REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
Rijeka, Erazma Barčića 5
Poslovni broj: 10 UsI-1403/2023-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužiteljice E. R. iz M., V. Š.
…, R.,
koju zastupaju opunomoćenici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda M. & B. u R., Z. …, protiv tuženika Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Katančićeva 5, radi poreza na promet nekretnina, 20. listopada 2023.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja rješenja Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II- 410-20/21-01/870, URBROJ: 513-04-22-2 od 31. listopada 2022. i rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Rijeka, Ispostave Opatija, KLASA: UP/I-410-20/2020-001/00184, URBROJ: 513-007-08-02-2021-0006 od 29. lipnja 2021., te radi naknade troškova ovog upravnog spora.
Obrazloženje
1. Rješenjem Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Rijeka, Ispostave Opatija, KLASA: UP/I-410-20/2020-001/00184, URBROJ: 513-007- 08-02-2021-0006 od 29. lipnja 2021., tužiteljici je utvrđena razlika osnovice poreza na promet nekretnina utvrđena privremenim poreznim rješenjem Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Rijeka, Ispostave Opatija, KLASA: UP/I- 410-20/2020-001/00184, URBROJ: 513-007-08-02-2020-0002 od 24. veljače 2020., u iznosu od 6.271.950,35 kune, te je na razliku navedene osnovice utvrđen porez na promet nekretnina po stopi od 3% u iznosu od 188.158,51 kunu.
2. Tuženik je rješenjem, KLASA: UP/II-410-20/21-01/870, URBROJ: 513-04- 22-2 od 31. listopada 2022., odbio žalbu tužiteljice kao neosnovanu.
3. Tužiteljica je ovom Sudu pravodobno podnijela tužbu kojem osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome ističe kako je osnovica za vrednovanje nekretnina tržišna vrijednost nekretnine koja se utvrđuje prema propisanim metodama za procjenu vrijednosti nekretnina, da navedena procjena mora biti izrađena pažnjom dobrog stručnjaka, uzimajući u obzir sve raspoložive dokaze kako bi rezultat bio održiv nakon provjere, te da se ista izrađuje na temelju općih vrijednosnih odnosa na tržištu nekretnina na dan vrednovanja i stanja nekretnine na dan kakvoće, pritom koristeći propisane poredbene, prihodovne i troškovne metode, a odabir metode da ovisi o vrsti procjenjivane nekretnine, uzimajući u obzir postojeće običaje u uobičajenom poslovnom prometu i druge okolnosti pojedinog slučaja te je odabir potrebno detaljno obrazložiti u procjembenom elaboratu, da se za izradu procjene vrijednosti nekretnina koriste propisane metode: poredbena metoda, prihodovna metoda i troškovna metoda. Ističe kako se u konkretnom slučaju imala primijeniti ili poredbena metoda ili troškovna metoda, ali da prvostupanjsko tijelo nije primijenilo niti jednu metodu kod utvrđivanja porezne osnovice, već da je istu utvrdilo uvidom u sporazum radi osiguranja novčane tražbine iako je u postupku koji je prethodio donošenju pobijanog prvostupanjskog rješenja tužiteljica dostavila prvostupanjskom tijelu „Procjenu vrijednosti nekretnina'' koju je izradio G. M., stalni sudski vještak graditeljske struke i procjene nekretnina iz društva P. d.o.o. iz R., I. M. … i da je isti u citiranoj Procjeni utvrdio da je tržišna vrijednost predmetne nekretnine upravo 1.510.000,00 kuna, a koji iznos je uglavljen u kupoprodajnom ugovoru. Čitajući obrazloženje pobijanog rješenja, da je razvidno da tuženik nije ispoštovao načelo zakonitosti, obzirom da je obrazloženje paušalno, budući da sadrži isključivo nabrajanje zakonskih odredbi, bez obrazlaganja zašto su relevantne, u kojem smislu su relevantne, zašto su primijenjene i sl., te stoga predlaže da se poništi rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu naveo kako ostaje kod svih navoda iz obrazloženja osporavanog rješenja i predlaže da se odbije tužbeni zahtjev.
5. U sporu je provedena rasprava na ročištu održanom 16. listopada 2023. u prisutnosti opunomoćenika tužiteljice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime je strankama, u smislu odredbe članka 6. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17, u nastavku teksta: ZUS), omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane, te o svim činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog spora.
6. Opunomoćenik tužiteljice je ustrajao kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva, te je predložio da se pozove stalni sudski vještak koji je izradio nalaz G. M. ili da se provede novo vještačenje.
7. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje, te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta ovog upravnog spora. Sud je odbio u sporu provesti po tužiteljici predložene dokaze, budući da je odluku o zakonitosti osporavanog rješenja tuženika Sud mogao donijeti na temelju ostalih provedenih dokaza, odnosno na temelju činjenica utvrđenih iz dokumentacije koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i spisu predmeta ovog upravnog spora, pa je provedbu navedenih dokaza Sud ocijenio suvišnom.
8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
9. Odredbom članka 9. Zakona o porezu na promet nekretnina („Narodne novine“, broj 115/16 i 106/18, u nastavku teksta: ZPPN), propisano je da je osnovica poreza na promet nekretnina tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze (stavak 1.). Ministarstvo financija, Porezna uprava (u daljnjem tekstu: Porezna uprava) utvrđuje osnovicu poreza na promet nekretnina kao tržišnu vrijednost nekretnine, u pravilu, iz isprave o stjecanju ako je ukupan iznos naknade koju daje ili isplaćuje stjecatelj približno jednak cijenama koje se postižu ili se mogu postići na tržištu (stavak 2.). Ukupnim iznosom naknade smatra se sve ono što stjecatelj ili druga osoba za stjecatelja da ili plati za stjecanje nekretnine, kao što je isplata u novcu, ustupljene druge nekretnine, stvari ili prava, preuzeti dugovi bivšeg vlasnika i drugo (stavak 3.). Porezna uprava je ovlaštena procjenom utvrditi tržišnu vrijednost nekretnine ako je ukupan iznos naknade iz stavaka 2. i 3. ovoga članka manji od cijena koje se postižu ili se mogu postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze (stavak 4.). Procjenu tržišne vrijednosti nekretnine iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje službenik Porezne uprave na temelju usporednih podataka o kretanju tržišnih vrijednosti sličnih nekretnina s približno istog područja u približno isto vrijeme (stavak 5.).
10. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je porezna obveza nastala temeljem ugovora o kupoprodaji od 28. studenog 2019., kojim je tužiteljica stekla pravo vlasništva nekretnine označene kao k. č. br. …, k. o. O., u naravi stambena zgrada, površine 808, m[2] (zajedno s dvorištem), te je privremenim poreznim rješenjem od 24. veljače 2020. tužiteljici utvrđena obveza poreza na promet nekretnine, a koje tijelo je tada prihvatilo kao tržišnu vrijednost, iznos koji je naveden o ugovoru o kupoprodaji. Naknadnom provjerom vjerodostojnosti podataka iskazanih u poreznoj prijavi, porezno tijelo je utvrdilo da postoji i osnova za izmjenu porezne obveze utvrđene privremenim poreznim rješenjem.
11. Predmetnim ugovorom o kupoprodaji je određeno da je upisana tražbina založnog prava na predmetnoj nekretnini, temeljem Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine, u iznosu od 1.050.195,73 EUR.
12. Stoga je porezno tijelo prilikom procjene tržišne vrijednosti predmetne nekretnine, uzeo u obzir i navedeno upisano založno pravo na nekretnini, te je utvrdilo razliku porezne osnovice na koju je razrezan porez na promet nekretnina, sukladno odredbi članka 9. stavak 3. ZPPN-a.
13. Naime, kada se procjenjuje tržišna vrijednost nekretnine, u obzir se uzimaju različiti faktori, uključujući lokaciju, veličinu, stanje, okolinu i druge relevantne čimbenike. Založno pravo je također važan faktor koji utječe na tržišnu vrijednost jer može ograničiti mogućnosti vlasnika u vezi s nekretninom i ulazi u tržišnu vrijednost te nekretnine. Iako se tužiteljica poziva na nalaz vještaka koji je utvrdio da je tržišna vrijednost nekretnine 1.510.000,00 kn, napominje se da je ta vrijednost i uzeta u obzir prilikom donošenja privremenog rješenja, ali tada nije uzeto u obzir da je nekretnina opterećena založnim pravom.
14. Cijeneći ukupnost činjenica utvrđenih na temelju dokumentacije koja prileži spisu predmeta upravnog postupka, Sud je primjenom prethodno citiranih odredbi ZPPN-a u sporu utvrdio da je u predmetnom slučaju porezno tijelo pravilno u postupku utvrdilo tržišnu vrijednost nekretnine koju je tužiteljica stekla.
15. Slijedom svega navedenoga, a s obzirom na to da Sud nije našao da su u upravnom postupku koji je prethodio ovom sporu bile počinjene povrede zakona na štetu tužiteljice koje bi bile od utjecaja na rješavanje predmetne upravne stvari, to se osporavano rješenje tuženika ocjenjuje zakonitim.
16. Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 57. stavak 1. ZUS-a, tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.
17 .Odluka o troškovima ovog upravnog spora temelji se na odredbi članka 79. stavak 4. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove.
U Rijeci 20. listopada 2023.
S u t k i nj a
Danica Vučinić, dipl. iur.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS-a).
Dostaviti:
- opunomoćenicima tužiteljice iz Zajedničkog odvjetničkog ureda M. & B. u R., Z. …
- tuženiku Ministarstvu financija, Samostalnom sektoru za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Katančićeva 5
