Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-141/2023-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Ankici Matić, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke više sudske savjetnice Ivane Hrkać, u ovršnom postupku ovrhovoditelja E. M. d.o.o. iz Z., OIB: ..., protiv ovršenika Z. D. iz Z., OIB: ..., koga zastupa punomoćnica V. V., odvjetnica iz Odvjetničkog društva V. & P. d.o.o. u Z., radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o ovrhovoditeljevoj žalbi protiv rješenja Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-2068/2020-17 od 26. rujna 2022., ispravljenog rješenjem tog suda poslovni broj Ovr-2068/2020-21 od 16. siječnja 2023., 24. listopada 2023.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana ovrhovoditeljeva žalba te se potvrđuje rješenje Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-2068/2020-17 od 26. rujna 2022., ispravljeno rješenjem tog suda poslovni broj Ovr-2068/2020-21 od 16. siječnja 2023.

Obrazloženje

1. Pobijanim je rješenjem na ovršenikov prijedlog odgođena predmetna ovrha do pravomoćnog okončanja parničnog postupka prvostupanjskog suda P-8686/2019, koji se vodi radi utvrđenja ništetnosti pojedinih odredbi ovršne isprave.

2. Protiv tog rješenja pravodobno se žali ovrhovoditelj pobijajući isto zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13. i 89/14.; 70/19, 80/22, 114/22 dalje: ZPP) u vezi s odredbom članka 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17, 131/20 dalje: OZ), predlažući ovom sudu pobijano rješenje preinačiti i odbiti prijedlog za odgodu ovrhe kao neosnovan.

3. Ovršenik se u odgovoru na žalbu usprotivio žalbenim navodima i predložio žalbu odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovr-2068/20 od 12. studenoga 2020., određena je ovrha na nekretnini ovršenika, radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja, a na temelju Ugovora o namjenskom kreditu br. 3207857164 od 15. studenoga 2006., potvrđenog od strane javnog bilježnika J. A. iz Z. pod poslovnim brojem OU-489/2006 i Dodatka ugovora o kreditu od 22. siječnja 2016. potvrđenog od strane javnog bilježnika J. A. iz Z. pod poslovnim brojem OV-3553/16, kao ovršnih isprava; koje su sklopili ovrhovoditeljev prednik, Z. B. d.d. Z. kao kreditor i ovršenik kao korisnik kredita.

6. Ovršenik je predložio da se ovrha odgodi do pravomoćnog okončanja parnice koju je pokrenuo protiv ovrhovoditelja kao tuženika, radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave, odnosno njenih nepoštenih odredbi.

7. Prvostupanjski je sud, pobijanim rješenjem odgodio ovrhu, smatrajući da su ispunjene pretpostavke za takvu odluku. Stajalište prvostupanjskog suda podudarno je i sa zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda sa sjednice održane 11. ožujka 2022. u Zagrebu. Naime, tada je zaključeno kako je obveza ovršnog suda u postupku ovrhe na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.

8. Sukladno navedenom zaključku, sudovi koji postupaju po, među ostalim, vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima ili solemniziranim privatnim ispravama koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, u ovom slučaju ovršni sud, imaju ovlaštenje i dužnost po službenoj dužnosti paziti na ništetnost ugovornih odredaba potrošačkih ugovora, neovisno o inicijativi stranke potrošačkog ugovora. Na taj način, nacionalni sudovi u Republici Hrvatskoj osiguravaju sudsku kontrolu koju zahtijeva pravo Europske unije.

9. U sumnji jesu li pojedine odredbe ništetne sud će ovršenika uputiti u parnicu radi nedopustivosti ovrhe, a dok se ne odluči je li ovrha nedopuštena, sud će odgoditi ovrhu po službenoj dužnosti. Na isti način će sud postupiti i povodom žalbe nakon proteka roka, a i u stadiju provedbe ovrhe.

10. Rješenje o ovrsi Ovr-2068/2020 od 12. studenoga 2020. doneseno je na temelju solemnizirane privatne isprave, odnosno, ovršnog javnobilježničkog akta kao ovršne isprave, a iz sadržaja spisa predmeta proizlazi da se radi o Ugovoru o kreditu sklopljenom između prednika ovrhovoditelja kao banke i davatelja kredita, te ovršenika kao korisnika kredita, kojim je korisniku kredita (kao fizičkoj osobi) odobren i stavljen na raspolaganje kredit. Dakle, radi se o ovršnom postupku u kojem isprava koja predstavlja ovršnu ispravu nije prošla sudsku kontrolu, a koja proizlazi iz potrošačkih ugovora.

11. Stoga, ovrhovoditeljevi žalbeni navodi nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja. Naime, i prema mišljenju ovog žalbenog suda, ovršenik je u dovoljnom stupnju ukazao na vjerojatnost nenadoknadive štete koja bi mu nastala daljnjim provođenjem ove ovrhe.

12. Zbog svega navedenog, pozivom na odredbu čl. 380. toč. 2. ZPP-a u svezi s odredbom čl. 368. st. 1. ZPP-a i u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a, ovrhovoditeljevu žalbu valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.

Split, 24. listopada 2023.

Sutkinja:

Ankica Matić, v. r.