Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž-238/2019-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Emira Čustovića kao predsjednika vijeća, Noemi Butorac kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Marije Vetme kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĐT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega kao punomoćnici zastupaju odvjetnici u odvjetničkom društvu [obrt] & partneri iz [adresa], protiv tuženika [obrt] [adresa], [osobni identifikacijski broj], kojega kao punomoćnici zastupaju odvjetnici ABC i ABC, odvjetnici u [adresa], radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevoj žalbi izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, broj P- 873/2017 od 26. studenoga 2018. u sjednici održanoj 18. listopada 2023.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, broj P- 873/2017 od 26. studenoga 2018.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom doslovce je suđeno:
" Odbija se tužbeni zahtjev tužitelj koji glasi :
'I. Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatiti tužitelju na ime troškova liječenja iznos od 128.218,42 kn sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 31. prosinca 2008.g. pa do isplate '
II. Dužan je tužitelj u roku od 15 dana platiti tuženiku parnični trošak u iznosu od 25.775,00 kn, dok se za više zatraženi parnični trošak u iznosu od 1.550,00 kn, zahtjev tuženika odbija.
III. Odbija se zahtjev tužitelja da mu tuženik u roku od 15 dana naknadi parnični trošak u iznosu od 40.500,00 kn."
3. Protiv prvostupanjske presude pravodobnu i dopuštenu žalbu izjavio je tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) s prijedlogom pobijanu presudu preinačiti i prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti ili presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U žalbi kao i tijekom trajanja prvostupanjskog postupka ističe da se u konkretnom slučaju ima primijeniti duži rok zastare jer se radi o šteti prouzročenoj kaznenim djelom, a da se kazneni postupak nije mogao voditi jer je počinitelj ostao nepoznat te da zastara naknade štete nastupa zastarom kaznenog progona
5. Tuženik je odgovorio na žalbu i predložio žalbu odbiti kao neosnovanu.
6. Žalba nije osnovana.
7. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka propisane člankom 354. stavkom 2. točkom 2., 4.,. 8., 9., 11.,13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka. 2. ZPP-a.
8. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je tužiteljev odštetni zahtjev koji proizlazi iz štetnog događaja, prometne nesreće, koja se dogodila 26. kolovoza 2015. u kojoj je tužitelj sudjelovao kao vozač vozila marke "Yamaha", a koja se dogodila na kolniku državne ceste D-8 nasuprot groblja „[adresa]. Prometnu nesreću je skrivio vozač nepoznatog vozila. U štetnom događaju tužitelj je zadobio teške tjelesne ozljede te u ovom postupku zahtjeva naknadu imovinske štete (troškove liječenja).
9. Pravilno je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan pravilno zaključivši da se na predmetno potraživanje ima primijeniti odredba iz članka 230 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05 i 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 dalje: ZOO), da su rokovi propisani odredbom toga članka istekli te da je nastupila zastara potraživanja.
10. Zaključak prvostupanjskoga suda da u situaciji kada se radi o šteti prouzročenoj od strane nepoznatog vozila i vozača, a kazneni postupak nije proveden, sud nije ovlašten utvrđivati je li šteta prouzročena kaznenim djelom, te da se u takvoj situaciji ne može primijeniti zastarni rok predviđen za zastaru kaznenog gonjenja ( Vs Rev- 2128/96) ima uporište i u novijoj sudskoj praksi.
11. Naime, upravo je tužitelj to revizijsko pitanje postavio u predmetu Rev-3839/2019. te je Vrhovni sud Republike Hrvatske (dalje:VSRH) u odluci od 15. studenoga 2022. ponovio shvaćanje VSRH na koje se pravilno pozvao prvostupanjski sud prema kojem "kada je šteta uzrokovana kaznenim djelom, zastara potraživanja njene naknade prosuđivat će se prema odredbi članka 377. ZOO samo onda kada je pravomoćnom osuđujućom presudom kaznenog suda utvrđeno postojanje kaznenog djela i odgovornost počinitelja - štetnika (kako se pravilno navodi u pobijanoj presudi). Okolnost da nije utvrđen (identificiran) vozač nepoznatog vozila koje je navodno sudjelovalo u prometnoj nezgodi, ne predstavlja takvu procesnu smetnju zbog koje bi parnični sud bio ovlašten ispitati je li šteta učinjena radnjama koje sadrže biće kaznenog djela, jer postojanje takve smetnje pretpostavlja i postojanje poznatog počinitelja kaznenog djela (npr. takve bi smetnje bile smrt počinitelja ili njegova nesposobnost za rasuđivanje)."
12. U navedenoj odluci VSRH tužitelju su dati odgovori i na ostale žalbene navode koje tužitelj ističe i u ovome postupku pa se radi nepotrebnog ponavljanja žalitelj upućuje na razloge navedene u odluci VSRH Rev 3839/2019 od 15. studenoga 2022.
13. Kako je odluka o troškovima postupka pravilna žalba nema opravdanja pa je odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske presude na temelju članka 368. stavka. 1. ZPP-a.
Dubrovnik, 18. listopada 2023 .
Predsjednik vijeća
Emir Čustović
