Poslovni broj: 18. UsI-3351/22-9

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Željki Zrilić Ježek, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Valentine Lukinec Galović, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice A. M., OIB: …, iz K., koju zastupa opunomoćenica V. R., odvjetnica u Z. o. u. M. Š. i V. R. u K., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, OIB: …, Z., radi invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, 26. listopada 2023.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Klasa: UP/II 141-02/22-01/03298112024, Urbroj: 341-99-05/3-22-2929, broj spisa: … od 14. rujna 2022.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Klasa: UP/II 141-02/22-01/03298112024, Urbroj: 341- 99-05/3-22-2929, broj spisa: … od 14. rujna 2022., odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u K., Klasa: UP/I 141-02/21-01/03298112024, Urbroj: 341-08-05/3-21-6292, broj spisa: … od 18. ožujka 2022., kojim je tužiteljici kao djelatnoj voljnoj osobi, kod koje je zbog ozljede na radu nastala profesionalna nesposobnost za rad, priznata je, počevši od 13. veljače 2019. godine, invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad u svoti od 3.641,70 kn mjesečno. Počevši od 13. veljače 2019. godine određuje se isplata mirovine u smanjenoj svoti od 3.500,00 kn mjesečno prema Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 71/2010., 130/2011.).

2. Tužiteljica pobija zakonitost osporavanog rješenja te smatra da je tuženik pogrešno primijenio odredbu čl. 87. st. 1. toč. 10. ZOMO, jer bi u njenom slučaju trebalo primijeniti Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema čl. 87. st. 1. toč. 9. ZOMO-a u iznosu od 1,0, dakle sukladno st. 1. toč. 9., a ne sukladno st. 1. toč. 10., istog članka, kojom je propisano da mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti iznosi 0,8. Nadalje, odredbom čl. 28. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano kako će se u staž osiguranja uračunati i razdoblje koje je osiguranik proveo koristeći naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, nakon prestanka zaposlenja, a što je zainteresirana osoba pogrešno obračunala, a tuženik potvrdio, dijeleći navedena primanja za 2017. i 2018. godinu, na dvije stavke pod oznakama M4 i 16, dijeleći svaku zasebno sa prosječnim primanjima u RH, a što nije ispravno, jer se primanja od svega par mjeseci pod različitim oznakama dijele sa cjelokupnim godišnjim primanjima, a ne razmjerno broju mjeseci, te se uopće na valjan način ne obrazlaže zbog čega su i temeljem čega utvrđeni iznosi pod navedenim oznakama i zbog čega su dijeljenja sa cjelokupnim godišnjim primanjima po dva osnova, radi čega tužiteljica smatra da Ispis podataka o plaći, osnovicama osiguranja, naknadi i vrijednosnih bodova po godini, nije točan, niti je ispravan. Nadalje, svota mirovine smanjena je za 10% prema Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, unatoč tome što je Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o prestanku smanjenja mirovina, odnosno dodataka mirovini, prema članku 3a, Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, koja je stupila na snagu 1. listopada 2017. godine.

3. Stoga, predlaže poništiti osporeno rješenje.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja, te ističe da navodi i razlozi izneseni u tužbi nisu osnovani, odnosno nisu pravno odlučni iz razloga detaljno navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja. Tužiteljici djelatnoj vojnoj osobi, kod koje je zbog ozljede na radu nastala profesionalna nesposobnost za rad, priznato je počevši od 13. veljače 2019. invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad u svoti od 3.641,70 kn mjesečno prema članku 11. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Ističe da je izračun za 2017. i 2018. godinu izvršen sukladno odredbi članka 81. stavak 1. ZOMO. Nastavno, pravilno je invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad određena uz primjenu mirovinskog faktora 0,8 sukladno odredbi članka 87. stavak 1. toč. 10. ZOMO budući da tužiteljici nije utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti. Ističu kako je na sve navode decidirano odgovoreno u osporavanom rješenju.

5. Slijedom navedenog, tuženik predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.

6. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljenog u odgovoru na tužbu.

7. Sud je 19. listopada 2023. održao usmenu i javnu raspravu, te je time strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: broj: 20/10., 143/12., 152/14., 29/17., 110/21.).

8. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Iz priloženog spisa predmeta proizlazi da je rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u K., Klasa: UP/I 141-02/21- 01/03298112024, URBROJ: 341-08-05/3-21-6292, broj spisa: … od 18. ožujka 2022. tužiteljici, djelatnoj vojnoj osobi, kod koje je zbog ozljede na radu nastala profesionalna nesposobnost za rad, priznaje se počevši od 13. veljače 2019. godine invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad u svoti od 3.641,70 kn mjesečno. Počevši od 13. veljače 2019. godine određuje se isplata mirovine u smanjenoj svoti od 3.500,00 kn mjesečno prema Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 71/2010., 130/2011.).

10. Uvodno naznačeno prvostupanjsko rješenje od 18. ožujka 2022. doneseno je u postupku pokrenutom po službenoj dužnosti, prema članku 123. stavak 4. i članku 126. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021. – dalje u tekstu: ZOMO).

11. Iz priloženog spisa predmeta proizlazi da je tužiteljica rođena ... te je na dan 13. veljače 2019., tj. na dan nastanka profesionalne nesposobnosti za rad, imala navršenih 53 godine i 4 mjeseca života dok mirovinski staž iznosi ukupno 39 godina, 3 mjeseca i 8 dana, a pridodani staže prema odredbi članka 32. ZOMO iznos 3 godine, 7 mjeseci i 4 dana, stoga ukupni mirovinski staž za izračun mirovine iznosi 43 godine, 10 mjeseci i 12 dana.

12. Tuženik je u povodu žalbe izvršio kontrolu obračuna visine mirovine te proizlazi da su svi relevantni elementi koji služe za njen izračun pravilno utvrđeni te je i svota mirovine tužitelja određena u pravilnom iznosu. Tako su primjenom odredaba 81. do 87. ZOMO utvrđeni prosječni vrijednosni bodovi 1,1180 ostvareni u razdoblju od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca 2017., te su takvi prosječni vrijednosni bodovi množeni s ukupnim mirovinskim stažem iskazanim u obliku decimalnog broja 43,8669 i s polaznim faktorom 1,0000, tako da se dobiju osobni vrijednosni bodovi koji iznose 49,0432.

13. Nadalje, člankom 79. stavak 1. ZOMO propisano je da se svota mirovine računa tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine u svoti od 66,35 kn (Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine, Narodne novine, broj 27/19.) na dan ostvarivanja prava na mirovinu, te iznosi 3.774,66 kn.

14. Zakonom o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 71/10., 130/11.

– dalje u tekstu: Zakon) propisano je smanjenje mirovina i mirovinskih primanja određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, i to između ostalih, mirovine djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba pravosuđa i radnika na poslovima razminiranja, koje se ostvaruju i određuju na temelju Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, Zakona o humanitarnom razminiranju i Zakona o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja, a primjenjuje se od 1. srpnja 2010. godine.

15. Člankom 3. ovog Zakona propisano je da smanjenje mirovina i mirovinskih primanja iznosi 10%, a primjenjuje se na svotu mirovine koja pripada korisniku mirovine prema zakonu, prije odbitka dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje, poreza, prireza i drugih obustava, s time da svota mirovine i mirovinskog primanja, smanjena na temelju ovoga Zakona, ne može iznositi manje od 3.500,00 kuna mjesečno (stavak 3. ovog članka Zakona).

16. Člankom 2.a. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 157/13.), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014., propisano je da se od 1. siječnja 2014. prema člancima 3. i 3.a ovoga Zakona osim mirovine i mirovinskih primanja iz članka 2. ovoga Zakona, smanjuju mirovine hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji koje su ostvarene, odnosno određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i koje su povećane prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

17. Člankom 3.a. stavak 1. istog Zakona propisano je da smanjenje mirovine i mirovinskih primanja, odnosno dodatka mirovini iznosi 10% i primjenjuje od 1. siječnja 2014. na pripadajuću svotu mirovine, odnosno dodatka mirovini koja je određena, odnosno ostvarena prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju iz članaka 2. i 2.a ovoga Zakona, te na smanjenu mirovinu prema Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 71/10. i 130/11.) prije odbitka dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje, poreza, prireza i drugih obustava, s time da svota mirovine odnosno dodatka mirovini smanjena na temelju stavka 1. ovoga članka ne može iznositi manje od 5.000,00 kuna mjesečno.

18. Odlukom o prestanku smanjenja mirovina, odnosno dodatka mirovini prema članku 3.a Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 88/17.) propisano je da se smanjenje mirovina i mirovinskih primanja, odnosno dodatka mirovini prema članku 3.a Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 71/10, 130/11 i 157/13, u daljnjem tekstu: Zakon) na pripadajuću svotu mirovine, odnosno dodatka mirovini koja je određena, odnosno ostvarena prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju iz članaka 2. i 2.a Zakona, prestaje primjenjivati počevši s isplatom mirovina za mjesec rujan 2017. koje će biti isplaćene u mjesecu listopadu 2017. godine.

19. Sukladno citiranim zakonskim propisima, a prema utvrđenom činjeničnom stanju, razvidno je da je tužiteljici svota mirovine samo jednom smanjena za 10% i to u skladu s člankom 3. Zakona koji je i dalje na snazi, te nije smanjena u skladu sa člankom 3.a. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju koji se prestao primjenjivati počevši s isplatom mirovina za mjesec rujan 2017.

20. Nadalje, vezano uz pogrešan obračun primanja za 2017. i 2018. godinu ističe se da su vrijednosni bodovi utvrđeni na temelju plaća i naknada plaće, što je prikazano u tablici Ispis podataka o plaći, osnovicama osiguranja, naknadi i vrijednosnih bodova po godini, dostavljeno u prilog prvostupanjskom rješenju. Obračun je izvršen sukladno članku 81. stavak 1. ZOMO kojim je propisano da se vrijednosni bodovi utvrđuju na temelju plaća i osnovica osiguranja ostvarenih od 1. siječnja 1970., tako da se plaća, odnosno osnovica osiguranja utvrđena za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za istu kalendarsku godinu. Plaće ili osnovice koje su u bruto svoti dijele se s prosječnom bruto plaćom, a ako su u neto svoti s prosječnom neto plaćom.

21. Također, pravilno je primijenjen mirovinski faktor 0,8 sukladno odredbi članka 87. stavak 1. toč. 10. ZOMO kojim je propisano da mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja se isplaćuje za vrijeme nezaposlenosti iznosi 0,8, dok je stavkom 9. istog članka ZOMO propisano da mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti iznosi 1,0. Kako je kod tužiteljice nastala profesionalna nesposobnost za rad, a ne potpuni gubitak radne sposobnosti, to je pravilno primijenjen mirovinski faktor 0,8.

22. Tužbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, niti pravilnost primjene zakonskih propisa, tim više što tužiteljica u prilog svojim tvrdnjama ne dostavlja nikakve dokaze.

23. Sukladno svemu iznesenom, osporeno rješenje se ocjenjuje zakonitim, stoga je sud na temelju članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima u izreci presude odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

U Zagrebu 26. listopada 2023.

Sutkinja:

Željka Zrilić Ježek, univ. spec., v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.