Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj:Ppž-11571/2022
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog T.D., zbog prekršaja iz članka 53. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.) rješavajući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju od 5. listopada 2022., broj: 3.Pp-5113/2021, u sjednici vijeća održanoj 26. listopada 2023.
p r e s u d i o j e
I
Odbija se žalba okr. T.D. kao neosnovana i potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.
II Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okrivljenik T.D. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 30 EUR (trideset eura) / 226,04 kn[1] (dvjestodvadesetšest kuna i četiri lipe), u roku trideset dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju okr. T.D. proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaje iz članka 53. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je na temelju citiranog propisa uz primjenu instituta ublažavanja izrečena novčana kazna u iznosu od 1.500,00 kuna.
1.1. Istom presudom okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 kuna.
2. Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, koja u smislu odredbe članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o kazni.
2.1. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.
3. Žalba je neosnovana.
4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Neosnovano žalitelj upire na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje budući da je prvostupanjski sud nakon provedenih svih potrebnih dokaza, pravilnom ocjenom obrane okrivljenika, iskaza svjedoka A.B. i cjelokupnog dokaznog materijala predmeta, utvrdio sve odlučne činjenice te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za prekršaj iz članka 53. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je prihvatljiv i ovom drugostupanjskom sudu.
Suprotno tvrdnji žalitelja, pobijana presuda temelji se na činjenicama i dokazima koji su izneseni u postupku pred prvostupanjskim sudom, u kojem su mu omogućena sva procesna prava u postupku u smislu članka 85. Prekršajnog zakona, budući da je uredno pozvan 4. listopada 2022. kada je ispitan svjedok A.B., međutim pozivu se nije odazvao niti je izostanak opravdao. Prema tome, žalitelju je omogućeno da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i i da pri obavljanju tih radnji zastupa svoje interese i izražava svoje stajalište, pa je tako imao mogućnost neposredno se konfrontirati sa svjedokom, čiji iskaz je sud ispravno cijenio vjerodostojnim za utvrđenje stanja stvari. Naime, ispitani svjedok je na temelju neposrednog opažanja i postupanja inkriminirane prilike svjedočio kako je prekoračenje dopuštene brzine kretanja u naseljenom mjestu snimio koristeći uređaj Laser, u naselju H, na mjestu gdje je postavljenim znakom dopuštena brzina 50 km/h, tako da je snimio vozilo marke Mercedes reg oznake XX koje je postiglo brzinu 86 km/h, s time, da za pravilno utvrđenje stanja stvari nije odlučno je li vozač te prilike i zaustavljen, kako to bez uspjeha upire žalitelj. Svojstvo vozača okrivljenika te prilike utvrđeno je na temelju njegovog očitovanja, međutim koje u žalbi i ne dovodi u pitanje. Suprotno tvrdnji žalitelja, svjedok je negirano da bi ga prilikom dostavljanja obavijesti o počinitelju prekršaja tražio predmetnu snimku.
5.2. Slijedom navedenog, budući da žalitelj ne ističe nove dokaze niti argumentirano dovodi u sumnju pravilnost utvrđenja stanja stvari, to žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.
6. Razmatrajući odluku o kazni u povodu žalbe okrivljenika, sukladno odredbe članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona, ovaj sud smatra da je za počinjeni prekršaj izrečena kazna u zakonom propisanim granicama, te s obzirom na težinu djela, stupanj prekršajne odgovornosti i sve okolnosti konkretnog slučaja mjerodavne za vrstu i mjeru kazne, u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, nije prestrogo odmjerena. To stoga jer je prvostupanjski sud u dovoljnoj mjeri vrednujući olakotne okolnosti, poznate materijalne i životne prilike okrivljenika te raniju nekažnjavanost, kaznu već izrekao uz primjenu instituta ublažavanja iz članka 37. Prekršajnog zakona, u značajnoj mjeri ispod posebnim zakonom propisane najniže mjere kazne, smatrajući da će se u predmetnom slučaju i ublaženom kaznom postići svrha kažnjavanja i djelovati na buduće ponašanje okrivljenika, odnosno da će se postići svrha specijalne i generalne prevencije. Takvu ocjenu prihvaća i ovaj sud, dok žalitelj ne ističe (i ne dokumentira) nikakve nove naročito olakotne okolnosti koje bi učinile osnovanim daljnje ublažavanje kazne.
9. Ističe se da je nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, 1. siječnja 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 114/22.) koji zbog konverzije novčane valute propisuje nešto nižu novčanu kaznu za predmetni prekršaj. Sukladno načelu primjene blažeg propisa iz članka 3. PZ-a, prema počinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a ako se propis nakon toga, a prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja. Međutim, ovaj sud nije izmijenio pravnu kvalifikaciju djela i primijenio izmijenjenu odredbu Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) kao blažeg propisa, jer je mišljenja da je kazna pravilno odmjerena uz primjenu instituta ublažavanja, u velikoj mjeri ispod propisane kazne za taj prekršaj zakonom koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a koja i prema novom zakonu predstavlja ublaženi novčanu kaznu. Stoga je stav ovog suda da u predmetnom slučaju nema mjesta primjeni blažeg propisa, jer novi zakon ne dovodi do povoljnije kazne za okrivljenika.-
10. Troškovi žalbenog postupka temelje se na odredbi članka 138. st. 2. toč. 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalni iznos tog postupka odmjeren u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje tog postupka, te imajući na umu poznate materijalne prilike žalitelja.
11. Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 26. listopada 2023.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nada Horvatović, v. r.
Renata Popović, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
