REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3174/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Addiko Bank d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB: 14036333877, kojeg zastupa punomoćnik Dražen Delač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Likvidacijska imovina iza: REDIVIVA d.o.o. u stečaju, Split, Dubrovačka 31, OIB: 53380250404, kojeg zastupa stečajni upravitelj Ivan Vlaić, a njega punomoćnik Ante Vujčić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Krka & Krka d.o.o. iz Splita, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 1359/2023-2 od 18. travnja 2023., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-560/2022-4 od 17. siječnja 2023. i dopunsko rješenje Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-560/2022-12 od 7. veljače 2023., u sjednici održanoj 25. listopada 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1359/2023-2 od 18. travnja 2023. u kojem je postavio pravna pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a koja glase:
"a) Protivi li se odredbi čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22) odluka suda kojom je odlučeno odvojeno raspravljati o zahtjevu iz protutužbe koji je postavljen u vezi s tužbenim zahtjevom iz tužbe koju je tužitelj – protutuženik ranije pokrenuo protiv tuženika – protutužitelja, kada o spornim činjenicama iz ranije podnesene tužbe u vezi s kojima je postavljen zahtjev protutužbe i koje su od prejudicijelnog značaja za postavljeni zahtjev protutužbe, nije odlučeno u tom ranije pokrenutom parničnom postupu prije nego je odlučeno o zahtjevu iz protutužbe?
b) Protivi li se odredbi čl. 313. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/2, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22) odluka suda kojom je odlučeno odvojeno raspravljati o zahtjevu iz protutužbe koji je postavljen u vezi s tužbenim zahtjevom iz tužbe koju je tužitelj – protutuženik ranije pokrenuo protiv tuženika – protutužitelja, kad odluka o zahtjevu iz protutužbe nije od prejudicijelnog značaja za ranije podnesenu tužbu, makar odluka kojom je odlučeno odvojeno raspravljati o zahtjevu iz protutužbe, bila utemeljena na suglasnosti parničnih stranaka?
Je li zakonita odluka suda kojom je odlučeno o zahtjevu protutužbe odvojene radi samostalnog raspravljanja iz parničnog postupka koji je tužitelj – protutuženik ranije pokrenuo protiv tuženika – protutužitelja, kada o spornim činjenicama iz ranije podnesene tužbe u vezi s kojima je postavljen zahtjev protutužbe i koje su od prejudicijelnog značaja za postavljeni zahtjev protutužbe, nije odlučeno u tom ranije pokrenutom parničnom postupku prije nego je odlučeno o zahtjevu postavljene protutužbe?
c) Je li ostvarena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22) u odluci drugostupanjskog suda kojom je uslijed sklopljenog ugovora o cesiji između tužitelja i treće osobe, odlučeno o pomanjkanju materijalnopravne aktivne legitimacije kreditora (tužitelja), u parničnom postupku protiv korisnika kredita (tuženika) radi povrata novčanog iznosa koji je korisniku kredita isplaćen na temelju ugovora o kreditu, ako odluka drugostupanjskog suda ne sadrži razloge o sadržaju ugovora o cesiji kojim je tužitelj svoju (utuženu) tražbinu prenio na treću osobu?
odnosno
Je li zakonita odluka suda kojom je o pomanjkanju materijalnopravne aktivne legitimacije kreditora (tužitelja), u parničnom postupku protiv korisnika kredita (tuženika) pokrenutom radi povrata novčanog iznosa koji je korisniku kredita isplaćen na temelju ugovora o kreditu, uslijed sklopljenog ugovora o cesiji između tužitelja i treće osobe odlučeno bez utvrđivanja sadržaja ugovora o cesiji kojim je tužitelj svoju (utuženu) tražbinu prenio na treću osobu, odnosno bez utvrđivanja je li tužitelj (u dogovoru sa trećom osobom – primateljem tražbine) zadržao pravo nastaviti ili voditi postupak i ostvariti tražbinu koju je utužio, neovisno što je tražbinu ustupio?
d) Je li ostvarena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 377. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22) ako prvostupanjski sud nije postupio u skladu s uputom višeg suda iz rješenja kojim je odluka prvostupanjskog suda ukinuta i je li takva povreda ostvarena pred sudom drugog stupnja kad pobijanom presudom nije otklonjena navedena bitna povreda odredbi parničnog postupka prvostupanjskog suda?"
2. U prijedlogu tužitelj još navodi da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz čl. 29. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. toč. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
3. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik je predložio isti odbiti kao neosnovan i zatražio je naknadu troška odgovora na prijedlog.
4. U dijelu u kojem je prijedlog podnesen u smislu čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP), ovaj sud je postupajući u skladu s odredbama čl. 387. ZPP ocijenio da pitanja kako ih je naznačio tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu pravna pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava u sudskoj praksi. To iz razloga jer iz sadržaja navedenih pitanja, kao i cjelokupnog obrazloženja prijedloga, jasno proizlazi da istima tužitelj ističe bitne povrede odredaba parničnog postupka koje da su počinjene u konkretnom predmetu pred nižestupanjskim sudovima, pa pitanja kao takova nemaju element univerzalnosti, a da bi se mogla smatrati važnim pravnim pitanjima u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP.
5. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, odlučeno je kao u st. I. izreke.
6. U pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u smislu st. 2. čl. 385.a ZPP, ocjena je ovoga suda da tužitelj nije učinio vjerojatnim da su mu u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a kako to tvrdi u prijedlogu.
7. Slijedom navedenog, u pogledu pozivanja na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, na temelju čl. 389. st. 4. ZPP, odlučeno je kao u st. II. izreke.
8. Odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na reviziju jer ta parnična radnja nije bila potrebna u smislu čl. 155. st. 1. ZPP (st. III. izreke).
Zagreb, 25. listopada 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
