REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj Gž R-242/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Biljane Bojanić, predsjednice vijeća, Nataše Babić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Kristine Pavičić-Sirotić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. N. iz R., OIB …, kojega zastupa punomoćnica M. J. J., odvjetnica u Z., protiv tuženog H.-o. d.d., Z., OIB …, kojega zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva O., P. & p. d.o.o., Z., radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-14648/2021-17 od 14. ožujka 2023., na sjednici vijeća 23. listopada 2023.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja te se potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-14648/2021-17 od 14. ožujka 2023.
Obrazloženje
1st Prvostupanjskom presudom presuđeno je:
„I/ Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
„Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 11.000,00 kn skupa s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 2.5.2021. do isplate po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.
Nalaže se tuženiku tužitelju nadoknaditi parnični trošak skupa sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja do isplate po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.“
II/ Nalaže se tužitelju nadoknaditi parnični trošak tuženiku u iznosu od 414,75 euro/3.125 kuna , sa zateznom kamatom tekućom od 14.03.2023. do isplate, po stopi po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.“
2nd Protiv navedene prvostupanjske presude tužitelj je podnio pravovremenu žalbu, iz svih žalbenih razloga. Ističe počinjenu bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 1. i st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito jer je izreka presude nerazumljiva i proturječi razlozima presude, a razlozi o odlučnim činjenicama nisu navedeni. Prvostupanjski sud odbio je tužbeni zahtjev tužitelja samo s obrazloženjem da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje tužitelju nije priznao predmetnu ozljedu kao ozljedu na radu, već je ista dijagnosticirana s klasifikacijom koja se odnosi na prenaprezanje. Prema tome, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje tužitelju nije priznao dijagnozu, a ne da nije utvrdio da se štetni događaj odnosno ozljeda na radu nije dogodila. Štetni događaj ima značaj ozljede na radu prema propisima kojima je uređena zaštita na radu. Isti se dogodio u procesu rada te postoji objektivna odgovornost poslodavca, odnosno osiguranika tuženika za naknadu štete. Odluka prvostupanjskog suda o odbijanju tužbenog zahtjeva je neosnovana u cijelosti, jer je nalazom i mišljenjem vještaka prim.dr. T. T. utvrđena uzročno-posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i zadobivene ozljede, distensio mm. cruris dex. Ističe da je neuka stranka, zbog čega nije podnio pravni lijek niti vodio upravni spor protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o nepriznavanju ozljede na radu. Posljedično je pogrešna i odluka o parničnom trošku, te je žalbeni prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači i prihvati tužbeni zahtjev tužitelja, uz naknadu tužitelju parničnog troška, uključujući i trošak žalbe, a podredno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
3rd Sa žalbom tužitelja postupljeno je po čl. 359. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., dalje: ZPP).
4th Odgovor na žalbu nije podnesen.
5th Žalba tužitelja nije osnovana.
6th Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja kojim je od tuženika tražio isplatu naknade štete u iznosu od 11.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom i troškom postupka, s obrazloženjem, u bitnome, da je konačnim rješenjem Zavoda klasa …, urbroj … od 18. siječnja 2021. riješeno da se događaj koji se tužitelju dogodio 27. studenoga 2020. s dijagnozom S 80.8. ne priznaje ozljedom na radu, s obzirom da iz dokumentacije proizlazi da je ozljeda uzrokovana prenaprezanjem.
6th1st U rješenju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje navedena je uputa o pravnom lijeku, koju tužitelj nije iskoristio. 6th2nd Kako konačnom odlukom upravnog tijela tužitelju predmetni događaj nije priznat kao ozljeda na radu, ne postoji niti odgovornost poslodavca, odnosno njegovog osiguravatelja po polici osiguranja od odgovornosti, a s obzirom na odredbu čl. 25. Zakona o zaštiti na radu i čl. 12. st. 1. ZPP-a.
7th Takva odluka prvostupanjskog suda pravilna je i zakonita, te nije dovedena u pitanje žalbenim razlozima žalitelja.
7th1st Prvostupanjski sud u donošenju presude nije počinio niti jednu bitnu povredu parničnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. ZPP-a, a niti je počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 1. i st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju se žalitelj poziva, jer presuda ima sve razloge o odlučnim činjenicama, može se ispitati, te ne postoji nikakva proturječnost u iznesenim razlozima.
8th Činjenično stanje nije sporno, pa tako nije sporno:
- da je tužitelj od tuženika, kao osiguravatelja svog poslodavca, zatražio naknadu štete koju je kvalificirao u tužbi kao ozljedu na radu od 27. studenoga 2020., a koja se dogodila uslijed podizanja 3 L staklopera i 5 L šampona s poda na gornju policu,
- da je u postupku provedeno medicinsko vještačenje po specijalisti kirurgu- traumatologu prim.dr. T. T., koji je utvrdio da je tužitelj zadobio nategnuće mišića desne potkoljenice,
- da konačnim rješenjem Zavoda klasa …, urbroj … od 18. siječnja 2021. taj događaj nije priznat ozljedom na radu. U obrazloženju se navodi da se predmetni događaj kako se dogodio i kako je opisan može podvesti pod sindrom prenaprezanja. 8th1st Na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo.
9th Naime, da li se nešto smatra ozljedom na radu ocjenjuje se u upravnom postupku pri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje te konačna odluka donesena u tom postupku predstavlja prethodno pitanje za ovaj postupak u smislu čl. 12. st. 1. ZPP-a te ne postoji mogućnost njezinog preispitivanja u sudskom postupku (tako i presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revr 947/2017-2 od 11. rujna 2018.).
9th1st Prvostupanjski sud pravilno je citirao i odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pa tako i odluku poslovni broj Rev 1404/2009-2 od 22. siječnja 2013. donesenu povodom pitanja revidenta da li je sud vezan odlukom nadležnog upravnog tijela (Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje), odnosno jesu li stranke ovlaštene osporavati takvu odluku u parničnom postupku, u kojoj odluci je navedeno da je po tom pitanju Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo stav u nizu svojih odluka koje se u prvostupanjskoj presudi navode, da je sud vezan pravomoćnom odlukom donesenom u upravnom postupku kao o prethodnom pitanju, pa stoga nema mogućnosti njezinog preispitivanja u sudskom postupku.
9th2nd Navedeni stav potvrđen je i odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-337/2022 od 21. rujna 2022., u kojoj se navodi da pravomoćnim rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje podnositelju, ozljeda koju je pretrpio, nije priznata kao ozljeda na radu i da je pravno shvaćanje o vezanosti parničnih sudova pravomoćnim odlukama nadležnih upravnih tijela u skladu s ustaljenom praksom revizijskog suda izraženo u čitavom nizu odluka.
10th Dakle, kako je nadležno tijelo pravomoćnim upravnim aktom utvrdilo da ozljeda koju je tužitelju zadobio nema karakter i nije priznata kao ozljeda na radu, to prvostupanjski sud nije imao ovlaštenja u ovom sudskom postupku ponovno preispitivati takvu odluku, odnosno utvrđivati da li ozljeda koju je tužitelj pretrpio u vidu prenaprezanja ima karakter ozljede na radu, jer je o tome nadležno tijelo donijelo odluku koja predstavlja prethodno pitanje za ovaj parnični postupak, u smislu čl. 12. st. 1. ZPP-a.
11th Iz navedenog razloga, neosnovani su žalbeni navodi žalitelja da je nalazom i mišljenjem vještaka utvrđena uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i zadobivene ozljede, da je tužitelj neuka stranka pa nije podnio pravni lijek u upravnom postupku i da je posao obavljao uobičajeno i pažljivo, jer se radi o razlozima koji se ne mogu isticati u ovom parničnom postupku, jer je parnični sud vezan konačnom odlukom donesenom u upravnom postupku.
12th Iz navedenog razloga žalba žalitelja je odbijena kao neosnovana, te je potvrđena prvostupanjska presuda temeljem čl. 368. st. 1. ZPP-a
U Puli-Pola, 23. listopada 2023.
Predsjednica vijeća:
Biljana Bojanić, v.r.
