Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: I Kžm-6/2023-7
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću za mladež, sastavljenom od sudaca Snježane Hrupek-Šabijan, predsjednice vijeća te mr.sc. Ljiljane Stipišić i Sande Janković, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Vanje Petrović, zapisničarke, u kaznenom predmetu prema maloljetnom ŠR, zbog kaznenog djela iz članka 230. stavak 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 144/12., 125/11., 56/15. 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi maloljetnika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu broj Kvm-36/2023-30 (K-1/2023-168) od 7. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj 26. listopada 2023.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba maloljetnog ŠR kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Županijskog suda Varaždinu broj Kvm-36/2023-30 (K-1/2023- 168.) od 7. rujna 2023. na temelju članka 18. stavka 1. Zakona o sudovima za mladež ("Narodne novine" broj: 84/11., 143/12., 148/13., 56/15. i 126/19. - dalje: ZSM) odgojna mjera upućivanje u odgojnu ustanovu iz članka 15. ZSM-a koja je maloljetnom ŠR izrečena rješenjem toga suda broj K-1/2023-76 od 27. veljače 2023., koje je potvrđeno rješenjem Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske broj I Kžm-1/2023-14 od 1. lipnja 2023., zamijenjena je odgojnom mjerom upućivanja u odgojni zavod iz članka 16. ZSM-a. Na temelju članka 89. ZSM-a odlučeno je da troškovi tog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv tog rješenja žali se maloljetnik po braniteljici Sonji Dušić-Poljak, bez posebno istaknutih žalbenih osnova s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske preinači pobijano rješenje na način da odbije prijedlog HZSR (Hrvatskog zavoda za socijalni rad) da se maloljetniku izrekne odgojna mjera iz članka 16. ZSM- a - upućivanje u odgojni zavod.
3. Spis je sukladno članku 3. ZSM-a u vezi članka 474. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. - dalje: ZKP/08.) dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Osporavajući pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja maloljetnik u žalbi navodi da je sada po prvi puta suočen s izdvajanjem iz dotadašnje životne sredine zbog čega nije u dovoljnoj mjeri bio sposoban prihvatiti niz pravila koja su odjednom prema njemu bila primjenjivana od strane institucije u kojoj se nalazi pri čemu nije imao podršku svoje primarne obitelji i okruženja u kojem je do tada odrastao. Navodi da se nakon bijega iz odgojne ustanove skrivao u strahu da ne završi u odgojnom zavodu no da je svjestan da kod njega postoje problemi u ponašanju zbog čega nadalje želi u potpunosti ispoštovati i pridržavati se pravila odgojne ustanove koja je dostatna za postupnu adaptaciju i korekciju problema u ponašanju. Kako do sada nije evidentiran kao počinitelj kaznenih djela, te s obzirom na težinu i narav njegovih postupaka smatra da će pravomoćno izrečena odgojna mjera upućivanja u odgojnu ustanovu polučiti svoju zakonom predviđenu svrhu, bez zamjene težom odgojnom mjerom.
6. Protivno takvim žalbenim navodima, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske nalazi da je prvostupanjski sud, uz potpuno i pravilno utvrđenje svih odlučnih činjenica, ispravno ocijenio da izrečenu odgojnu mjeru upućivanja u odgojnu ustanovu treba zamijeniti mjerom upućivanja u odgojni zavod. Razlozi za takvu odluku, koji su iscrpno i sveobuhvatno izneseni u pobijanom rješenju, a koje razloge prihvaća i drugostupanjski sud, nisu uspješno dovedeni u sumnju žalbom maloljetnika.
6.1. Naime, odluka prvostupanjskog suda utemeljena je na podacima pribavljenim od stručnih službi, posebno više izvješća Doma za odgoj djece i mladeži Osijek, a iz kojih dokaza proizlazi da se dosadašnjim tretmanom koji je poduzet tijekom privremenog smještaja u ustanovi socijalne skrbi, vođenjem kaznenog postupka i izricanjem odgojne mjere, nije ostvario očekivani pozitivan odgojni utjecaj na maloljetnog ŠR jer su kod njega i dalje prisutni ozbiljni progredirajući problemi u ponašanju pa je tako evidentiran kao počinitelj kaznenog djela počinjenog za vrijeme bijega iz ustanove socijalne skrbi u koju je bio privremeno smješten.
6.2. Kako tretman u ustanovi otvorenog tipa nije polučio očekivani pozitivan utjecaj na ponašanje maloljetnika, uslijed njegove nedovoljne spremnosti da prihvati odgojni utjecaj, njegove sklonosti bjegovima, potpune nekritičnosti prema vlastitom društveno neprihvatljivom ponašanju, ne uviđanju opasnosti i nedopustivosti svog postupanja te činjenice da njegovi roditelji nemaju odgojnih kapaciteta i ovaj sud zaključuje da je maloljetniku potrebno uz pomoć odgajatelja i drugih stručnjaka pružiti intenzivniju stručnu pomoć, brigu, zaštitu, ali i potrebno obrazovanje te na taj način utjecati na odgoj, razvijanje njegove cjelokupne ličnosti i jačanje njegove odgovornosti, radi suzdržavanja od ponovnog činjenja kaznenih djela, a što će se moći postići samo u čvršće strukturiranim uvjetima, tj. u odgojnom zavodu.
7. Iz navedenih razloga neutemeljena je žalba maloljetnika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te s tim u vezi i povrede kaznenog zakona (u žalbi se navodi materijalnog prava) koja se u žalbi posebno ne obrazlaže već naznačuje kao posredna povreda odnosno ona povreda koja bi proizašla iz primjene kaznenog zakona na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.
8. Slijedom navedenog te kako ispitivanjem pobijanog rješenja nisu nađene povrede na koje ovaj sud, u smislu članka 494. stavak 4. ZKP/08. pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08. odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 26. listopada 2023.
Predsjednica vijeća:
Snježana Hrupek-Šabijan
