Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj: 9 Gž Ob-99/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Tatjani Ledinšćak-Babić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice R. Đ. iz Z., OIB: ..., zastupane po punomoćnici Ž. F., odvjetnici iz Z., protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz Z., OIB: ..., radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, povodom žalbe predlagateljice podnesene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 144 R1 Ob-2417/2022-8 od 20. travnja 2023., dana 24. listopada 2023.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice, te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 144 R1 Ob-2417/2022-8 od 20. travnja 2023.
Obrazloženje
1. Pobijanom rješenjem odbijen je prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice.
2. Navedeno rješenje pravodobno podnesenom žalbom pobija predlagateljica iz svih zakonom dozvoljenih žalbenih razloga, s prijedlogom da ovaj sud isto ukine i vrati predmet sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. Protustranka nije odgovorila na žalbene navode.
4. Žalba predlagateljice nije osnovana.
5. Odlučujući o prijedlogu predlagateljice, a primjenjujući odredbe čl. 22. st. 3. i čl. 46. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 151/14 i 33/15) uz primjenu čl. 7. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 35/08) prvostupanjski sud pojašnjava da je u domaćem pravnom poretku priznato pravo na obiteljsku mirovinu i izvanbračnim drugovima osiguranika, odnosno korisnika mirovine, pod uvjetom da je izvanbračna zajednica trajala tri godine do smrti osiguranika, odnosno korisnika, a da je njegova smrt nastupila 28. ožujka 2008. ili kasnije, kao i da je postojanje te zajednice dokazano u izvanparničnom postupku.
6. Kako je prema činjeničnim navodima prijedloga smrt P. Đ. nastupila 12. travnja 2006., dakle 14 godina prije početka primjene navedenog Zakona o mirovinskom osiguranju, sud je ocijenio prijedlog neosnovanim, zaključivši još kako je predlagateljica kao protustranku označila osobu koja nije pasivno legitimirana u ovoj pravnoj stvari.
7. U žalbi predlagateljica ponavlja da je ona s P. Đ. bila u braku do 1. srpnja 2004., a da su nakon razvoda živjeli u izvanbračnoj zajednici, te da su brak i izvanbračna zajednica u kontinuitetu trajali od 1977. do njegove smrti 12. travnja 2006., pa da u konkretnom slučaju sud ne može primijeniti odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju na način da razdvoji brak i izvanbračnu zajednicu, već je u konkretnom slučaju sud ovlašten isključivo utvrđivati da li su predlagateljica i P. Đ. bili u izvanbračnoj zajednici.
8. Ispitujući pobijanu odluku sukladno žalbenim navodima, a i primjenom odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP) u vezi s člankom 381. ZPP-a i paragrafom 21. pravnog pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku (dalje: VP), s obzirom da predlagateljica ni sadržajno ne ukazuje na počinjenje ijedne bitne povrede odredaba parničnog (vanparničnog) postupka, utvrđeno je da donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja nije počinio niti jednu od bitnih povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
9. Nadalje, pravilno tvrdi prvostupanjski sud da je predlagateljica kao protustranku naznačila osobu koja nije pasivno legitimirana u ovom postupku.
10. Naime, prema odredbi čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21) pod članom obitelji iz stavka 1. točka 1. istog članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, s time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. Iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice protustranka bila pasivno legitimirana, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranka stječe utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Dakle, radi se o sporu između fizičkih osoba, jer se u takvom postupku ne odlučuje o pravima i interesima protustranke (isto pravno shvaćanje izneseno je i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1639/2018).
11. S obzirom da je iz naprijed obrazloženih razloga utvrđeno da protustranka nije pasivno legitimirana u ovom postupku, iz kojih razloga je prijedlog neosnovan, ovaj sud nije po žalbi predlagateljice ispitivao činjenična utvrđenja suda prvog stupnja koja žalbom osporava predlagateljica.
12. Iz obrazloženih razloga žalbu predlagateljice trebalo je odbiti, a rješenje suda prvog stupnja potvrditi primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s paragrafom 21. VP-a.
U Varaždinu 24. listopada 2023.
Sutkinja
Tatjana Ledinšaćak-Babić v .r.
