Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-8377/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja ovog suda Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. I.T., koju brane odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda XX, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17, 126/19 i 84/21) odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, broj: 27. Pp- 1041/2023-5 od 29. kolovoza 2023., na sjednici vijeća održanoj 19. listopada 2023.,
p r e s u d i o j e
I. Prihvaćanjem žalbe okr. I.T., preinačuje se pobijana presuda na način da se izriče:
Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona (''Narodne novine'', broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22., dalje: PZ), okr. Ivana Trgovčić (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi),
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi dana 22. travnja 2023. u 08,00 sati u XX, počinila psihičko nasilje u obitelji na način da je preko osobe za kontakt oko zajedničkog djeteta N.H. poručila svom bivšem suprugu J.T. da ako joj ne otvori vodu u kući pozvat će policiju jer ga je ranije navedenog dana vidjela da zatvara vodu u šahtu, što je N.H. prenijela J.T., a što je kod njega izazvalo osjećaj uznemirenosti jer je neopravdano i bezrazložno nazvala posrednicu N.H. iznosila neistine i lažno optužila, budući je cijelo mjesto XX zbog radvoda na sanaciji bazena od kuda se opskrbljuje vodom nije imalo vodu, a Josip Trgovčić nije prilazio ni šahtu od vode niti kući u kojoj živi I.T.,
- pa da bi time počinila prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji“
II. Na temelju čl. 140. st. 2. PZ-a, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okr. I.T. je proglašena krivom zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci, za koji je na temelju istog propisa, okrivljenici izrečena novčana kazna 260 eura/1.958,97 kuna, uz pogodnost plaćanja dvotrećinskog iznosa novčane kazne u roku 3 mjeseca od pravomoćnosti presude te je okrivljenica dužna naknaditi trošak prekršajnog postupka 20 eura/150,69 kuna.
1.1. Istom presudom je na temelju čl. 50. PZ-a u vezi s čl. 15. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okr. I.T. izrečena zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana u trajanju 6 mjeseci.
2. Protiv te presude okrivljenica je putem branitelja pravodobno podnijela žalbu iz svih žalbenih razloga, predlažući usvojiti žalbu, ukinuti presudu te vratiti predmet na ponovno suđenje.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, i po službenoj dužnosti te je utvrđeno da osnovano okrivljenica pobija prvostupanjsku presudu zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. PZ-a budući da djelo za koje je okr. I.T. proglašena krivom, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj.
5. Okrivljenica između ostalog u žalbi navodi da predmetni poziv preko posrednice ne predstavlja psihičko nasilje u obitelji jer nije kod bivšeg supruga mogao izazvati takvu uznemirenost i povredu dostojanstva u smislu prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret, niti je okrivljenici zbog toga opravdano izricanje predmetne novčane kazne.
5.1. Po stavu ovog suda, okrivljenica u žalbi osnovano ističe da njeno ponašanje koje se sastojalo u izgovaranju riječi putem posrednice N.H., da će, ako joj bivši suprug J.T. ne otvori vodu u kući, pozvati policiju, nemaju takvu težinu psihičkog nasilja odnosno nemaju potreban stupanj nasilnosti da bi kod žrtve nasilja uzrokovale posljedice ugroženosti ili povrijeđenosti, što je biće inkriminiranog prekršaja (niti je sama žrtva J.T. u potpunosti potvrdio izrečene riječi, već je rekao da ga je okrivljenica lažno optužila da joj je isključio vodu što nije istina i što ga je jako povrijedilo). Naime, uzimajući u obzir notornu činjenicu da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom izgovorenom riječi te s obzirom na cijeli kontekst događaja (cijelo mjesto nije imalo vodu u danom trenutku, okrivljenica se ispričala žrtvi navodeći da je zapravo čula da netko u noći zatvara šaht, a nije vidjela da bivši suprug zatvara vodu), po ocjeni ovog suda, izgovorene riječi nisu takvog intenziteta i agresivnosti da je ostvaren oblik nasilja iz čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno da kod žrtve nisu ostavile takve posljedice da bi se moglo raditi o prekršajnom djelu nasilničkog ponašanja u obitelji okrivljenice prema bivšem suprugu te da bi se žrtva uopće mogla smatrati žrtvom nasilničkog ponašanja u obitelji u smislu čl. 8. st. 7., u vezi sa st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
5.2. Stoga, promatrajući čitavi kontekst događaja kako ga opisuje okrivljenica i njezin bivši suprug, riječi upućene žrtvi (s tim da ih žrtva navodi u još slabijem intenzitetu od onog terećenog u optužbi), na način da su izrečene posrednici N.H. (djelatnici socijalne skrbi) kojoj je rekla da ih prenese bivšem suprugu, po stavu ovog suda, nisu mogle prouzročiti povredu dostojanstva i uznemirenost, a kako to proizlazi iz izreke pobijane presude. Jednako tako, same riječi u obliku koje se navode u izreci pobijane presude, po ocjeni ovog suda, ne mogu se u odnosu na cijeli događaj smatrati psihičkim nasiljem opisanim u čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
5.3. Odredbom čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisani su pojmovni oblici nasilja u obitelji, te je u smislu t. 3. navedenog članka nasilje u obitelji „psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost“. U smislu navedene zakonske odredbe psihičko nasilje je netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a podrazumijeva svako ponašanje kojim nasilnik ugrožava psihički integritet drugog člana obitelji, primjenom postupaka za koje zna (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost, s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Psihičko zlostavljanje je verbalno zlostavljanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim i uvredljivim imenima između ostalog i ponižavanje te svaka vrsta diskriminacije (rasna, spolna, religijska…) i svi oblici psihičkih pritisaka koji kod žrtve proizvode nelagodu ili uznemirenje.
6. Kako dakle, okrivljenica svojim postupanjem nije počinila nasilje u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, djelo za koje se okrivljenica optužuje, po propisu nije prekršaj, te je ovaj drugostupanjski sud prihvaćanjem žalbe okrivljenice preinačio pobijanu presudu i izrekao presudu kojom se okrivljenica oslobađa optužbe, dok je o troškovima prekršajnog postupka odlučeno sukladno odredbi čl. 140. PZ-a.
7. Slijedom navedenog, na temelju članka 207. PZ-a, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 19. listopada 2023.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenicu, branitelja, žrtvu i tužitelja.
