Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Ex vojarna „sv. Križ“ Dračevac

Poslovni broj: P-5885/2019-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, u pravnoj stvari tužitelja G. Š. iz S., OIB: …,

zastupana po punomoćniku A. R., odvjetnica u S. protiv tuženika

K. H., OIB: … iz Z.,

Podružnica S., S., zastupan po punomoćnicima iz OD B. & P., odvjetnici u Z., radi isplate, nakon održane i

zaključene javne i glavne rasprave zaključene dana 17.listopada 2023. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, dana 20. listopada 2023.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku K. H. k.d. iz Z., OIB …, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici G.

Š. iz S., OIB …, na ime neimovinske štete

zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 1.167,96 eura / 8.800,00 kuna sa zateznom zakonskom kamatom koja teče od 02.07.2019.g pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, dok se za više zatraženi iznos od 4.200,00 kuna tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku K. H. k.d. iz Z., OIB …, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici G.

Š. iz S., OIB…, troškove ovog parničnog u

iznosu od 2.167,03 eura / 16.327,50 kuna postupka sa zateznom zakonskom kamatom, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da se 12.kolovoza 2016. u popodnevnim satima u trgovini K. u S. dogodila nezgoda na način da je tužiteljica pala i zadobila udarac u desno koljeno i kuk. Nadalje, da navedena nezgoda je nastala uslijed neodržavanja čistim poda u trgovini. Naime, da se na podu nalazila sluz od voća. Nadalje, da nije bilo nikakvog upozorenja da je pod mokar, a što bi tužiteljici dalo do znanja da dodatno pripazi kako hoda. Nadalje, da nakon pada nije bila u mogućnosti voziti automobil kojim je i došla već je nazvala sina G. Š. koji je došao po nju. Nadalje, da se nezgoda dogodila u poslovnici u K.. Nadalje, da su istoj utvrđene tjelesne ozljede, liječila se tri godine, te osjeća strah pri hodanju zbog čega je istoj smanjena životna aktivnost. Nadalje, da se tuženiku obratila odštetnim zahtjevom a isti joj je ponudio iznos od 10.000,00 kuna koji nije prihvatila te potražuje iznos kao u tužbi.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava da je tužiteljica pala u trgovini, ali osporava da je uzrok pada sluz od voća na podu odnosno mokrost poda, osporava osnov i visinu štete te prigovara doprinosu tužiteljice predmetnoj nezgodi.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz uvidom u medicinsku dokumentaciju tužiteljice, te medicinskim vještačenjem po vještacima D. T., spec. ortoped,

Č. L., spec. psihijatra, nadalje, saslušanjem djelatnika tuženika J.

B., svjedoka G. Š. te tužiteljice u svojstvu parnične stranke. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

4. U predmetnom postupku tužiteljica zahtijeva od tuženika naknadu imovinske i neimovinske štete.

5. Između parničnih stranaka sporna je odgovornost tuženika za štetni događaj te predstavlja li težina povreda i okolnosti slučaja osnovu za dosuđenje tužiteljici pravične novčane naknade, a sporna je i visina naknade kako neimovinske tako i imovinske štete.

6. Iz iskaza tužiteljice, kojem sud poklanja vjeru jer je ista kazivala istinito i uvjerljivo o načinu nastanka predmetne nezgode, proizlazi da se ista poskliznula na odjelu voća na sluz od voća kao nešto trulo, te najprije udarila koljenom, a onda i desnim bokom na pod te je udarac bio jak. Nadalje, da je istoj pomogao jedan gospodin da ustane, te je nastavila prema pultu a istovremeno je voditeljica išla prema njoj te joj je rekla kako se poskliznula i kako se sve dogodilo, na što je ova rekla da će joj se javiti te je ostavila broj telefona. Nadalje, da su je nakon 8 - 10 dana nazvali iz K.. Nadalje, da je odmah nakon pada prošao po istom mjestu djelatnik tuženika sa strojem za čišćenje poda i uklonio taj trag sluzavog voća. Nadalje, da je toga dana nosila drap sandale sa malom petom za svaki dan i u toj se obući osjećala stabilno. Nadalje, da je nakon pada napravila snimak leđa jer je pala svom težinom te se nešto poremetilo u kralježnici zbog čega nije mogla obavljati sve kao prije te da i danas ima probleme s tom desnom nogom jer joj se stegne živac kad ustaje te nakon pada ima nesigurnost strahove i bojazan da opet ne padne.

7. Iz iskaza svjedoka J. B. proizlazi da se sjeća tužiteljice koja se poskliznula na odjelu voća te joj se ista obratila te rekla da je pala na odjelu voća te da misli da je bila u pratnji supruga. Nadalje, da je pogledala snimku na kameri na kojoj se vidi da je gospođa pala na koljeno. Nadalje, da je ista rekla da ne trebaju zvati hitnu pomoć. Nadalje, da je u trgovini bilo kupaca, ali nitko nije došao prijaviti da je tužiteljica pala. Nadalje, da je na kameri vidjela kako je minut nakon pada odnosno nakon što se gospođa digla, po djelu voća prošla čistačica strojem, koja je čistila prethodno i po odjelu voća i po ostatku dućana. Nadalje, da uobičajeno djelatnici zaduženi za čišćenje poda obilaze trgovinu sa aparatom za čišćenje ovisno o broju kupaca, a obzirom je bilo ljeto obilaze je non stop jer je veći protok kupaca. Nadalje, da uobičajeno djelatnik stavlja upozorenje da je pod sklizak ako sam primijeti da je nešto mokro i klizavo na podu ili ako kupac istog upozori da je nešto razbio. Nadalje, da uobičajeno šalju e-mail kada se kupac ozljedi.

8. Iz iskaza svjedoka G. Š. proizlazi da je ostavio majku ispred K. te

dok je ona otišla u dućan isti je bio kod prijateljice. Nadalje, da ga je nedugo poslije majka nazvala i rekla da je pala u trgovini tako što se poskliznula na sluz od voća i udarila koljenom o pod. Nadalje, da je nosila gege na kojima se vidio sluzav trag. Nadalje, da je odvezao kući, a sutradan je odveo liječniku koji nije radio jer nadolazio blagdan Velike Gospe pa je bio produženi vikend. Nadalje, da je odveo obiteljskom liječniku 16. kolovoza 2016. a za vrijeme boravka u kući majka nije mogla ništa raditi te se žalila na bol. Nadalje, da je na koljenu bio udarac i crvenilo te je stavljala hladne obloge.

9. Iz nalaza i mišljenja vještaka D. T. proizlazi da je tužiteljica dana 12.kolovoza 2016. pala u trgovini te se 16.kolovoza 2016. javila liječniku opće prakse te je opisala da je prilikom pada zadobila udarac u desno koljeno i kuk, nadalje, da je mazala analgetski gel te joj je bolnost bila manje izražena. Nadalje, da je na pregledu ustanovljen uredan izgled koljena i manja bolna funkcija, nije bilo izljeva, prisutna je bol na pritisak u području desnog kuka bez znakova prijeloma. Nadalje, da je istoj preporučena dalje masaža ledom i analgeticima. Nadalje, da se 24. kolovoza 2016. ponovno javila liječniku opće prakse i tužila se na bol u lijevom kuku jer je prebacila težinu na zdravu stranu. Nadalje, da je imala bol na pritisak u lijevom kuku i na području desnog kuka. Nadalje, da se ponovno javila 22.rujna 2016. i tužila se na bol u području desnog kuka i koljena. Zatim se javila 10.listopada 2016. godine te 24.listopada 2016. zbog bolova u kralježnici. Zatim je kroz jedanaesti mjesec imala bolove u kralježnici te je odlazila nakon toga kod spec. fizijatara na fizikalnu terapiju i sve zbog kralježnice. Nadalje, da je u 10. mjesec napravljen i RTG kukova i kralježnice i pokazale su degenerativne promjene. Nadalje, da je bila na pregledu ortopeda 24.studenog 2016. koji je odredio fizikalnu terapiju. Tužiteljica je rekla da osjeća slabost i klecanje oba koljenja uz trnjenje donjih ekstremiteta. U 12. mjesec 2016. je napravljen MSCT donjeg dijela kralježnice koji je pokazao izrazite promjene u kralježnici sa stenozom spinalnog kanala. Odlazila je na fizikalnu terapiju isključivo zbog tih promjena na kralježnici a odlazila je i na ambulantu za bol i sve tijekom kasnijeg razdoblja 2018., 2019.,. Nadalje, vještak je mišljenja da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila lakše tjelesne ozljede sa ortopedsko traumatološke strane koje nisu ostavile umanjenje životnih aktivnosti jer se radilo o udarcu u desno koljeno i desni kuk i koji nisu tretirani fizikalnom terapijom nego je, po nalazima u spisu, tretirana kralježnica koja ima teže degenerativne promjene. Nadalje, da je tužiteljica sama radila terapiju desnog kuka i koljena i to masažom s ledom i uzimala analgetike. Nadalje, da je bolove jakog intenziteta imala 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana i još slabog intenziteta 1 mjesec. Nadalje, da je tuđa njega i pomoć zbog navedenih udaraca bila potrebna 3 dana po 1 sat dnevno, naruženosti nema.

10. Iz nalaza i mišljenja vještaka Č. L. proizlazi da je tužiteljica 12.kolovoza 2016. prilikom pada u trgovini zadobila udarac u desno koljeno i kuk. Nakon predmetnog ozljeđivanja uslijedilo je liječenje po kirurgu i fizijataru. Provedeno je i stacionarno liječenje fizijatra 24.travnja 2016. do 3.svibnja 2016. Nadalje, uvidom u zdravstveni karton nađu se podatci iz travnja i lipnja 2016. godine sa psihijatrijskom dijagnozom F40, a što opisuje fobičke smetnje što je bilo prije predmetnog ozljeđivanja. Nakon ozljeđivanja prema kartonu se nalaze zapisi iz 10 i 12. mjeseca 2016. godine sa istom dijagnozom F40, a kao terapija se navodi Normabel (lijek za opuštanje). Drugih podataka o psihijatrijskom liječenju nema. U trenutku ozljeđivanja tužiteljica je doživjela primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2-3 minute, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta koji je mogao trajati 24 sata, a podržavan je trpljenjem boli jakog intenziteta, strah srednjeg intenziteta tužiteljica je mogla trpjeti idući tjedan, a blagog intenziteta sljedećih 4 tjedna.

11. Odredbom čl. 1045. st. 3. Zakona o obveznim odnosima ( " Narodne novine " broj 35/08,41/08, 125/11,78/15,29/18, 126/21,114/22,156/22; dalje ZOO-a propisano je da se za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara bez obzira na krivnju. Prema čl. 1063. ZOO-a šteta nastala u svezi sa opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću, smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Prema čl. 1064. ZOO-a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Prema odredbi čl. 1067. st. 1. ZOO-a vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, dok je st. 2. propisano da se vlasnik stvari oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti. Prema čl. 1095. st. 1. ZOO-a tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Prema čl. 1100. st. 1. ZOO- a u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Prema čl. 12. Zakona o trgovini („Narodne novine“ broj 87/08, 96/08, 116/08, 76/09, 114/11, 68/13 i 30/14) za obavljanje trgovine moraju biti ispunjeni minimalni tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina te drugi uvjeti propisani posebnim propisom s obzirom na oblik i način obavljanja trgovine, a čl. 7. st. 1. točka 11. Pravilnika propisuje da minimalni tehnički uvjeti koje moraju ispuniti prodajni objekti su, između ostalih i da oprema mora biti prilagođena vrsti i načinu prodaje robe i izrađena od materijala koji se lako čiste i održavaju ako je prodaja robe na malo organizirana na način da se obavlja pretežno samoposluživanjem kupaca prodajni objekt mora biti opskrbljen i košaricama za nošenje robe i kolicima za prijevoz robe; nadalje, raspored opreme mora osigurati sigurno kretanje kupaca i zaposlenih u prodajnom objektu i nesmetano postupanje s robom itd.

12. Među strankama nije sporno da se dogodio predmetna nezgoda u trgovini tuženika niti to isti spori. Nadalje, ne spori ni da je tužiteljica pala, već isto pripisuje njezinom zdravstvenom stanju (labilnost u nogama) prije dolaska u predmetnu trgovinu. U odnosu na navedeno valja reći da su trgovine mješovitom robom mjesta koje posjećuju među ostalim kupci sa pomagalima ili u kolicima te trgovine moraju zadovoljiti uvjete kojima će omogućiti kupnju i pružanje svojih trgovačkih usluga svim potrošačima.

Iz nalaza i mišljenja vještaka ortopeda proizlazi da se tužiteljica nakon nezgode liječila fizikalnom terapijom zbog težih degenerativnih promjena u kralježnici, a ne zbog udarca u koljeno, međutim niti vještak ne može sa svog stručnog stajališta utvrditi je li tužiteljica pala zbog labilnosti u nogama ili zbog klizavog poda jer to utvrđuje sud u ovom postupku cijeneći sve izvedene dokaze.

13. Nadalje, u ovom postupku nije sporno da se tuženik obratio tužiteljici prijedlogom Nagodbe 2019. godine te ponudio isplatu 10.000,00 kuna na ime posljedica iz predmetnog štetnog događaja.

14. Naime, nije sporno da se tužiteljica poskliznula u trgovini K. u S., 12. kolovoza 2016., te se udarila u koljeno, odnosno doživjela lakšu tjelesnu ozljedu.

15. Nije sporno da se tužiteljica odmah nakon nezgode obratila poslovođi tuženika navodeći da se poskliznula na sluz od voća i pala na koljeno, a nije sporno ni da se predmetni pad dogodio ispred pulta sa voćem jer je zabilježen na kameri tuženika. Nadalje, prema navodima svjedoka B. proizlazi da je na kameri zabilježeno kako djelatnik sa strojem za čišćenje prolazi i čisti pod ispred pulta za voće nakon pada tužiteljice.

16. Tuženik, dakle, tijekom postupka ne spori mogućnost postojanja sluzi od voća na podu ispred pulta sa voćem, a ne spori niti da je predmetni pod očišćen netom nakon što se tužiteljica ustala. Dakle, proizlazi da se tužiteljica nije poskliznula na mokar pod već na sluz na podu kao što ista navodi u svom iskazu, a kojem je sud povjerovao kao istinitom i uvjerljivom. Naime, kada tuženik navodi da ne postoji osnov odgovornosti za pad tužiteljice jer je uzrok pada u njezinoj labilnosti u nogama, navedeno ne umanjuje odgovornost tuženika za pad tužiteljice jer je dužan održavati pod u trgovini čistim i sigurnim za sve ( pa i slabo pokretne ) kupce, a da je uzrok pada u labilnim nogama tužiteljice nije ničim dokazano.

17. Obzirom na navedena utvrđenja tuženik za naknadu štete odgovara po objektivnom kriteriju za štetu koja je nastala tužiteljici padom u trgovini. Naime, tužiteljica tvrdi da se poskliznula na sluz od voća, ispred odjela sa voćem, a što nije nemoguće niti treba posebno dokazivati jer je voće kod tuženika izloženo u svježem, zrelom za konzumiranje, nepakiranom obliku, a općepoznato je da je voće namirnica sa većim udjelom vode, pa zbog toga što je izloženo u samoposlužnoj trgovini gdje kupci samostalno biraju, uzimaju, važu i slažu voće u vrećice to se nerijetko može naći na podu i sluzi zbog ugaženog ili zgnječenog voća što č ini pod klizavim i opasnim za kupce, a isti nisu dužni osvrtati se pogledom po podu dok razgledavaju police u trgovini, a sukladno citiranom Pravilniku tuženik je dužan nadzirati čistoću i red u trgovini, pa kako je dužan brinuti o čistoći, prohodnosti i sigurnost poda tako odgovara za štetu nastalu zbog nečistog i klizavog poda, a sud smatra da ne postoji nikakav doprinos tužiteljice predmetnom štetnom događaju jer nije dokazano da je doprinijela nezgodi svojim ponašanjem ili grubom nepažnjom niti svojim zdravstvenim stanjem. Naime, nije utvrđeno u postupku da je tužiteljica pala zbog uzroka u njezinom zdravstvenom habitusu.

18. Dakle, u odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije koji ističe tuženik, za navesti je da sud isti smatra neosnovan obzirom je čl. 7. st. 1. točka 13. Pravilnika jasno propisana obveza tuženika da mora biti osigurano sigurno kretanje kupaca, dok čl. 1064. ZOO-a propisuje odgovornost vlasnika opasne stvari, a utvrđeno je da se štetni događaj zbio na način da se tužiteljica poskliznula na sluz na podu, dok tuženik nije ničim dokazao eventualne navode da je pala zbog labilnosti u nogama. Sud također smatra da na strani tužiteljice ne postoji nikakav doprinos nastanku štetnog događaja obzirom se ista kretala trgovinom prostorom koji je namijenjen za kupce, a koji prostor je tuženik bio dužan održavati prohodnim na način da pod održava suhim i sigurnim. Nije na tužiteljici da detektira prepreke po trgovini, upozorava djelatnice tuženika na iste i procjenjuje rizike prolaska prostorom koji je namijenjen kupcima i koji je upravo tuženik dužan održavati sigurnim i prohodnim.

19. Stoga je tuženikove prigovore promašene pasivne legitimacije te nepostojanja njegove odgovornosti za štetu valjalo otkloniti kao neosnovane.

20. Odredba čl.1100.st.1.Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/05, 41/08, dalje: ZOO) propisuje da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

21. Nadalje, pod pravima osobnosti, kad je u pitanju fizička osoba, podrazumijevaju se u smislu odredbe čl.19.st.2. ZOO-a pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Sukladno citiranoj odredbi čl.1100.ZOO-a tužiteljici bi pripadalo pravo na pravičnu novčanu naknadu pod uvjetom da povreda prava osobnosti, uzimajući u obzir posebno njezinu težinu i trajanje, nije neznatna.

22. Na okolnost nastanka i visine neimovinske i imovinske štete izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima dr. D. T., ortoped i dr. Č. L., psihijatar.

23. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. D. T. proizlazi da tužiteljica nije bila umanjena životna aktivnost zbog predmetnog ozljeđivanja, te da je trpjela bol jaku 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana te mjesec dana bol slabog intenziteta. Nadalje, istoj je trebala tuđa pomoć i njega 3 dana po 1 sat dnevno.

24. Iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. Č. L. proizlazi da je tužiteljica doživjela primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2-3 minute, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta koji je mogao trajati 24 sata, a podržavan je trpljenjem boli jakog intenziteta, strah srednjeg intenziteta tužiteljica je mogla trpjeti idući tjedan, a blagog intenziteta sljedećih 4 tjedna.

25. Kad se uzmu u obzir gornja utvrđenja o jačini i trajanju fizičkih bolova i straha, o vrsti ozljeda koje je pretrpjela tužiteljica (lakša tjelesna ozljeda- udarac u koljeno i kuk), ovaj sud zaključuje da je povrijeđeno tužiteljičino pravo na tjelesno i duševno zdravlje (pravo osobnosti) i da je stupanj povrede tog prava takav da opravdava dosuđivanje tužiteljici pravične novčane naknade i to u iznosu od 8.800,00 kuna, koja je odmjerena temeljem odredbe čl. 1100. st.2. ZOO-a uz uvažavanje svih parametara propisanih tom odredbom. Stoga je ovaj sud prihvatio tužbeni zahtjev za naknadu neimovinske štete u pogledu iznosa od 8.800,00 kuna, dok je tužbeni zahtjev odbio u pogledu zatraženih preostalih 4.200,00 kuna ( do 13.000,00 kuna).

26. Na dosuđeni iznos od 8.800,00 kuna sukladno odredbi čl. 1103 ZOO teče zakonska zatezna kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva ( 2.srpnja 2019.) pa do isplate i to prema kamatnoj stopi određenoj čl. 29.st.2 ZOO.

27. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 i čl.155. ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku sukladno vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14) slijedom čega je priznat sukladno vrijednosti predmeta spora trošak sastava odštetnog zahtjeva 100 bodova, sastav tužbe 100 bodova, zastupanje na ročištu 19.lipnja 2020. 100 bodova, 25.ožujka 2021. 100 bodova, 21.listopada 2021. 100 bodova, 17.veljače 2022. 100 bodova, 24.svibnja 2022. 100 bodova, sastav podneska 19.listopada 2022 100 bodova, ročište 20.listopada 2022. 100 bodova, 8.veljače 2023. 100 bodova te 17.listopada 2023. 100 bodova odnosno ukupno 1100 bodova, pomnoženo sa vrijednosti boda jednakoj 15,00 kuna ( Tbr. 50) sveukupno iznosi 16.500,00 kuna uvećano za PDV (25%) u iznosu od 4.125,00 kuna, što sveukupno iznosi 20.625,00 kuna, uvećano za sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od po 500,00 kuna sveukupno iznosi 1.000,00 kuna iznosi 21.625,00 kuna, uvećano za troškove vještačenja 1.700,00 kuna ukupno iznosi 23.325,00 kuna što razmjerno uspjehu tužitelja u sporu u osnovi (100 %) i visini ( 70%) odnosno vodeći računa o tome da je tužitelj u cijelosti uspio u osnovu, a djelomično u visini te umanjeno za uspjeh tuženika sud je tužitelju priznao trošak razmjerno uspjehu u sporu 70 % u iznosu od 16.327,50 kuna.

28. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 29.st.2 ZOO u vezi s čl. 30 Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12,25/13 i 93/14).

Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

Split, 20. listopada 2023.

Sutkinja

Maja Anušić v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude.

Dna:

1. punomoćniku tužitelja

2. punomoćniku tuženika

3. u spis