REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3280/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Odvjetničko društvo Dragičević i partneri d.o.o., OIB: 23479386645, Zagreb, Palmotićeva 60/II, kojeg zastupa punomoćnik Nikša Valjalo, odvjetnik u Zagrebu, protiv HP – Hrvatska pošta d.d., OIB: 87311810356, Zagreb, Jurišićeva 13, kojeg zastupa punomoćnik Damir Galetović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Galetović i Galetović d.o.o. iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5437/2021-5 od 17. siječnja 2023., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-113/2021 od 28. listopada 2021., u sjednici održanoj 25. listopada 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5437/2021-5 od 17. siječnja 2023., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-113/2021 od 28. listopada 2021.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljica je postavila pravna pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi, a koja glase:
"MATERIJALNOPRAVNO pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:
Podrazumijeva li izričaj iz odredbe Tbr. 8. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koji glasi: "za sastavljanje obrazloženih podnesaka u kojima se odgovara na navode prigovora ili odgovora na tužbu nagrada kao za tužbu po Tbr. 7. toč. 1., 3., 6. i 7." obrazložene podneske kojima se odgovara na prigovore protivne strane u širem smislu te riječi, dakle na prigovore isticane tijekom postupka kao i na navode iz odgovora na tužbu neovisno kada se tužitelj tijekom postupka na iste očituje, a sve imajući u vidu postupovno pravilo prema kojem se stranke (pa i tužitelj) mogu tijekom cijelog postupka očitovati na navode protivne strane kao i s obzirom na činjenicu da se odredba Tbr. 8. st. 1. Tarife nalazi u toč. II. Tarife, te se navedenim tarifnim brojem regulira pravo na nagradu za radnje poduzete u parničnom postupku, i to prvostupanjskom, koji postupak ne poznaje institut prigovora kao pravno sredstvo, već se misli na prigovore i navode protivne strane u širem smislu te riječi na koje se tužitelj ima pravo očitovati tijekom cijelog prvostupanjskog postupka?
Drugim riječima, s obzirom da su se stranke ovlaštene i slobodne očitovati na prigovore i navode druge strane tijekom cijelog postupka, može li se tužitelj očitovati na navode i prigovore protivne strane u smislu odredbe Tbr. 8. toč. 1. Tarife u bilo kojoj fazi prvostupanjskog postupka te što se smatra obrazloženim podneskom kojim se odgovara na navode prigovora?
POSTUPOVNOPRAVNO pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:
Mora li obrazloženje sudske odluke biti jasno, razumljivo i potpuno i smije li obrazloženje odluke biti proturječno izreci odluke i/ili samom sebi i ispravama odnosno dokazima u spisima predmeta te je li pravo stranke u parničnom postupku da se njezini navodi pažljivo ispitaju odnosno, predstavlja li propust suda da učini navedeno bitnu povredu odredaba parničnog postupka?"
3. U prijedlogu se još navodi da su niži sudovi zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 8., čl. 354. st. 2. toč. 11. i čl. 375. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP) i pogrešne primjene materijalnog prava povrijedili tužitelju pravo na pravično suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske te odredbe čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, zatim ustavno pravo na djelotvorni pravni lijek protiv pojedinačnog akta zajamčeno odredbom čl. 18. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i odredbom čl. 13. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, povreda odredbe čl. 48. st. 1. Ustava RH kojom je propisano: "jamči se pravo vlasništva" te povreda odredbe čl. 1. Protokola br. 1.
4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
5. U dijelu u kojem je prijedlog podnesen u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP, ovaj sud je postupajući u skladu s odredbom čl. 387. st. 1. ZPP ocijenio da pitanja kako ih je naznačio tužitelj u prijedlogu nisu pravna pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava u sudskoj praksi. To iz razloga što odgovor na prvo pitanje ovisi o specifičnim okolnostima konkretnog slučaja, pa istom nedostaje element univerzalnosti, dok se drugim pitanjem ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka koja da je učinjena u konkretnom slučaju, pa se isto kao takovo ne može smatrati pravnim pitanjem koje ima u vidu odredba čl. 385.a st. 1. ZPP.
6. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, odlučeno je kao u toč. I. izreke.
7. U pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u smislu st. 2. čl. 382.a ZPP, ocjena je ovoga suda da tužitelj nije učinio vjerojatnim da su mu u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a kako to tvrdi u prijedlogu.
8. Slijedom navedenog, u pogledu pozivanja na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, na temelju čl. 389.a st. 4. ZPP, odlučeno je kao u st. II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 25. listopada 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
