoj nesreći. Dakle predmet spora je regresni zahtjev tužitelja.

15. Radi donošenja odluke o tužbenom zahtjevu sud je izveo dokaze čitanjem isprava izvješća o očevidu PP Omiš od 20. travnja 2020., kroki skice lica mjesta, posebnog izvješća PP Omiš broj 511-12-30-04-80-PN-16/20 od 17. travnja 2020., službene zabilješke PP Omiš od 23. veljače 2020. izjava očevica Almir Humačkića, odštetnog zahtjeva, police osiguranja, prometno tehničkog vještva dipl. ing. Stanka Smodlake, medicinske dokumentacije za Bilić Juru, potvrda o plaćanju i popisa nerazvrstanih cesta na području grada Omiša.

16. Sud nije izveo dokaz saslušanjem svjedoka Ante Beovića i Jure Bilića jer nije bilo potrebe za izvođenje tih dokaza. Iz istog razloga sud nije od Općinskog prekršajnog suda pribavi podatak o provedenom prekršajnom postupku protiv Ante Beovića, niti je tražio od Općinskog državnog odvjetništva u Splitu podatak o poduzetim radnjama po pitanju posebnog izvješća Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš poslovnog broja 511- 12-30-04-80-PN-16/2020 od 17. travnja 2020., niti je od Općinskog suda u Splitu pribavljao kazneni spis koji se povodom ovog štetnog događaja vodi protiv prvotuženika i odgovorne osobe prvotuženika. Sud nije izveo niti dokaz vještačenjem jer nije bilo spora o okolnostima nastanka prometne nesreće, niti dokaz uviđajem. Sud nije izveo dokaz vještačenjem radi utvrđenja visine štete nastale oštećenom u štetnom događaju jer tužitelj nije uspio u osnovi svog zahtjeva, pa nije bilo potrebe za izvođenjem tog dokaza.

17. Kod donošenja odluke o tom zahtjevu trebalo je imati na umu da među strankama nije bilo spora da se 23. veljače 2020. dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovao vozač vozila marke Ford registarske oznake ST 250GG Ante Beović i Jure Bilić vozač motocikla registarske oznake ST 8709-M.

18. U ispravi izvješću o očevidu, koja ima kvalitetu javne isprave prema članku 230. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022. i 114/2022., dalje: ZPP), dakle dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje, naznačeno je mjesto prometne nesreće, južni početak ruba kolnika Ulice Gospe od Smova u mjestu Gata smještene uz sjeverni rub kolnika Ulice Poljička cesta D-70. Opisane su osobine ceste. Naznačeno je da je raskrižje T križanje pregledno. Navedena je širina kolnika D-70 na mjestu događaja 6,80 metara, a širina kolnika Ulice Gospe od Smova 4,00 metra. Navedeno je da je promet reguliran pravilima prometa, da je vertikalna signalizacija nedostatna, kao i horizontalna. U prometnoj nesreći su sudjelovali Ante Beović iz Gata kao vozač motornog vozila marke Ford reg. oznake ST250GG, Mira Beović kao putnica u motornom vozilu marke Ford reg. oznake ST250GG te Jure Bilić kao vozač motocikla marke BMW reg. oznake ST8709M.

19. U posebnom izvješću PU Splitsko-dalmatinske PP Omiš broj 511-12-30- 04-80 opisano je kako je došlo do prometne nesreće. Napisano je da je Ante Beović upravljao osobnim automobilom reg. oznaka ST250GG Ulicom Gospe od Smova od smjera sjevera u smjeru jugoistoka, da je imao namjeru uključiti se ulijevo na kolnik Poljičke ceste D-70 i da je tada naišao motocikl reg. oznaka ST 8709-M koji se kretao iz smjera istoka u smjeru zapada, a kojim je upravljao Jure Bilić. On da je kaneći izbjeći sudar izgubio kontrolu nad motociklom i pao na kolnik.

20. Te okolnosti je potvrdio i Jure Bilić koji je službenoj osobi PP Omiš dao obavijesti o okolnostima nastanka prometne nesreće, a što je zabilježeno u ispravi službena zabilješka broja 511-12-30-04-80-PN-16/2020 od 23. veljače 2020. On je izjavio da je dolaskom u raskrižje iz Ulice Gospe od Smova položene sjeverno od kolnika ceste kojom se kretao, naišlo vozilo kojim je upravljao njegov poznanik Ante Beović koji je imao namjeru uključivanja ulijevo na glavnu cestu u smjeru Gata, a da se tom prilikom nije uvjerio da uključivanje može učiniti na siguran način, pa da mu je oduzeo prednost prolaska. On da je pokušao zaobići vozilo Ante Beovića, tako što se dao u ulijevo na južnu prometnu traku glavne ceste te da je zatim izgubio kontrolu i nadzor nad motorom i pao na kolnik.

21. Postupajući po nalogu Općinskog državnog odvjetništva u Splitu u predmetu broja KP-DO-3144/20 stalni sudski vještak procjenitelj za strojeve, cestovni promet i motorna vozila Stanko Smodlaka je u nalazu napisao da je kolnik ulice D-70 prema vrsti prometa namijenjen mješovitom prometu pješaka i vozila te da je s obzirom na društveno, prometno i gospodarsko značenje državna cesta. Kolnik da je izgrađen od suvremenog kolničkog zastora asfalta širine oko 4,80 metara. Ulica Gospe od Smova da je priključak više stambenih objekata na državnu cestu. Kolnik da je pred raskrižjem izgrađen od suvremenog kolničkog zastora asfalta širine 4,0 metara s dodatnim betoniranim proširenjem s istočne strane širine 2,60 metara. Sudski je vještak izjavio da je kolnik D-70 cesta veće važnosti jer je javna cesta s važnijim prometnim značajkama, s većim prometnim opterećenjem prema vrsti i broju vozila, cesta opremljena s povoljnijim elementima uzdužnog i poprečnog profila u odnosu na Ulicu Gospe od Smova. Izjavio je da je Ulica Gospe od Smova priključak na državnu cestu, cesta s lošijim konstruktivnim elementima i bitno manjim prometnim opterećenjem, bez postavljene prometne signalizacije i opreme, a stvarno priključak na javnu cestu za više okolnih stambenih zgrada. Ti prometno tehnički elementi obiju cesta da su jasno prepoznatljivi svakom vozaču. Stoga da vozač vozila marke Ford na ovom raskrižju nije ostvario prednost prolaska jer dolazi vozaču motocikla s desne strane jer se ne radi o cestama iste važnosti Kazao je da je vozač motocikla imao prednost prolaska kolnikom ceste D-70, kao ceste veće važnosti.

21.Ulica Gospe od Smova nerazvrstana je cesta. To je vidljivo iz popisa nerazvrstanih cesta na području Grada Omiša. Prometna nesreća dogodila se na kolniku državne ceste nakon što je na kolnik državne ceste motorno vozilo pristupilo s kolnika nerazvrstane ceste, pri tome ne propuštajući vozilo koje se kretalo kolnikom državne ceste.

22. Na nerazvrstanoj cesti nije bilo prometnih znakova koji bi upozoravali vozače koji prilaze državnoj cesti s te ceste na dužnost zaustavljanja. Međutim, trebalo je utvrditi je li vozač motornog vozila koje se uključivalo u promet državnom cestom s nerazvrstane ceste mogao procijeniti da dolazi s ceste manje važnosti i tome prilagoditi svoju vožnju.

23. Prema članku 2. Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/2011., 18/2013., 22/2013., 54/2013., 148/2013., 92/2014., 110/2019., 144/2021., 114/2022., 114/2022. i 4/2023., dalje: ZC) državne ceste su javne ceste koje imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta E-ceste prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske, prometnog povezivanja sjedišta županija međusobno, povezivanja sjedišta županija s većim regionalnim sjedištima susjednih država (gradovi veći od 100.000 stanovnika), omogućavanja tranzitnog prometa, koje čine cestovnu okosnicu velikih otoka i kojima se ostvaruje kontinuitet državnih cesta kroz gradove, a koje su razvrstane kao državne ceste sukladno ZC.

24. Istim člankom ZC-a je određeno da su nerazvrstane ceste, ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ZC-om i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ZC-a.

25. Upravo zbog funkcije kojoj služe, ove dvije vrste cesta različito su kategorizirane, a pored toga imaju i različitu važnost. Državne ceste su ceste veće važnosti u odnosu na nerazvrstane ceste jer imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav, povezuju sjedišta županija i sjedišta županija s većim regionalnim sjedištima susjednih država i omogućavaju tranzitni promet.

26. Razlika u kategoriji ovih cesta, državne ceste i nerazvrstane ceste Ulice Gospe od Smova, vidljiva je iz prometno tehničkih elemenata obiju cesta koje je izložio u nalazu koji je učinio za potrebe postupka pred Općinskim državnim odvjetništvom u Splitu stalni sudski vještak Stanko Smodlaka. Naime, nerazvrstana cesta s koje je u raskrižje prišao vozač vozila osiguran kod tužitelja, ima suvremeni kolnički zastor asfalt tek u dijelu pred raskrižjem u širini od 4,00 metra. Pored toga na taj kolnik nastavlja se betonirano proširenje s istočne strane. Kolnik pak državne ceste izgrađen je u cijelosti od suvremenog kolničkog zastora asfalta u širini od 4,80 metara. Osim toga cesta Ulice Gospe od Smove opisana je kao cesta s lošijim konstruktivnim elementima, za razliku od državne ceste Poljičke ceste koja je opisana kao cesta opremljena povoljnijim elementima uzdužnog i poprečnog profila. Ulica Gospe od Smova služi kao pristupna cesta više stambenih objekata uz državnu cestu, pa je utoliko i prometno manje opterećena. Kao što je i vještak napisao u nalazu u drugom postupku te okolnosti nisu mogle ostati nepoznate svakom vozaču, pa onda osobito vozaču koji prebiva na području mjesta na kojem se dogodila prometna nesreća. S tim se i ovaj sud slaže, pa onda kada se uzme da je određena okolnost mogla biti poznata svakom vozaču nije bilo potrebe utvrđivati činjenicu je li bila poznata jednom vozaču. Iz tog razloga sud je izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka Ante Beovića odbio kao nepotreban. Pored toga sud je odbio i prijedlog za saslušanje svjedoka Jure Bilića jer su okolnosti nastanka prometne nesreće zabilježene neposredno nakon nastanka prometne nesreće od nadležnih osoba u ispravama sadržanim u spisu. U tim ispravama je uostalom sadržana i izjava Jure Bilića. Nitko pak od stranaka nije niti tvrdio da je u ispravama Policijske postaje Omiš sadržano neistinito ili nepotpuno utvrđenje. Uz to sud je, odbio prijedlog za izvođenje dokaza vještačenjem radi utvrđenja okolnosti nastanka prometne nesreće iz naprijed spomenutog razloga što je te činjenice utvrdio iz pročitanih isprava. K tome, dodati je da je prilikom donošenja odluke sud, baš kako su to tužitelj i drugotuženik predložili svoja utvrđenja o činjenicama temeljio i na sadržaju nalaza sudskog vještaka Stanka Smodlake. Naime, ta isprava mada nije vještačenje učinjeno u ovom postupku, nosi određeni sadržaj koji sud ocjenjuje, doduše ne kao vještačenje, ali svakako kao uradak osobe koja ima stručna znanja. No svakako bitan sadržaj te isprave za donošenje konkretne odluke nije bio sadržaj mišljenja vještaka, već sadržaj nalaza.

27. Dakle, kod utvrđenja da je sudionik prometne nesreće, osiguranik tužitelja iako mu je bilo moguće na licu mjesta procijeniti da je cesta na koju prilazi cesta koja ima veću važnost, prišao na istu, a bez da se prethodno propustio vozilo koje se kreće cestom veće važnosti, treba zaključiti da je upravo vozač tog vozila odgovoran za nastanak prometne nesreće. Pri tome okolnost što cesta manje važnosti, nerazvrstana cesta Ulice Gospe od Smora nije bila opremljena odgovarajućim prometnim znakom obveznog zaustavljanja nije od utjecaja jer se vozač svakako mogao i trebao zaustaviti prilikom pristupanja na državnu cestu i uključiti se u promet nakon što propusti vozilo koje se u tom trenutku kreće državnom cestom. 28. Prema članku 34. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022. i 114/2022., dalje: ZSPNC) sudionici u prometu dužni su postupati u skladu s propisima o prometnim pravilima, prometnim znakovima postavljenim na cesti, prometnim svjetlima te znakovima i naredbama ovlaštenih osoba.

29. Prema članku 57. stavku 1. ZSPNC-a na raskrižju cesta iste važnosti ili u susretu s drugim vozilom vozač je dužan propustiti vozilo koje nailazi s njegove desne strane. Dakle, iz ove odredbe proizlazi dužnost samo onog vozača koji dolazi u raskrižje cesta iste važnosti propustiti vozilo koje nailazi s njegove desne strane. S obzirom na to da je osiguranik tužitelja prilazio u raskrižje s ceste manje važnosti bio je dužan zaustaviti se i propustiti vozilo koje se kreće cestom veće važnosti.

30. Stoga je vozač, osiguranik tužitelja, postupio protupravno, ne poštujući određenja članka 57. ZSPNC-a isključivo odgovoran za nastanak prometne nesreće i štete koja je nastala te prigode, pa je utoliko tužiteljev zahtjev prema tuženicima trebalo odbiti.

31.Drugotuženik je predložio da sud prekine ovaj postupak do donošenja odluke o postojanju kaznenog djela i kaznenoj odgovornosti koji se vodi protiv prvotuženika i odgovorne osobe prvotuženika. S obzirom na to da odluka o tome ne predstavlja prethodno pitanje za odluku u ovoj parnici, sud je odbio prijedlog za prekid postupka.

32. Tužitelj je izgubio parnicu pa je temeljem članka 154. stavka 1. ZPP-a dužan protivnim strankama naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

33. Prvotuženik nije tražio naknadu troškova parničnog postupka.

34. Drugotuženik je istaknuo zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka.

35. Sukladno članku 155. ZPP. i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022. i 126/2022. sud je priznao drugotuženiku kao potrebne za vođenje ove parnice troškove sastava odgovora na tužbu po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 248,85 EUR/ 1.875,00 kn ( Tbr.8.1 Tarife) te trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu koje je održano 13. rujna 2023. u iznosu od 248,85 EUR/ 1.875,00 kn ( Tbr.9.1 Tarife).

36. Sud je stoga prihvatio zahtjev drugotuženika da mu tužitelj naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 497,70 EUR/3.749,92 kn sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 30. listopada 2023. kao dana donošenja odluke do isplate sukladno članku 151. stavku 3. ZPP-a po stopi određenoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022. i 156/2022., dalje: ZOO) koja se primjenjuje u ostalim odnosima.

37. Drugotuženik je tražio i naknadu troškova sastava podneska od 30. kolovoza 2023. Ta radnja međutim nije bila potrebna za vođenje postupka jer je u tom podnesku drugotuženik ponovio navode iz odgovora na tužbu te iz odgovora na tužbu prvotuženika. Stoga je sud odbio zahtjev drugotuženika da mu tužitelj naknadi trošak sastava tog podneska u iznosu od 248,85 EUR/ 1.875,00 kn sa zateznim kamatama.

U Splitu, 30. listopada 2023.

Sudac

Ana Misir Šarić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo na žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu. Žalba se može izjaviti u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa odluke, putem ovog suda, u pisanom obliku u tri primjerka. Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Sukladno članku 467.a ZPP-a žalba protiv ove presude ne odgađa ovrhu.

DNA:

- Odvjetničko društvo Grgić&partneri d.o.o.

- HRVATSKE CESTE d.o.o

- Odvjetnik Dragan Mijoč

- u spis

Broj zapisa: 9-3085e-df45b

Kontrolni broj: 01071-2dd9f-94f94

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=ANA MISIR ŠARIĆ, L=SPLIT, O=TRGOVAČKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.