Republika Hrvatska

Poslovni broj: 6 P-733/2020-35

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu po sucu Nevenki Marunica, u pravnoj stvari tužitelja EUROIMPIANTI S.R.L., OIB 90845042470, Italija, 37067 Valeggio, Via Cavour n. 44, kojeg zastupaju odvjetnici u Odvjetničkom društvu Ljubičić – Vrdoljak & Partneri iz Splita, Sukoišanska 4, protiv tuženika HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., OIB 57500462912, Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, radi naknade štete, objavom presude od 20. listopada 2023.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana isplati tužitelju iznos od 10.578,33 EUR/79.702,40 kn sa zateznom kamatom od 23.12.2020. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 19.223,45 kn/2.551,39 EUR sa zateznom kamatom od 20. listopada 2023. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 10.263,65 kn/1.362,22 EUR sa pripadajućom zateznom kamatom od dana donošenja ove presude do isplate.

Obrazloženje

1. U tužbi koju je tužitelj podnio ovom sudu 23. prosinca 2020. radi naknade štete u ukupnom iznosu od 70.000,00 kn sa pripadajućim zateznim kamatama i troškovima postupka, tužitelj je naveo da se 10. svibnja 2018. oko 4,00 sata, na predjelu Prgomet, na kolniku Auto ceste A1, kod km 350 + 800 metara, dogodila prometna nesreća u kojoj je došlo do oštećenja na vozilu tužitelja, marke AUDI, registarskih oznaka EA 042 DW, nacionalne oznake I, zbog pojave domaće životinje na kolniku auto ceste, kao neočekivane pojave opasnosti na cesti.

Tužitelj je nadalje naveo kako je povodom ove prometne nesreće protiv tuženika izdan obvezni prekršajni nalog, kao i protiv odgovorne osobe Petra Miočića, a da je šteta prema procjeni CROATIA OSIGURANJE d.d. od dana 18. listopada 2018., u predmetu pod br. 70IMOD7317 2018., procijenjena na iznos od najmanje 70.000,00 kn, te je slijedom svega navedenog predložio donijeti presudu sadržaja kao u tužbi i tužbenom zahtjevu.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je u cijelosti osporio tužbeni zahtjev naglašavajući neurednost i nepotpunost tužbe i tužbenog zahtjeva, obzirom da tužitelj nije naveo pravnu osnovu odgovornosti tuženika, kao ni činjenice na kojima temelji svoj zahtjev, a niti je dostavio dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Tuženik je osporio osnovanost tužbenog zahtjeva, navodeći da tužitelj nije naveo pravnu osnovu iz koje bi proizlazila odgovornost tužitelja za predmetni štetni događaj, kao što nije naveo relevantnu zakonsku odredba iz koje to proizlazi, niti je iz tužbe razvidno o kakvom se propuštanju od strane tuženika radi, odnosno što je to tuženik napravio ili propustio napraviti kako bi spriječio nalet vozila na domaću životinju (psa). Tuženik je osporio navod tužitelja da je protiv tuženika izdan obvezni prekršajni nalog povodom predmetnog štetnog događaja, obzirom da je u prekršajnom postupku koji se vodio na Općinskom prekršajnom sudu u Splitu pod posl. brojem: P- 2803/19 donijeta presuda kojom se tuženik i odgovorna osoba u njemu oslobađaju od optužbe.

Nadalje je istakao kako u predmetnom slučaju do štetnog događaja nije došlo zbog neodržavanja ceste, već zbog iznenadnog dolaska psa na prostor autoceste, koji dolazak tuženik nije mogao spriječiti mjerama i radnjama koje poduzima temeljem zakonskih i podzakonskih propisa kojima su definirane obveze tuženika u pogledu održavanja javnih cesta. Također je osporio odgovornost i uzročno-posljedičnu vezu između postupanja tuženika i štetnog događaja, s obzirom na to da je ophodarska služba tuženika u cijelosti postupila sukladno propisima i pravilima struke glede održavanja i zaštite javnih cesta, odnosno u skladu s Pravilnikom o održavanju cesta i Pravilnikom o ophodnji javnih cesta te odredbama Zakona o cestama navodeći kako je navedenim zakonskim i podzakonskim popisima propisana svaka radnja koju su osobe nadležne za održavanje autoceste dužne poduzeti prilikom održavanja javne ceste, odnosno način na koji vode brigu i poduzimaju primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa na javnoj cesti te uspostava i učestalost ophodarske službe. Za štetu nastalu na autocesti tuženik odgovara po načelu krivnje i to u situacijama u kojima je šteta nastala kao posljedica nepropisnog održavanja javne ceste.

Tuženik je nadalje naveo kako je autocesta, radi zaštite ceste i korisnika od ulaska životinja, čitavom dužinom ograđena zaštitnom žičanom ogradom sukladno Projektu prometne signalizacije i opreme odnosno u skladu s Općim tehničkim uvjetima i važećim hrvatskim normama (HRN U.S4.102; HRN U.S4.106; HRN U.S4.112), te se ista održava na način da se redovito pregledava, po potrebi popravlja ili zamjenjuje i u slučaju potrebe, otklanja se sve što bi moglo ugroziti sigurnost i nesmetano odvijanje prometa na autocesti te da je za predmetnu dionicu autoceste izdana uporabna dozvola što je dokaz da je izvedeno stanje dionice autoceste uključujući i postavljenu zaštitnu žičanu ogradu sukladno projektnoj dokumentaciji i građevinskoj dozvoli. Tuženik je istakao kako predmetnog dana prilikom ophodnje dionice autoceste gdje se dogodila prometna nesreća, nisu postojala, niti su primijećena nikakva oštećenja, a pogotovo ne oštećenja zaštitne žičane ograde te da se svako oštećenje na zaštitnoj žičanoj ogradi mora evidentirati u dnevniku rada ophodara, a iz dnevnika rada ophodara razvidno je da u istom nisu upisana oštećenja na zaštitnoj žičanoj ogradi, niti prokopi ispod ograde, te je nesporno da je zaštitna žičana ograda bila funkcionalna u smislu sprječavanja ulaska životinja na zatvoreni prostor autoceste, a autoceste ulaze u kategoriju cesta na kojima se ophodarska služba obavlja svakodnevno od 00,00 do 24,00 sata i to na način da ophodarska služba redovito u određenim vremenskim razmacima obilazi autocestu te intervenira ukoliko uoči da su nastupile okolnosti koje ugrožavaju sigurnost prometa, na koji način je bila organizirana ophodnja i dana 10. svibnja 2018. i to najmanje tri puta dnevno, s tim što se prema odredbi članka 12. istog Pravilnika ophodnja smatra obavljenom ako je ophodarska dionica prijeđena u oba smjera najmanje jednom u osam sati, odnosno jednom u dvanaest sati kada se ophodnja obavlja subotom, nedjeljom i blagdanom. Tuženik je istakao kako su putni radni list, dnevnik rada i ophodarski dnevnik mjerodavne i vjerodostojne isprave iz kojih je vidljivo da je ophodnja na autocesti obavljena, kao i sve radnje koje se poduzimaju radi odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, a iz putnog radnog lista vidljivo je da je mjesto prometne nesreće obiđeno neposredno prije nesreće, odnosno oko 23,15 sati, a iz ostalih podataka nesporno je da je ophodarska služba na kvalitetan način vršila kontrolu stanja kolnika. Iz dostavljene dokumentacije da je razvidno da u dnevniku rada nigdje nije evidentirano oštećenje na zaštitnoj žičanoj ogradi, niti prokop ispod ograde te da je ista bila funkcionalna u smislu sprječavanja ulaska životinja na autocestu, a pregledom zaštitne žičane ograde koji je obavljen i neposredno nakon predmetnog štetnog događaja i to 1000 m lijevo i desno od mjesta štetnog događaja, odnosno od 350 km do 351 km, nije utvrđeno oštećenje zaštitne žičane ograde, kao ni prokop ispod iste, a što je razvidno iz dostavljene dokumentacije. Ujedno je istakao da prethodno nije bilo dojavljeno od strane korisnika autoceste, niti tuženiku, niti djelatnicima policije o pojavi psa u ograđenom dijelu autoceste, a što govori u prilog činjenici da je pas dospio na kolnik neposredno prije prometne nesreće te slijedom navedenog objektivno nije bilo moguće spriječiti nalet osobnog vozila na psa, s obzirom da se ophodarska služba ne može naći u svako vrijeme na svakom mjestu. Dojava o štetnom događaju, odnosno o psu na kolniku autoceste zaprimljena je u Centru za obavještavanje i kontrolu prometa u 04:00 sata.

Tuženik je nadalje naveo kako nalet na psa na kolniku autoceste kojim se kretao tužitelj je nenadani događaj koji tuženik u danim okolnostima, a imajući u vidu sve mjere koje je poduzeo za osiguranje nesmetanog i sigurnog odvijanja prometa na autocesti, nije mogao spriječiti te nema propusta tuženika u održavanju autoceste, a da pojava psa na kolniku autoceste nije propust trgovačkog društva koje upravlja i održava cestu, već da se radi o odgovornosti nepoznatog vlasnika psa, upućujući na pravno stajalište Županijskog suda u Varaždinu u odluci posl. broj: Gž 2208/2017 od 22. prosinca 2017. Tuženik je istakao isključivu krivnju treće osobe za nastanak predmetnog štetnog događaja, odnosno krivnju nepoznatog vlasnika pregaženog psa koji je pustio psa bez nadzora, te je isti došao na auto cestu, suprotno odredbi čl. 119. st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojom je propisano da vlasnik životinje ne smije istu ostavljati bez nadzora te da je dužan poduzeti sve mjere da životinja ne izađe na cestu bez nadzora, pa kako do štetnog događaja nije došlo uslijed radnje ili propusta koji se tuženiku mogu pripisati u krivnju, već šteta potječe od uzroka čije djelovanje tuženik nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti to da nema niti odgovornosti tuženika.

Tuženik je nadalje osporio i visinu tužbenog zahtjeva, obzirom da je tužitelj na okolnost visine štete dostavio samo Izvid štete koji je napravljen pet mjeseci nakon štetnog događaja, u kom vremenu je vozilo moglo biti oštećeno i na drugi način, te se isti ne može prihvatiti zbog značajnog proteka vremena te se protivio provođenju prometnog vještačenja na okolnost utvrđivanja visine štete na vozilu tužitelja, s obzirom da nije napravljen izvid štete neposredno nakon nesreće.

Dakle, tuženik je osporio pasivnu legitimaciju, odgovornost tuženika po načelu krivnje, odgovornost tuženika po objektivnom načelu te postojanje bilo kakve radnje ili propusta na strani tuženika koje bi se moglo dovesti u uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem te je predložio sudu da u cijelosti odbije tužbu i tužbeni zahtjev i da se tužitelju naloži platiti tuženiku trošak parničnog postupka s pripadajućim zateznim kamatama.

3. Tijekom parničnog postupka stranke su ustrajale u svojim zahtjevima odnosno prigovorima, a sud je u dokaznom postupku pregledao isprave koje se nalaze u spisu i to: Potvrda Postaje prometne policije Split broj: 511-12-36-19-548/18 od 27. kolovoza 2018. (stranice 4 i 5 spisa), Izvid štete Croatia osiguranja d.d., broj 70-IMOD-7317/2018 od 18. listopada 2018 uz Zapisnik (stranice 6 do 9 spisa), Presuda Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Kaštel Sućurcu poslovni broj: 47 Pp P-2803/19 od 23. siječnja 2020. (stranice 22 do 25 spisa), Putni radni list, Ophodarski dnevnik uz Zapisnik o prometnoj nesreći s prilogom fotografija (stranice 26 do 33 spisa), Račun s prilozima Autoservis Topić (stranice 48-50 spisa). U postupku je izveden dokaz saslušanja svjedoka-vozača vozila tužitelja EA 042 DW Marka Belin (stranice 60 i 61 spisa), a pribavljen je i pregledan spis Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Kaštel Sućurcu poslovni broj: 47 Pp P- 2803/19 na ročištu od 11. svibnja 2022. (stranice 60-62 spisa) te je pribavljena i pregledana dokumentacija iz štetovnog spisa Croatia osiguranja d.d., broj 70 IMOD 7317 2018 (stranice 68-171 spisa).

U postupku je izveden dokaz vještačenja po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i vozila, Jozi Šitum, dipl. ing. – pisani nalaz i mišljenje od 26. lipnja 2022. (stranice 174-188 spisa) te usmeno vještačenje po istom sudskom vještaku na ročištu od 15. veljače 2023. (stranice 210 i 211 spisa).

Tužitelj je prije zaključenja prethodnog postupka u podnesku od 7. lipnja 2021. preinačio tužbeni zahtjev povećanjem istog zahtijevajući osim iznosa totalne štete od 70.000,00 kn i iznos od 1.593,75 kn prema računu Jure Topića, vlasnika uslužnog obrta Autoservis Topić za odvoz oštećenog vozila, koju preinaku je sud dopustio raspravnim rješenjem od 7. ožujka 2022. Tužitelj je nakon provedenog vještačenja po sudskom vještaku Jozi Šitum i sukladno izračunu sudskog vještaka uredio tužbeni zahtjev, odnosno preinačio je tužbu i povećao tužbeni zahtjev na iznos od 79.702,40 kn / 10.578,33 EUR sa zakonskom zateznom kamatom u skladu sa člankom 29. stavak 2. ZOO-a koja teče od dana podnošenja tužbe do isplate, te je sud o konačno uređenom tužbenom zahtjevu na ime naknade imovinske štete odlučivao u ovom predmetu.

4. Na temelju ocjene dokaza izvedenih u ovom postupku u smislu članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 dalje ZPP-a), odlučeno je kao u izreci zbog slijedećih razloga:

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete po konačno uređenom tužbenom zahtjevu u iznosu od 79.702,40 kn / 10.578,33 EUR, koja je tužitelju nastala u štetnom događaju od 10. svibnja 2018. naletom tužiteljevog vozila na domaću životinju - psa i to na autocesti A1 kod mjesta Prgomet, kod km 350 + 800 m, oko 04,00 sata ujutro.

6. Između stranaka nije sporno da se dogodio štetni događaj 10. svibnja 2018. oko 04,00 sata u mjestu Prgomet na autocesti A1, kada je tužitelju nastala šteta na automobilu marke i tipa Audi, reg. ozn. EA 042 DW, nacionalne oznake I, naletom na domaću životinju – psa, kao neočekivane pojave opasnosti na cesti, ali je sporna pasivna legitimacija tuženika te visina zatražene štete.

7. U postupku je utvrđeno:

- da je Potvrdom od 27. kolovoza 2018. broj 511-12-36-548/18 Postaja prometne policije Split, potvrdila da se 10. svibnja 2018. oko 04,00 sata, na predjelu mjesta Prgomet, na kolniku autoceste A-1, kod km 350 + 800, dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovao osobni automobil marke Audi, reg. ozn. EA 042 DW, nacionalne oznake I, koji je u vlasništvu tužitelja, godina proizvodnje 2008., registriran do prosinca 2018. kod osiguravajućeg društva ITAS, koje vozilo je vozio Marko Belin, kojem nije utvrđena prisutnost alkohola u krvi prigodom ispitivanja, a sukladno Zapisniku Ministarstva unutarnjih poslova, konstatirano je da se dogodila prometna nesreća s materijalnom štetom, nalet automobila na domaću životinju, kao neočekivane pojave opasnosti na cesti te je za HAC d.o.o. izdan obvezni prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja po članku 6. u vezi s člankom 293. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Petru Miočiću, kao odgovornoj osobi u društvu HAC d.o.o.;

- da je tužitelj prijavio osiguravajućem društvu tuženika CROATIA osiguranje d.d. predmetnu štetu prijavom od 20. rujna 2018., nakon što je tužitelj zaprimio potvrdu od Postaje prometne policije Split od 27. kolovoza 2018. te da je to osiguravajuće društvo sačinilo izvid štete pod oznakom štete 70 IMOD 7317/2018 od 18. listopada 2018. klasificirajući predmetnu štetu kao totalnu štetu u iznosu od 79.771,96 kn, ali je osiguratelj tuženika otklonio isplatu zatražene štete navodeći da nema krivnje na strani tuženika, jer je štetu prouzročio pas kojeg je pustio nepoznat vlasnik, a da iz ophodarskog dnevnika i putnog radnog lista ophodne je vidljiva ophodnja tuženika autoceste i pregleda ograde na dan štetnog događaja (stranice 68-171 spisa):

- da je tijekom postupka provedeno vještačenje po sudskom vještaku za cestovni promet i vozila Jozi Šitum, dipl.ing., koji je na okolnost nastanka štete i procjenu visine štete na automobilu Audi, reg. ozn. EA 042 DW, nacionalne oznake I, sačinio prometno-tehničko vještačenje nastanka prometne nesreće od 22. lipnja 2022. u kojem je iznio mišljenje iz kojeg proizlazi da se automobil Audi kretao južnom kolničkom i južnim prometnim trakom autoceste A-1 iz smjera Šibenika u smjeru Splita, a da se pas najvjerojatnije kretao površinom oko južnog ruba kolnika te da je istrčao u južni prometni trak krećući se iz smjera juga u smjeru sjevera, vozaču vozila Audi s desne na lijevu stranu, uslijed čega je došlo do sudara između prednje desne strane vozila Audi i lijeve strane tijela psa, a nakon sudara da je najvjerojatnije pas pregažen i odbačen u smjeru jugoistoka uz južni rub ceste, pri čemu je uginuo, dok se automobil Audi poslije sudara zaustavio uz južni rub kolnika na početku prometnog traka za usporavanje, odnosno na početku izlaza prema čvorištu Prgomet. Navedeni događaj je potvrdio i vozač vozila Audi, Marko Belin, u svom iskazu na ročištu za glavnu raspravu od 11. svibnja 2022. (stranice 61-61 spisa), da je sudski vještak istakao kako je brzina kretanja automobila Audi prije reagiranja vozača na kočnicu iznosila oko 130 do 140 km/h, a brzina kretanja psa u trenutku naleta da je bila oko 15 do 20 km/h. Također je utvrdio da je u vrijeme nastanka prometne nesreće bila noć, da je cesta izgrađena u preglednom pravcu s duljinom horizontalne preglednosti od oko 250 do 300 m te da je vozač automobila imao mogućnost uočavanja vozila na cesti i drugih prepreka ispred sebe i iza sebe na navedenoj udaljenosti, ali zbog vožnje u noćnim uvjetima da je vozač imao mogućnost uočavanja psa najviše u dometu dugih svjetala na vozilu. Tako je sudski vještak izračunao kojom brzinom bi se vozilo tužitelja trebalo kretati da bi izbjeglo nalet na psa i to brzinom od 63 km/h ili manjom brzinom, što nije primjereno za vožnju autocestom pa vožnjom automobila od oko 130-140 km/h vozač vozila Audi nije se mogao zaustaviti do mjesta naleta na psa. Sudski vještak je istakao kako obzirom da je na automobilu nastala potpuna šteta to da popravak nije ekonomski opravdan te je izračunao kako je vrijednost vozila prije štete iznosila 111.583,79 kn te kako je vrijednost ostatka vozila 33.475,14 kn, a visina štete na vozilu s PDV-om da je 78.108,65 kn;

- da je tuženik prigovorio nalazu i mišljenju sudskog vještaka Joze Šituma u pogledu utvrđenja visine ukupne štete na automobilu navodeći da se radi o previsokom iznosu štete koja nije potkrijepljena valjanim dokazima;

- da je sudski vještak na ročištu od 15. veljače 2023. u usmenom vještačenju ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja, istako je u odnosu na prigovore tuženika da je procjena visine štete utemeljena na izvidu štete koji je sačinjen od strane osiguravajućeg društva i njihovog procjenitelja kada je vozilo pregledano i kada su utvrđeni dijelovi za zamjenu i potrebno radno vrijeme za popravak vozila, a da je njegov nalaz i mišljenje utemeljeno na cijenama koje su bile u trenutku izvršene procjene, odnosno izrade sudskog vještva, a prema stanju vozila na dan štetnog događaja. Sudski vještak je u usmenom vještačenju također istakao da je autocesta zaštićena žičanom ogradom kako bi se spriječi ulazak životinja na istu, a na samom nadvožnjaku, zbog konfiguracije nadvožnjaka, ne postavlja se žičana ograda zbog nepostojanja potrebe za postavljanjem takve ograde, jer nije moguć pristup na cestovni objekt nadvožnjak, a na upit kako je došlo do pojavnosti psa na mjesto nesreće, vještak je istakao, kao i u pisanom vještvu, da se pas najvjerojatnije kretao zemljanom površinom oko južnog ruba kolnika, nakon čega je istrčao u južni prometni trak autoceste A-1, krećući se iz smjera juga u smjeru sjevera kada je vozaču osobnog automobila Audi dolazio s desne na lijevu stranu;

- da je tužitelj na ročištu od 15. veljače 2023. uredio tužbeni zahtjev sukladno izračunu sudskog vještaka o visini nastale štete tužitelju od 78.108,65 kn, kojem iznosu je pridodao trošak koji je nastao tužitelju u svezi odvoza olupine sa autoceste, sukladno računu Jure Topića, vlasnika uslužnog obrta Autoservis Topić u iznosu od 1.593,75 kn ili sveukupno iznos od 79.702,40 kn / 10.578,33 EUR sa zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe 23. prosinca 2020. do isplate;

8. Obzirom da je tuženikovo osiguravajuće društvo otklonilo tužitelju plaćanje iznosa u vezi sa štetnim događajem, to tužitelj može od tuženika potraživati štetu koja mu je nastala u vezi štetnog događaja.

Naime, odredbom članka 50. stavak 1. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19, dalje ZC) za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač, odgovara se po osnovi krivnje. U konkretnom slučaju radi se o stupnju obične nepažnje u smislu članka 1045. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO), koji stupanj ne tolerira ekskulpaciju tuženika za štetu koja je nastala tužitelju u svezi sraza tužiteljevog vozila sa pojavnosti domaće životinje na autocesti.

9. Iako je tuženik vršio ophodnje autoceste konkretnog dana, ipak se na autocesti pojavila domaća životinja pas, koja nije trebala biti na autocesti, koja pojavnost je opasnost za vozače na autocesti. Dakle, za naknadu štete nastale naletom vozila, odnosno naletom životinje (bila ona divlja ili domaća) na vozilo na autocesti, odgovara pravna osoba koja upravlja autocestom po načelu predmnijevanje krivnje. Budući da je tuženik provedenim postupkom, poglavito vještačenjem po sudskom vještaku za cestovni promet i vozila te revizoru cestovne sigurnosti, potvrdio svoje tvrdnje da je postupao na način kako je propisano sukladno Pravilniku o ophodnji javnih cesta, što i nije sporno između stranaka, ali i unatoč tomu ostvarila se pojavnost domaće životinje – psa na autocesti, čija pojavnost je onemogućila tužitelja ostvariti nesmetani i siguran promet na autocesti. Kako vozač tužiteljevog vozila nije vozio nedopuštenom brzinom na autocesti, niti je protiv vozača tužitelja podnesen prekršajni nalog, a po provedenom vještačenju vozač vozila tužitelja nije mogao izbjeći sraz sa domaćom životinjom na autocesti. Sam tuženik smatra da je domaća životinja – pas najvjerojatnije došla na autocestu iz smjera naplatnih kućica Prgomet kojim opet upravlja tužitelj to tužitelj je odgovoran za pojavnost psa na autocesti sukladno naprijed navedenim odredbama članka 50. stavak 1. ZC te članka 1045. stavak 1. i 2. ZOO-a.

Odredbom članka 1086. ZOO-a propisano je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. U ovom postupku sud je visinu štete tužitelju dosudio sukladno izračunu sudskog vještaka koju visinu je sudski vještak obračunao u pisanom vještvu te je utvrdio vrijednost vozila prije štete od 111.583,79 kn umanjeno za vrijednost ostataka vozila od 33.475,14 kn ili ukupno štetu u iznosu od 78.108,65 kn, kojem iznosu je pridodan iznos odvoza olupine u iznosu od 1.593,75 kn tako da je tužitelju odmjerena naknada štete sukladno vještačkom nalazu i trošku tužitelja od ukupno 79.702,40 kn / 10.578,33 EUR. Na tako dosuđenu štetu, tužitelju je dosuđena zatezna kamata od dana podnošenja tužbe kako je to zahtijevao tužitelj i to po stopi koja je propisana odredbom članka 29. stavak 2. ZOO-a, a primjenjuje se u ostalim odnosima. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I. izreke presude.

10. Odluka o trošku ovog postupka utemeljena je na odredbama članka 154. ZPP- a i članka 155. ZPP-a uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, dalje OT) sve sukladno zahtjevu tužitelja i vrijednosti predmeta spora konačno postavljenog tužbenog zahtjeva.

11. Tužitelju kojeg zastupa odvjetnik, kao punomoćnik, u trošak parničnog postupka uračunat je trošak sastava tužbe od 23.12.2020. – 100 bodova ili iznos od 1.500,00 kn (Tbr. 8/1 OT), za zastupanje na ročištima na kojima se raspravljalo ili su se izvodili dokazi i to od 7.3.2022., od 11.5.2022. i od 15.2.2022., za svako ročište po 100 bodova – ukupno 300 bodova ili iznos od 4.500,00 kn (Tbr. 9/1 OT), za zastupanje na ročištu na kojem se procesno raspravljalo od 26.9.2022. – 50 bodova ili iznos od 750,00 kn (Tbr. 9/2 OT), za pristup ročištu koje je odgođeno i to od 5.12.2022. – 25 bodova ili iznos od 375,00 kn (Tbr. 9/5 OT), za sastav obrazloženog podneska od 7.6.2021. (očitovanje na odgovor na tužbu) i podneska od 7.7.2022. (očitovanje na pisano vještačenje), svaki po 100 bodova – ukupno 200 bodova ili iznos od 3.000,00 kn (Tbr. 8/1 OT) te za sastav podneska od 18.7.2022., koji se ubraja u ostale podneske – 25 bodova ili iznos od 375,00 kn (Tbr. 8/3 OT) ili ukupno iznos od 10.500,00 kn/1.393,59 EUR. Tom iznosu pridodan je PDV od 25% u iznosu od 2.625,00 kn/348,40 EUR (Tbr. 42. OT) te trošak vještačenja u iznosu od 5.000,00 kn/663,61 EUR i sudska pristojba za tužbu u iznosu od 525,00 kn/69,68 i za presudu u iznosu od 573,45 kn/76,11 EUR ili sveukupno je tužitelju odmjeren parnični trošak u iznosu od 19.223,45 kn/2.551,39 EUR.

Na taj iznos tuženik je dužan platiti zatezne kamate od dana donošenja presude do isplate po stopi iz članka 29. stavak 2. ZOO-a koja se primjenjuje u ostalim odnosima.

12. Sud tužitelju u troškove parničnog postupka nije uračunao i odmjerio više zatraženi parnični trošak u iznosu od 10.263,65 kn/1.362,22 EUR sa pripadajućom zateznom kamatom iz razloga što je tužitelj za poduzete radnje u postupku zatražio trošak veći od troška propisanog Odvjetničkom tarifom u odnosu na koji trošak je sud odlučio naprijed navedenim obrazloženjem zatraženog troška postupka. Radi navedenog, riješeno je kao u točkama II. i III. izreke ove presude.

13. S obzirom na obvezu dvojnog iskazivanja novčanog iznosa koja je propisana odredbama članka 43. i članka 48. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 57/22 i 88/22), ovaj sud je, primjenom fiksnog tečaja konverzije 1 EUR = 7,53450 kn i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona, iznose izražene u kunama obračunao i u iznose u eurima, te ih u izreci ove presude iskazao i u kunama i u eurima.

U Splitu 20. listopada 2023.

S U D A C

NEVENKA MARUNICA

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana objave ove presude.

DNA:

- tužitelju po pun., uz rj. za sud. prist. presude u iznosu od 152,22 EUR

- tuženiku

- u spis

Broj zapisa: 9-3085e-6f9eb

Kontrolni broj: 073ea-40b40-87cff

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=NEVENKA MARUNICA, L=SPLIT, O=TRGOVAČKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.