REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovi broj 21 Pr-3281/2019-59
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja D.K. iz D.S., OIB …, zastupanog po punomoćniku M.K., odvjetniku iz Z., protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo, zastupanog po O.G.D.O., OIB …, po A.B., savjetnici u ODO-u, radi isplate, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene 5. rujna 2023., u nazočnosti punomoćnika stranaka, objavljene 20. listopada 2023.
p r e s u d i o j e
Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo, zastupano po O.G.D.O. u Z., da tužitelju D.K. iz D.S., OIB: …, na ime razlike plaće isplati ukupan iznos 3.998,71 EUR[1] / 30.128,25 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:
- 76,59 EUR od 16.08.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 75,77 EUR od 16.09.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 72,32 EUR od 16.10.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 69,18 EUR od 16.11.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 73,88 EUR od 16.12.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 74,12 EUR od 16.01.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 69,74 EUR od 16.02.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 79,56 EUR od 16.03.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 61,99 EUR od 16.04.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 38,74 EUR od 16.05.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 78,48 EUR od 16.06.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 5,17 EUR od 16.07.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 67,01 EUR od 16.08.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 76,11 EUR od 16.09.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 75,23 EUR od 16.10.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 72,63 EUR od 16.11.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 70,67 EUR od 16.12.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 27,30 EUR od 16.01.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 51,65 EUR od 16.02.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 76,11 EUR od 16.03.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 71,98 EUR od 16.04.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 76,11 EUR od 16.05.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 46,69 EUR od 16.06.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 23,35 EUR od 16.07.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 81,92 EUR od 16.08.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 72,28 EUR od 16.09.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 67,74 EUR od 16.10.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 81,92 EUR od 16.11.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 75,61 EUR od 16.12.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 74,23 EUR od 16.01.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 79,77 EUR od 16.02.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 81,89 EUR od 16.03.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 27,97 EUR od 16.04.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 61,42 EUR od 16.05.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 78,81 EUR od 16.06.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 55,84 EUR od 16.07.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 44,76 EUR od 16.08.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 78,16 EUR od 16.09.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 74,17 EUR od 16.10.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 76,24 EUR od 16.11.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 80,56 EUR od 16.12.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 81,48 EUR od 16.01.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 79,71 EUR od 16.02.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 79,45 EUR od 16.03.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 55,56 EUR od 16.04.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 43,65 EUR od 16.05.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 55,80 EUR od 16.06.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 8,73 EUR od 16.07.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 75,33 EUR od 16.08.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 77,40 EUR od 16.09.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 79,80 EUR od 16.10.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 80,48 EUR od 16.11.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 66,75 EUR od 16.12.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 72,96 EUR od 16.01.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 88,62 EUR od 16.02.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 85,48 EUR od 16.03.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 59,50 EUR od 16.04.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 38,85 EUR od 16.05.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 65,75 EUR od 16.06.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 16,44 EUR od 16.07.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 83,29 EUR od 16.08.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi propisanoj čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, koja je određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31.07.2015., a od 01.08.2015. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 2.819,30 eura[1] / 21.242,01 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj stopi koje teku od 20. listopada pa do isplate, a sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je držani službenik na radu u Ministarstvu, te je rješenjem raspoređen na rad u bolnicu, na radnom mjestu pravosudnog
policajca. Prema radno-pravnoj dokumentaciji koju posjeduje tuženik, a posebno prema evidenciji o korištenju radnog vremena, razvidno je da imenovani službenik u bolnici obavlja poslove osiguranja. Njegovo radno vrijeme organizirano je na način da radi u smjenama po 8 sati, koliko traje jedna smjena, i u turnusu po 12 sati, koliko traje turnus, odnosno na drugačiji način ukoliko dolazi do prekida ciklusa 12,24-12,48 zbog promjene rasporeda rada.
2. Zbog specifičnosti posla i nedostataka potrebnih kadrova, tužitelj svakodnevno u svome radu ne može konzumirati pravo na odmor (stanku) u trajanju od najmanje 30 minuta, odnosno 60 minuta kada radi u turnusu. Pravo na stanku utvrđeno je Zakonom o radu čl. 52. (Narodne novine 149/09) i čl. 73. Zakona o radu (Narodne novine 93/14), Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike koji su bili na snazi u utuženom razdoblju. Sukladno citiranim propisima, ako službenik ne može koristiti dnevni odmor ima pravo da vrijeme dnevnog odmora (stanke) iskoristi kao slobodan dan. Poslodavac vodi evidenciju radnog vremena, dolaska i odlaska s posla te korištenja stanke. Prema vlastitoj evidenciji, u razdoblju do 24. srpnja 2014. do 24. srpnja 2019. tužitelj svaki radni dan nije koristio pauzu (stanku). U navedenom periodu tuženik nije tužitelju omogućio da vrijeme nekorištenja pauze (stanke) iskoristi kao slobodne dane.
3. Zbog toga što tuženik nije tužitelju omogućio korištenje pauze (stanke) za vrijeme rada u utuženom razdoblju, došlo je do povrede prava tužitelja iz radnog odnosa jer je tužitelj za vrijeme pauze trebao odmarati, a ne raditi. Kako tužitelju od strane tuženika nije omogućeno ostvarenje zakonskog prava na pauzu (stanku), a kako se vrijeme provedeno na pauzi (stanci) ubraja u radno vrijeme, to se tuženik tužiteljevim radom neosnovano obogatio (jer je tužitelj radio u vrijeme kada je trebao koristiti pauzu (stanku), te mu je dužan nadoknaditi vrijednost tako odrađenih sata rada.
4. Radi mirnog rješenja spora tužitelj se sukladno odredbama ZPP-a obratio nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali na isti nije odgovoreno.
5. Podneskom od 1. lipnja 2023. tužitelj uređuje tužbeni zahtjev kao u izreci.
6. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan; ne osporava aktivnu legitimaciju. Ne osporava da je tužitelj službenik bolnice u Z., raspoređen na službeničko radno
mjesto pravosudni policajac u Odjelu osiguranja, na kojem radnom mjestu je i radio u utuženom razdoblju. Službenici Odjela osiguranja u bolnici u
Z. obavljaju poslove osiguranja prema utvrđenom raspredu rada koji se organizira kao redovni rad u trajanju od 8 sati, i kao rad u turnusima po 12 sati, odnosno u smjenama po 8 sati. Službenici koji rade u redovnom radnom vremenu koriste pravo na dnevni odmor u trajanju od 30 minuta, a službenici koji rade 12 sati koriste to pravo u trajanju od 60 minuta.
7. Dnevni odmor službenika Odjela osiguranja planiraju i organiziraju dežurni pravosudne policije, a ovisno o opsegu posla i mogućnostima službe, te potrebama službenika, odmor se koristiti u jednom ili u dva dijela. Dnevni odmor moguće je koristiti u prostorijama ili dvorištu bolnice, ili izvan
bolnice. Neosnovano tvrdi tužitelj da mu poslodavac u utuženom razdoblju (koje obuhvaća period od 5 godina) svakodnevno nije omogućio korištenje prava na odmor (stanku), a da pri tom tu tvrdnju ne potkrepljuje nikakvim dokazima, već prebacuje teret dokazivanja na poslodavca.
8. Tuženik vodi evidenciju radnog vremena svojih zaposlenika, ali općenito, o početku i završetku rada, a nije (bio) dužan voditi evidenciju o korištenju dnevnog odmora. Navedeno je u skladu s Kolektivnim ugovorom i relevantnim Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima.
9. Netočan je i navod tužitelja da mu tuženik u utuženom razdoblju nije omogućio da vrijeme stanke koje nije mogao koristiti zbog specifičnosti i potreba posla, iskoristi kao slobodne dane. Prema odredbi čl. 42. Kolektivnog ugovora (Narodne novine broj 112/17), ako službenik i namještenik radi na poslovima čija priroda rada ne dozvoljava prekid rada, pa iz tih razloga ne može koristiti dnevni odmor (stanku), ima pravo tražiti da vrijeme dnevnog odmora (stanke) iskoristi kao slobodne dane. Tužitelj u periodu od 24. srpnja 2014. do 24. srpnja 2019. nije niti jednom zatražio od tuženika korištenje slobodnih dana po osnovi neiskorištenih stanki.
10. Ujedno podsjeća na relevantne odredbe Zakona o radu, i to čl. 135. st. 1. i 4. Prema st. 1. navedenog članka u slučaju spora iz radnog odnosa teret dokazivanja je na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno, odnosno koja pokreće spor. St. 4. tog članka određeno je da u slučaju spora u vezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju z čl. 5. st. 1. na propisani način, teret dokazivanja je na poslodavcu. Budući da tuženik vodi evidenciju radnog vremena na propisani način, u skladu sa zakonom i Kolektivnim ugovorom teret dokazivanja i po ovoj odredbi pada na tužitelja. Stoga predlaže da sud u cijelosti odbije tuženi zahtjev tužitelja te naknadi tuženiku parnični trošak.
11. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u: Zahtjev za mirno rješenje spora (strana 5-6 spisa), rješenje o rasporedu na radno mjesto (strana 15-16, 21-22 spisa), evidenciju o radnom vremenu (strana 40-161 spisa, CD strana 357), isplatne liste (strana 162-274, 297-320 spisa), provedeno je financijsko vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji P.B. iz Centra
d.o.o. (strana 322-326, 363 spisa), izvadak iz knjige dežurstva
(strana 367-372 spisa).
12. Ocjenjujući rezultate dokaznog postupka prema odredbi čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.
13. Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju obavljao poslove djelatnika tuženika u Upravi, te je raspoređen na
rad u bolnicu na radnom mjestu pravosudnog policajca u Odjelu
osiguranja.
14. Među strankama je sporno pripada li tužitelju za rad tijekom stranke (prava na odmor tijekom rada), za utuženo razdoblje, pravo na isplatu razlike plaće, budući mu tuženik nije omogućio korištenje slobodnih dana sukladno odredbama ZR-a i Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.
15. Odredbom čl. 73. st. 5. Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 12/17, u daljnjem tekstu ZR) propisano je da ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja odmora iz stavka 1. ovoga članka, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu uredit će se vrijeme i način korištenje ovoga odmora .
16. Odredbom čl. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine 104/13 i 112/17, koji su bili na snazi u utuženom razdoblju, u daljnjem tekstu KU/13 i KU/17) propisano je st. 1 da službenik i namještenik koji radi puno radno vrijeme ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedom koji utvrdi čelnik državnog tijela ili osoba koju on ovlasti. St. 2. da službenik i namještenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor u trajanju od 60 minuta ili dva puta po 30 minuta, u skladu s naravi i potrebama posla i st. 3 vrijeme odmora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.
17. Slijedom navedenih odredbi policijski službenik ima pravo na odmor (stanku) kako je to propisano čl. 10. KU i čl. 73. ZR. Kada policijski službenik radi i tijekom odmora (stanke) pripada mu pravo na naknadu plaće za još 30 minuta, odnosno 1 sat efektivnog rada, prema cijeni sata rada za vrijeme redovnog rada. Budući je redovni dnevni odmor (pauza) predviđena za jelo i odmor od radnih zadataka tijekom radnog vremena, a tuženik nije predočio dokaze niti evidencije iz kojih bi bilo vidljivo da je tužitelj mogao, odnosno da se odjavljivao sa rada u vrijeme kada je koristio dnevne pauze, niti mu je ponuđen slobodni dan, znači da nije koristio dnevni odmor (pauzu).
18. Nadalje, s obzirom na navedeno proizlazi da tuženik nije organizirao rad na način da osigura korištenje dnevnog odmora (pauze) predviđene Kolektivnim ugovorom u trajanju od 30, 60 minuta za vrijeme rada, odnosno nije osigurano dovoljan broj radnika, koji bi zamijenili jedan drugoga tijekom dnevnog odmora (pauze),te na taj nije način tužitelju nije omogućeno ostvarenje zakonskog prava na dnevni odmor (pauzu), a kako se navedeno vrijeme smatra radno vrijeme, to je tuženik dužan tužitelju nadoknaditi odrađene sate.
19. Na okolnost visine potraživanja tužitelja provedeno je financijsko vještačenje po Centru d.o.o. i sudskoj vještakinji P.B.
Temeljem važećih zakonskih odredbi KU-a i dostavljene dokumentacije (evidencije radnog vremena i obračuna naknada plaće) vještakinja je utvrdila visinu neobračunatog i neisplaćenog rada tijekom dnevnog odmora (pauze) u iznosu od 30.128,25 kn/ 3.998,71 eura za razdoblje od srpnja 2014. do srpnja 2019.
20. Povodom prigovora tuženika vještakinja se očitovala da je izračun sačinjen sukladno danom zadatku i pod pretpostavkom da tužitelj nije koristio odmor- dnevnu stanku, i ako se utvrdi da tužitelj ima pravo na korištenje slobodnih dana radi se o ukupno 733,5 sati.
21. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti budući je isti izrađen stručno, jasno i obrazloženo i u skladu s pravilima struke te dostavljene dokumentacije.
22. Tužitelju su priznate zakonske zatezne kamate na svaki mjesečni iznos prema stopi zatezne kamate određene čl. 29. Zakona o obveznim odnosima od 15. u mjesecu, kada je tuženik pao u zakašnjenje s isplatom, osim zakonskih zateznih kamata na dijelove bruto plaće poreza na dohodak i prireza na dohodak temeljem odredbe čl. 45. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine 177/04).
23. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.
24. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP-a, a odnosi se na zastupanje stranke po punomoćniku i uspjeha stanaka u parnici.
25. Tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, a čiji trošak se sastoji od troškova sastava zahtjeva za mirno rješenje spora po 100 bodova, sastava tužbe 100 bodova, trošak zastupanja na ročištima 1.9.2020., 4.50.2022.,
1.6.2023. i 5.9.2023. svako po 100 bodova, četiri obrazložena podneska svaki po 100 bodova, ukupno 1000 bodova odnosno .990,00 eura, uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 497,50 eura, tužitelju su priznati troškovi financijskog vještačenja u iznosu od 331,80 eura, ukupno je tužitelju dosuđen parnični trošak u iznosu od 2.819,30 eura[1] / 21.242,01 kn sa zakonskim zateznim kamatama.
26. Tužitelj je temeljem odredbe čl. 15. st. 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja istih.
U Zagrebu 20. listopada 2023.
Sutkinja:
Aleksandra Pomykalo, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7, 8 i 9 ZPP-a.
DNA:
1. pun. tužitelja
2. pun. tuženika
