Pr-180/2023-8

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jeleni Kvarantan Karuzi kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice M. T., S., O.:

… zastupane po punomoćniku I. Š. odvjetniku u S., protiv

tuženika L A. '', Z., , O.: … ,

zastupane po punomoćniku A. K. odvjetniku u S., radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 31. kolovoza 2023, u prisutnosti tužiteljice sa punomoćnikom i z.z. tuženika V. D., s punomoćnikom, a po objavi presude dana 20.listopada 2023.g.

p r e s u d i o j e:

I.Odbacuje se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu koji glasi:

"Utvrđuje se da otkaz tuženika kao poslodavca tužiteljici po osnovi Odluke o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od 11. kolovoza 2017.godine nije dopušten, te da radni odnos tužiteljici po tom osnovu nije prestao.

Određuje se sudski raskid ugovora o radu na neodređeno vrijeme zaključenog između tuženika i tužiteljice od 02.studenog 2011.godine sa danom 10.listopada 2017.godine.

Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici s osnove naknade štete zbog sudskog raskida ugovora o radu iznos od 61.760,35 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, računajući od 10.listopada 2017.godine pa sve do isplate".

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu koji glasi:

"Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici po osnovi naknade neimovinske štete iznos od 50.000,00 Kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana podnošenja tužbe pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena".

III. Nalaže se tužiteljici da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tuženiku na ime parničnih troškova ukupan iznos od 13.003,10 eura /97.971,85 kn, zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je ESB primijenila na svoje posljednje glavne operacije

refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.Rješenjem ŽS u Zagrebu 13 GžR-2785/2022-2 od 7. veljače 2023.,

ukinuta je presuda ovog suda Pr 743/2017 od 12. travnja 2021., i spis vraćen ovom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem Navedenom pvostupanjskom presudom u točki I. izreke utvrđeno je da otkaz tuženika kao poslodavca tužiteljici po osnovi Odluke o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od 11. kolovoza 2017., nije dopušten, te da radni odnos tužiteljici po tom osnovu nije prestao, dok je pod točkom II. izreke određen sudski raskid ugovora o radu na neodređeno vrijeme zaključenog između tuženika i tužiteljice od 2.studenog 2011. s danom 10. listopada 2017. Pod točkom III. izreke naloženo je tuženiku isplati tužiteljici s osnove naknade štete zbog sudskog raskida ugovora o radu iznos od 60.260,35 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 10. listopada 2017. do isplate dok je pod točkom IV. izreke odbijen dio tužbenog zahtjeva tužiteljice s osnove naknade štete zbog raskida ugovora o radu za više zatraženi iznos od 1.500,00 kn. Nadalje, pod točkom V. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici po osnovi naknade neimovinske štete iznos od 30.000,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od podnošenja tužbe do isplate dok je pod točkom VI. odbijen dio tužbenog zahtjeva tužiteljice iz osnova naknade neimovinske štete za iznos od 20.000,00 kn kao neosnovan. Pod točkom VII. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici na ime parničnih troškova iznos od 38.522,52 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate. U svojoj uputi viši sud između ostalog navodi da će u ponovljenom postupku ovaj sud najprije utvrditi pravovremenost zahtjeva za zaštitu prava posljedično tome i pravovremenost tužbe pa ukoliko tužiteljica nije prekludirana u svojim pravima dati valjane i obrazložene razloge o navedenim odlučnim činjenicama potrebnim za procjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva.

2. Tužiteljica u tužbi od 29.09.2017.g. navodi da je zaposlenica kod tuženika temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme zaključenog 01.studenog 2011.godine, a koji da je stupio na snagu 02.studenog 2011.godine. Nadalje se navodi da je dana 21.kolovoza 2017.godine tužiteljica zaprimila tuženikovu odluku o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od 11.kolovoza 2017.godine kojim da je tužiteljici otkazan ugovor o radu iz točke 1. Tužbe, te da je utvrđeno da tužiteljici prestaje radni odnos istekom otkaznog roka od mjesec dana računajući od dana dostave odluke o otkazu pa da je tužiteljici prestao radni odnos sa danom 21.rujna 2017.godine. Ističe se da je tužiteljica pravovremeno dana 05.rujna 2017.godine putem preporučene pošte uputila tuženiku zahtjev za zaštitu prava protiv odluke iz točke 2. tužbe, a kojeg da je tuženik zaprimio 07.rujna 2017.godine. Ističe se da je ista dana 21.09.2017.godine primila odluku UV tuženika kojom da je odbačen zahtjev za zaštitu prava iz točke 3. tužbe kao nepravovremen jer da je tužiteljica navodno 19.kolovoza 2017.godine zaprimila odluku o otkazu. Navodi se da je tužiteljica odluku o otkazu zaprimila 21.kolovoza 2017.godine slijedom čega da je tužba pravovremeno podnesena sukladno odredbi članka 133.stavka 1. i 2. Zakona o radu. Tužiteljica osporava sva utvrđenja iz tuženikove odluke o otkazu ugovora o radu tužiteljici ističući da su navedena utvrđenja tendenciozna i da ne odražavaju stvarno stanje poslovanja ljekarničke jedinice L 2'' u S. već da se radi o izmišljenim razlozima otkaza. Navodi se da je stvarni razlog za otkazivanje ugovora o radu tužiteljici tuženikovo nezakonito izbjegavanje financijskih i drugih obveza prema tužiteljici. Ističe se da je tužiteljica od studenog 2016.godine izložena nezakonitom uznemiravanju i pritiscima od strane tuženika posebice predsjednika UV tuženika te da odluka o otkazu predstavlja konačnicu takvog uznemiravanja. Ističe se da tuženik tužiteljici duguje ukupno 615.517,95 Kuna sa kamatama počevši od 2011.godine pa nadalje, te da je tuženik tražio od tužiteljice da se odrekne potraživanja kamata na navedeni iznos ili da njen budući rad kod tuženika neće biti moguć. Ističe se da je tuženik nakon navedenog realizirao svoju prijetnju te da je 05.01.2017.godine nezakonito razrješio tužiteljicu sa dužnosti ravnateljice tuženika, te da je tužiteljica 03.02.2017.godine podnijela pred ovim sudom protiv tuženika tužbu radi poništenja navedene odluke o razrješenju, a da je tužiteljica dana 15.rujna 2017.godine protiv tuženika podnijela i tužbu TS u Splitu radi isplate navedenog iznosa od 615.517,95 Kuna. Istaknuto je da su osnivačica tuženika V. D. i njen suprug i predsjednik UV V. D. godinama obečavali tužiteljici da će joj

omogućiti da postane suvlasnik ili partner ili ortak u Z.U. L.

D., ali da to obećanje nikad nije realizirano. Navodi se da je tužiteljica zbog navedenih obećanja ulagala dodatne radne napore i tijekom i izvan radnog vremena sa ciljem postizanja profitabilnosti tuženikove ljekarničke jedinice L. 2, te da je to rezultiralo otvaranjem i druge liječničke ambulante u blizini spomenute ljekarne. Ističe se da je tužiteljica zbog spomenutog uznemiravanja na radnom mjestu koje da se očitovalo kroz povredu njenog duševnog mira, frustracije i osjećaj povrijeđenosti, a što da je direktno utjecalo na njeno zdravstveno stanje ista bila na bolovanju osam mjeseci od …godine do ….godine te da je utvrđena uzročno

posljedična veza između opisanih postupaka na poslu i oboljenja. pa da opisano postupanje tuženika ima za posljedicu povredu prava osobnosti na duševno zdravlje tužiteljice. Zaključno tužiteljica predlaže sudu da sud donese presudu kojom će ukinuti u cijelosti (odnosno utvrditi nedopuštenom) odluku o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od 11.kolovoza 2017.godine, te kojom će utvrditi da je tužiteljica i nadalje zaposlena kod tuženika na neodređeno vrijeme na radnom mjestu voditeljice ljekarničke jedinice L 2'' u S. i da joj radni odnos nije prestao. Također tužiteljica traži da sud naloži tuženiku vraćanje tužiteljice na rad te isplatu naknade bruto plaće u mjesečnom iznosu od 12.352,07 Kuna za razdoblje od rujna 2017.godine pa unaprijed s dospjećem svakog 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec do povratka tužiteljice na rad zajedno sa pripadajućim kamatama. Ujedno tužiteljica predlaže i da tuženik tužiteljici s osnove naknade neimovinske štete isplati ukupan iznos od 50.000,00 Kuna.

3. Tužiteljica je konačno uredila tužbeni zahtjev podneskom od 04.10.2018.godine (list 84-87 spisa) na način da ista predlaže da se otkaz tuženika kao poslodavca tužiteljici po osnovi odluke o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od 11.08.2017.godine utvrdi nedopuštenim te da tužiteljici radni odnos kod tuženika nije prestao, te da se odredi sudski raskid ugovora o radu zaključenog između tuženika i tužiteljice od 02.11.2011. sa danom 10.10.2017.godine. Također tužiteljica potražuje s osnove naknade štete zbog sudskog raskida ugovora o radu iznos od 61.760,35 Kuna sa zakonskim zateznim kamatama te na ime naknade neimovinske štete iznos od 50.000,00 Kuna sa pripadajućim kamatama.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu (list 40-41 spisa) navodi da osporava pravovremenost tužiteljičinog zahtjeva za zaštitu prava jer da tužiteljica zahtjev za zaštitu prava nije uputila u zakonskom roku. Ističe se da je tužiteljica primila odluku o otkazu 19.kolovoza 2017.godine te da je o tome potpisala dostavnicu, te da je dostavnica (povratnica) vraćena tuženiku 21.kolovoza 2017.godine pa da je njen zahtjev izvan prekluzivnog roka. Tuženik ističe da su razlozi otkazivanja ugovora o radu tužiteljici osnovani, te da su rezultat provedene izvanredne inventure i interne revizije poslovanja L.

jedinice 2 u kojoj je tužiteljica bila voditelj. Istaknuto je da je tužiteljica u svom radu postupala protivno Pravilniku o uvjetima i načinu postupanja sa narkoticima i psihotropnim tvarima, postupku davanja suglasnosti za uvoz i izvoz narkotika i psihotropnih tvari, te uvjetima i načinu prometa i vođenja očevidnika prometa narkotika i psihotropnih tvari, te protivno propisima o računovodstvu, te se ističe da je tužiteljica počinila tužitelju i materijalnu štetu, a što da će se dokazati financijsko – materijalnim vještačenjem. U odnosu na dužničko-vjerovnički odnos kojeg ističe tužiteljica navodi se da se među strankama pred ovim sudom vodi postupak pod brojem P-5814/17 koji da nema veze sa predmetom ovog postupka. Tuženik u odgovoru na tužbu negira postajanje prijetnji tuženika tužiteljici kao i bilo kakvo uznemiravanje tužiteljice. Zaključno tuženik u odgovoru na tužbu ističe da je tužiteljica nedugo nakon isteka otkaznog roka zaključila novi ugovor o radu sa drugim poslodavcem.

5.Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 02.11.2011.godine (list 7 spisa); odluke o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika od 11.08.2017.godine (list 8-10, te list 194-196 spisa); dokumentacije o pošiljci (list 11-13 spisa); dokaza o slanju i uručenju zahtjeva za zaštitu prava radnika tuženiku (list 17 spisa); dopisa punomoćnika tuženika punomoćniku tužiteljice od 18.rujna 2017.godine (list 18 spisa); odbačaj zahtjeva za zaštitu prava od 16.09.2017.godine (list 20 spisa); razgovora između M. T. i

V. D. snimljenog na C.-u i transkripta tog razgovora (list 22-25 spisa); konto kartice (list 26 spisa); potvrde od 01.12.2016.godine (list 27, te 105 spisa); tužbe iz predmeta Pr-87/17 (list 28-31 spisa); tužbe u predmetu koji se vodi na TS u Splitu (list 32-35 spisa); medicinske dokumentacije (list 36-39, te 74, te 96-97

spisa); e-maila upućenog od strane tužiteljice tuženiku dana 24.01.2017.godine (list 46 spisa); potvrde HZMO-a o poslodavcima kod kojih je tužiteljica bila u radnom odnosu (list 52-54 spisa); obračunskih listića plaće tužiteljice za razdoblje tri mjeseca prije njenog bolovanja te za vrijeme bolovanja do zaključno prestanka radnog odnosa tužiteljice kod tuženika (list 57-68 spisa); ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 10.10.2017.godine (list 75 spisa); izvješća o skupnim ljekovima ljekarne (list 98-99 spisa); odluke tuženika od 05.siječnja 2017.godine o razrješenju tužiteljice sa dužnosti ravnatelja tuženika (list 100-101 spisa); e mailova (list 102-103, te 131 spisa); konto kartice (list 104 spisa); podataka o tuženiku (list 106-107 spisa); potvrde HZMO-a, PS u Splitu od 16.10.2017.godine (list 108-109 spisa); presude ovog suda Pr-87/2017 od 28.11.2018.godine (list 115-119 spisa); presude ŽS u Zagrebu broj 71 Gž R-419/19-2 od 09.travnja 2019.godine (list 141-147 spisa); nalaza i mišljenja stalnog psihijatrijskog vještaka dr. Č. L. sa psihološkom obradom tužiteljice (list 151-156 spisa); presude i rješenja ovog suda P-5814/17 od 14.lipnja 2019.godine (list 164-166 spisa); usmene dopune nalaza i mišljenja dr. Č. L. (list 173-174 spisa); kaznene prijave (list 179-186 spisa); nalaza i mišljenja Ž. d.o.o. od 16.12.2020.godine s prilozima (list 197-248 spisa); očitovanja Ž. d.o.o. na nalaz i mišljenje vještaka (list 261-264 spisa); očitovanje Ž. d.o.o. (list 312-313 spisa). Također je izveden dokaz i saslušanjem tužiteljice (list 69-71 spisa); zz tuženika (list 71-72 spisa); svjedoka J. S. (list 78-79 spisa); svjedokinje D. S. (list 79-80 spisa); svjedoka V. D. (list 80-81 spisa); svjedokinje G. M. (list 110 – 112 spisa); svjedoka I. M. (list 124-125 spisa); svjedokinje J. L. (list 125-126 spisa); svjedokinje

B. B. (list 126-127 spisa); svjedokinje S. I. (list 136-138 spisa),

zdravstveni karton tužiteljice.

6. Tužbeni zahtjev tužiteljice je djelomično nedopušten i djelomično neosnovan. 7. Temeljem čl. 133. St.3., Zakona o radu (NN broj 93/14,127/17 u daljnjem tekstu ZR), propisano je da zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno nije podnio zahtjev za zaštitu prava , osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugog potraživanja iz radnog odnosa. Rok od 15 dana je prekluzivan rok, stoga obraćanje poslodavcu u propisanom roku glede povrede prava iz radnog odnosa je procesna pretpostavka za dopuštenost tužbe. Prigovor tuženika da tužiteljica nije pravovremeno izjavila zahtjev za zaštitu prava na Odluku o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika od 11. kolovoza 2017., stoga da bi posljedično tužiteljica bila prekludirana u svom pravu na sudsku zaštitu, je osnovan. Na ročištu dana 31. kolovoza 2023., ovaj sud je izvršio uvid u originalu primku povratnicu potvrdu o primitku pošiljke koja u cijelosti odgovara kopiji priloženoj u spisu (list spisa 42). Sukladno Pravilniku o općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluga N.N.151/04, u čl. 54. Toč.8., propisano je potvrđivanje primitaka poštanskih pošiljaka s povratnicom koje se uručuju uz potvrdu primitka stavljanjem datuma i potpisom na odgovarajućoj ispravi davatelja poštanskih usluga i na povratnici. Prema dostavljenoj povratnici HP-a koju je nesporno vlastoručno potpisala tužiteljica te uz koji potpis je unesen datum primitka 19. Kolovoza 2017., nedvojbeno proizlazi da je to datum primitka pošiljke kojeg je sukladno pravilniku tužiteljica sama upisala, a suprotno nije dokazala. Ovaj sud u cijelosti prihvaća stav višeg suda da je potpisana dostavnica javna isprava za razliku od izlista knjige isporučenih pošiljaka za koju nije jasno tko ju je sastavio, po čijem nalogu i sa kojom svrhom te da li se odnosi na potpisanu povratnicu koju je HP uputio natrag tuženiku kao pošiljatelju pismena. Stoga kako je tužiteljica izjavila Zahtjev za zaštitu prava nakon proteka roka od 15 dana od primitka pobijane odluke o otkazu koji rok je prekluzivan samim time nema pravo na sudsku zaštitu pa je valjalo tužbu odbaciti u dijelu u kojem je to procesna pretpostavka za dopuštenost tužbe i to utrvđenje predmetnog otkaza nedopuštenim, sudski raskid ugovora o radi te naknada štete s osnova sudskog raskida ugovora o radu, stoga je odlučeno kao po toč. I. izreke ove presude.

8.Što se tiče preostalog zahtjeva za naknadu neimovinske štete u iznosu od 50.000,00kn, zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje kao posljedice uznemiravanja i povrede dostojanstva od strane tuženika, ovaj sud smatra da i taj dio tužbenog zahtjeva nije osnovan.

9. U svom iskazu tužiteljica (list 69-71 spisa) između ostalog, a u odnosu na preostali zahtjev tužiteljice za naknadu štete zbog povrede prava osobnosti, pojašnjava da je do pogoršanja njezinog zdravstvenog stanja došlo iz razloga što je ona u poslovanje tuženika kao ljekarne unijela sav svoj trud i da je uložila velika novčana sredstva te da se posebno trudila vezano za osnivanje ambulante na mjestu gdje se nalazi i sama ljekarna jer da je tu trebala biti ambulanta, stomatološka ambulanta i ljekarna, ali da se cijela situacija prilično razvukla te da je njezin angažman bio i što je dovela jednu liječnicu iz O. koja je imala dosta pacijenata i koja je željela da se na Ž. osnuje ambulanta za njezine pacijente i da je čak skupljala potpise za to. Međutim, navodi da je nakon svega ovoga dobila spomenute prijetnje od strane poslodavca da joj se neće vratiti uložena sredstva uz ljekarnu jer joj je istaknuto da to što je dobila posao bi joj trebalo predstavljati nagradu za uloženo, a da ona nije uložila mali iznos jer da je uložila 615.000,00 kn, a da je to sukcesivno ulagala za kupnju samog prostora i prije osnivanja same ljekarne. kako joj se zbog toga prijetilo i otkazom, navodi da je najprije kod TS u Splitu, što je poslije prešlo na OS, pokrenula i postupak

radi povrata uloženih sredstava. Navodi da je sve ovo kod nje rezultiralo pojavom psihičkih smetnji, nesanice i da joj je stanje postalo neizdrživo u studenom 2016. te da su joj prepisani lijekovi pa joj je u siječnju 2017. godine prepisan antidepresiv Brintelix, ali da je nakon uzimanja toga lijeka imala osip zbog čega je morala prekinuti uzimanje što joj je pogoršalo stanje pa joj je prepisan drugi lijek. Navodi da već godinu dana u kontinuitetu uzima sredstva za spavanje i antidepresive. U odnosu na to koliko je koristila bolovanje, navodi da je ona praktički u ovoj ljekarni radila u kontinuitetu, da je koristila svega 5 dana godišnjeg odmora u 2014. i 25 dana u 2015. godini, a da je bolovanje otvorila i koristila tek počevši od 22. siječnja 2017. godine i da je na bolovanju bila u kontinuitetu do 09. rujna 2017. godine. Ističe da ona i dalje kontinuirano uzima lijekove, antidepresive i lijekove protiv nesanice i posjećuje psihijatra povodom svega navedenog.

10. U svrhu utvrđivanja zdravstvenog stanja tužiteljice te uzročno posljedične veze između rada tužiteljice kod tuženika i njenog zdravstvenog stanja proveden je dokaz sudsko medicinskim vještačenjem po vještaku psihijatru dr. Č. L.. I. pisanog nalaza i mišljenja vještaka dr. Č. L. (list 151-156 spisa) proizlazi da je vještak pregledao spis i medicinsku dokumentaciju tužiteljice. Istaknuto je da je dana 21.svibnja 2019.godine tužiteljica napravila i psihologijsku obradu koja se prilaže pisanom nalazu i mišljenju. U svom nalazu i mišljenju vještak navodi da je izvršio uvid u zdravstveni karton tužiteljice i medicinsku dokumentaciju te da je osobno pregledao tužiteljicu. Navodi da uvidom u zdravstveni karton ne nalazi smetnji tužiteljice na psihičkom planu prije predmetnog događaja te ističe da su sva opisana događanja koja je tužiteljica proživjela na radnom mjestu i dugotrajnost sukoba između tužiteljice i tuženika mogla izazvati psihičke smetnje koje su opisane u medicinskoj dokumentaciji. Vještak navodi da su navedene psihičke smetnje u izravnoj vezi sa opisanim događajima na radnom mjestu, ali da su determinirane i nekim predispozicijama u predtraumatskoj osobnosti ispitanice. Ističe se da su rekacije uvjetno kazano psihički zdravih osoba na određena traumatična iskustva različita pa da će tako neke osobe biti u stanju prevladati ozbiljne i izražene traumatične doživljaje bez posljedica na njihovo psihičko zdravlje, dok da će u suprotnom čak i blaže traume u nekih osoba izazvati vrlo ozbiljne psihičke smetnje. Istaknuto je da svaka osoba ima sebi svojstven prag tolerancije na frustracije, a što da ovisi o zrelosti njegove ličnosti, o obrambenim mehanizmima, prethodnim traumatskim iskustvima i sl. Istaknuto je da sva događanja koja su opisana u obimnoj medicinskoj dokumentaciji su kod tužiteljice mogla izazvati psihički poremećaj te da se uvažavajući sve okolnosti može kazati da je postojala psihička bol kod tužiteljice, te da se ista javlja paralelno sa neslaganjima na radnom mjestu, te da osim opisanih doživljenih neugoda je psihička bol podržavana i usmjerena na ishod spora pa da ga procjenjujemo u sklopu ukupne psihičke boli. Istaknuto je da se psihijatrijskim liječenjem opisana duševna bol reducira. Zaključno vještak ističe da sve navedeno dovelo do privremene povrede duševnog integriteta za vrijeme psihijatrijskog liječenja, te da vještak procjenjuje da je to lakog stupnja što da bi bilo izraženo u postocima između 5% do 10%. Vještak dr. L. ističe da u ovu skupinu spadaju osobe koje da su se liječile kod psihijatra, a koje da su posljedica predmetnog događaja, te da su ove tegobe relano utjecale na njihovo osobno i socijalno funkcioniranje, ali da se taj utjecaj ipak manje ili više uspješno neutralizira ulaganjem pojačanih napora i odgovarajućom terapijskom podrškom.

11. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka dr. Č. L., a vještak se na navedene prigovore očitovao usmeno na ročištu od 13.studenog 2019.godine. te ponovno istakao da sva opisana događanja i dugotrajnost sukoba između tužiteljice i tuženika mogu izazvati psihičke smetnje koje su opisane u priloženoj medicinskoj dokumentaciji. Vještak ističe da su navedene psihičke smetnje su izravnoj vezi sa opisanim događanjima na radnom mjestu ali da su ove smetnje idetermninrane i nekim predispozicijama u predtrasumatskoj osobnosti ispitanice. Isti ističe da se te smetnje dovele do privremene povrede duševnog integriteta za vrijeme psihijatrijskog liječenja a to da procjenjujem da je blagoga stupnja što bi izraženo u postocima bilo između 5 i 10 posto. Ističe da u tu skupinu spadaju osobe koje su se liječile kod psihijatra, a koje su da su posljedica predmetnog događaja. Navodi da su te tegobe realno su utjecale na njihovo socijalno funkcioniranje, ali da se taj utjecaj ipak manje ili više uspješno neutralizira ulaganjem pojačanih napora i odgovarajućom terapijskom podrškom. U odnosu na činjenicu da li vještak nalazi postoji postojanje uzročno posljedične veze između ponašanja poslodavca i zdravstvenog stanja tužiteljice iz priložene medicinske dokumentacije koja prileže predmetnom spisu vještak odgovara da on nalazi uzročno posljedičnu vezu između ponašanja poslodavca i zdravstvenog stanja tužiteljice temeljem priložene medicinske dokumentacije. U odnosu na činjenicu može li vještak konkretizirati koje bi to bilo ponašanje poslodavca, a koje bi bilo u uzročno posljedičnoj vezi sa zdravstvenim stanjem tužiteljice vještak je istakao da svi specijalistički nalazi upućuju na navedenu uzročno posljedičnu vezu, pa da će samo navesti nalaz od 26. siječnja 2017. godine gdje se kao dijagnoza navodi akutna reakcija na stres i reaktivno depresivna epizoda, te da na nalazu stoji akutno reaktivna zbivanja zasnovana na konfliktnoj poslovnoj situaciji doveli su do stanja anskiozonosti te pada vitalnih dinamizama.

12. Ovaj sud nalaz i mišljenje vještaka dr. Č. L. te njegovo očitovanje na prigovore tuženika smatra u cijelosti vjerodostojnim jer je zasnovano na medicinskoj dokumentaciji koja prileže predmetnom spisu i zdravstvenom kartonu tužiteljice kao i na razgovoru dr. L. sa tužiteljicom te psihologijskoj obradi tužiteljice, a vještak je u cijelosti na ročištu od 13.11.2019.godine razjasnio sve prigovore tuženika koje je tuženik istaknuo na njegov nalaz i mišljenje.

13.Međutim u konkretnom slučaju radi se o odštetnoj odgovornosti poslodavca po općim propisima obveznoga prava i za takve štete poslodavac odgovara po načelu krivnje (subjektivna odgovornost), što znači da moraju biti ispunjene pretpostavke odgovornosti za štetu, a to su : odgovorna osoba i oštećenik (subjekti odgovornosti za štetu), štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza između štetne radnje i štete i protupravnost. Dakle, među pretpostavkama odgovornosti za štetu nalazimo i protupravnost. U svojem osnovnom smislu, protupravnost znači povredu nekog pravnog pravila pozitivnog pravnog poretka. Protupravnost se može odnositi samo na štetnu radnju. Subjektivni elementi protupravnosti izraženi su krivnjom učinioca. Naime, ponekad za protupravnost nije dovoljno samo to da je štetna radnja protivna poretku, nego se uz to traži još i određeni stupanj krivnje učinioca. U odredbi čl. 1049 ZOO-a, propisano je da krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom. Pregledom priležeće dokumentacije posebno transkript razgovora između tužiteljice te V. D. koji je priložen u spisu (list spisa 21), i koji je tužiteljica dostavila kao glavni dokaz na te okolnosti, ne bi se moglo zaključiti o postojanju sustavnog i dugotrajnog uznemiravanja te povrede dostojanstva tužiteljice od strane tuženika. Naime tužiteljica je trebala dokazati da je tuženik štetu počinio, način na koji ju je počinio odnosno kojim radnjama i na koncu konkretnu štetu nastalu protupravnim radnjama tuženika. Iako vještak u svom iskazu odgovara da on nalazi uzročno posljedičnu vezu između ponašanja poslodavca i zdravstvenog stanja tužiteljice te da svi specijalistički nalazi upućuju na navedenu uzročno posljedičnu vezu, primjerice i nalaz od 26. siječnja 2017. godine gdje se kao dijagnoza navodi akutna reakcija na stres i reaktivno depresivna epizoda zasnovana na konfliktnoj poslovnoj situaciji, to nije dokaz o postojanju protupravnosti na strani tuženika odnosno da je tuženik prouzročio štetu tužiteljici svojom krivnjom. To u ovom postupku tužiteljica nije dokazala već samo da je ona na postojeću poslovnu situaciju reagirala depresivnom epizodom kako bi u konačnici reagirali i reagiraju mnogi djelatnici koji dobiju otkaz ili imaju konfliktnu situaciju na poslu. I vještak u svom vještvu između ostalog ističe da su navedene psihičke smetnje u izravnoj vezi sa opisanim događanjima na radnom mjestu, ali i da su ove smetnje idetermninrane i nekim predispozicijama u pred trasumatskoj osobnosti ispitanice, kao i da se radi o privremenoj povredi duševnog integriteta za vrijeme psihijatrijskog liječenja blagoga stupnja. Da se radi o blagim smetnjama koja nisu ostavila trajniju povredu duševnog integriteta ukazuje i nesporna činjenica što se tužiteljica po proteku otkaznog roka slijedeći dan zaposlila kod drugog poslodavca, što zasigurno ne bi mogla da se radilo o ozbiljnom psihijatrijskom oboljenju. Stoga ovaj sud smatra da tužiteljica nije dokazala štetu, nastanak takve štete krivnjom tuženika a samim time niti visinu zatražene naknade štete, stoga je valjalo odbiti tužbeni zahtjev za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u zatraženom iznosu od 50.000,00kn i odlučiti kao u toč. II izreke ove presude.

14. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom postupku („NN“ br. 53/91, 91/92, 112/93, 117/03, 88/05, 2/07 , 84/08 i

25/13 – u daljnjem tekstu ZPP), Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („NN“ br. 148/09) VPS, te popisu troška punomoćnika

tuženika. Tuženiku je priznat trošak i to: trošak sastava odgovora na tužbu od 6. ožujka 2018.g. - 250 bodova, trošak za zastupanje na pripremnom ročištu od 26. travnja 2018.g. – 250 bodova, za zastupanje na ročištu za glavnu raspravu od 14.lipnja 2018

– 250 bodova, za zastupanje na ročištu od 11.rujna 2018.g. – 250 bodova, za zastupanje na ročištu od 15.listopada 2018.g. – 250 bodova, za zastupanje na ročištu od 12.prosinca 2018.g. – 250 bodova, za zastupanje na ročištu od 26.veljače 2019.g. – 250 bodova, za zastupanje na ročištu od 8.svibnja 2019.g. – 250 bodova, za zastupanje na ročištu od 24. rujna 2019.g. – 250 bodova, za zastupanje na ročištu od 13. studenoga 2019.g. – 250 bodova, za zastupanje na ročištu od 22.siječnja 2021.g. – 250 bodova, za zastupanje na ročištu od 9. ožujka 2021.g. – 250 bodova, za zastupanje na ročištu od 18.svibnja 2023. – 250 bodova, za zastupanje na ročištu od 31. kolovoza 2023.g. – 250 bodova, za sastav obrazloženog podneska od 12.prosinca 2018.g. – 250 bodova, za sastav obrazloženog podneska od 12.srpnja 2019.g. – 250 bodova, za sastav podneska od 26. rujna 2019.g. – 50 bodova, za sastav obrazloženog podneska od 19.siječnja 2021, - 250 bodova, za sastav obrazloženog podneska od 1. ožujka 2021.g. – 250 bodova, te za sastav žalbe od 20.travnja 2021.g. – 312,5 bodova, što ukupno iznosi 4.862,50 bodova ( 1 bod = 15 kn) što iznosi 72.937,50 kn odnosno 9.680,47 eura + 25 % PDV-a daje iznos od 91.171,87kn /12.100,59 eura. Priznatom trošku treba troškove dopunskog psihijatrijskog vještačenja, u iznosu od 800,00 kn i troškove knjigovodstveno- financijskog vještačenja od 6000,00 kn odnosno 6.800,00 kn / 902,51 eura, tako da ukupno obistinjen trošak tuženiku iznosi 13.003,10 eura /97.971,85 kn, kako je odlučeno u točki III izreke ove presude. Tuženiku nije priznat trošak sudske pristojbe odgovora na tužbu u iznosu od 2.500,00 kn/331,81 eura, jer u spisu ne prileži dokaz da je isti plaćen odnosno da je isti nastao.

U Splitu, 20. listopada 2023.godine

Sudac:

Jelena Kvarantan Karuza v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud.