Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 34 Gž-3691/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u Vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, Slavici Garac, izvjestiteljice i članice, Diane Preglej, članice, u pravnoj stvari tužitelja D. V.1 /OIB: …/ iz S., koga zastupa D. V. , odvjetnik iz K. K., protiv tuženika D. M. /OIB; …/ S., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-336/2018 od 15. svibnja 2023., na sjednici održanoj 17. listopada 2023.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-336/2018 od 15. svibnja 2023. u dijelu stavka I. izreke kojim je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu 3.014,40 eura / 22.712,00 kuna[1] (na ime neimovinske štete), dijelu stavka II. izreke kojim je odbijen zahtjev za isplatu imovinske štete /tuđe pomoći i njege/ u iznosu od 501,69 eura / 3.780,00 kuna i dijelu stavka III. izreke kojim je odbijen zahtjev za naknadu parničnih troškova u iznosu od 5.568,39 euro / 41.955,01 kuna.

II. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-336/2018 od 15. svibnja 2023. u dijelu stavka I. izreke kojim je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu daljnjeg iznosa od 4.225,89 eura / 31.840,00 kuna na ime neimovinske štete, dijelu stavka II. izreke kojim je odbijen zahtjev za isplatu daljnjeg iznosa od 167,23 eura / 1.260,00 kuna na ime imovinske štete /tuđe pomoći i njege/, i dijelu stavka III. izreke kojim je odbijen zahtjev za naknadu daljnjeg troška u iznosu od 1.162,68 eura / 8.760,24 kuna, sve sa zateznim kamatama i sudi:

Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju daljnji iznos od:

- 4.225,89 eura / 31.840,00 kuna (na ime neimovinske štete) sa zateznim kamatama od 24. prosinca 2014. do 31. srpnja 2015. po stopi koja se

1 Fiksni tečaj konverzije – 7,53450 kuna za jedan euro

određivala za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određivala za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, a od 1.

određuje za svako polugodište, siječnja 2023. do isplate po stopi koja se

uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena;

- 167,23 eura / 1.260,00 kuna na ime imovinske štete (tuđe pomoći i njege) sa zateznim kamatama od 15. svibnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena,

- 1.162,68 eura / 8.760,24 kuna na ime parničnih troškova sa zateznim kamatama tekućim od 17. listopada 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena,

- sve u roku 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove žalbenog postupka u iznosu 172,76 eura / 1.301,71 kunu, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu daljnjeg iznosa od 400,68 eura / 3.022,04 kuna na ime troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom naloženo tuženiku isplatiti tužitelju s osnove neimovinske štete iznos od 8.759,71 eura / 66.000,00 kuna sa zateznim kamata od 24. prosinca 2014. do isplate, s osnove imovinske štete (tuđe pomoći i njege) iznos od 1.003,38 eura / 7.560,00 kuna sa zateznim kamatama od 15. svibnja 2023. do isplate i naknaditi parnične troškove u iznosu 1.031,39 eura / 7.771,00 kuna sa zateznim kamatama od 15. svibnja 2023. do isplate.

Odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu daljnjeg iznosa od 7.240,29 eura / 54.552,00 kuna na ime neimovinske štete, daljnjeg iznosa od 668,92 eura / 5.040,00 kuna na ime tuđe pomoći i njege, za isplatu zatezne kamate na iznos dosuđene naknade za tuđu pomoć i njegu od 24. prosinca 2014. do 14. svibnja 2023. i za naknadu parničnih troškova u iznosu 6.731,07 eura / 50.715,25 kuna.

2. Protiv presude u dijelu kojim su odbijeni tužbeni zahtjevi za naknadu neimovinske i imovinske štete i naknadu parničnih troškova, žali se tužitelj iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., u daljnjem tekstu: ZPP-a).

2.1. Tužitelj predlaže preinaku ili ukidanje pobijanog dijela prvostupanjske presude slijedom žalbenih navoda i zahtijeva trošak žalbenog postupka u iznosu 573,44 eura / 4.325,75 kuna.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev za isplatu iznosa od 16.000,00 eura / 120.555,00 kuna (neimovinske štete), 1.672,31 eura / 12.600,00 kuna (imovinske štete - tuđa pomoć i njega) sa zateznim kamatama i troškovima postupka sa zateznim kamatama.

6. Ispitivanjem prvostupanjske presude u pobijanom dijelu, u granicama žalbenih navoda nije utvrđena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, a niti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti. Prvostupanjski je sud odlučio o zahtjevima iz sudske nadležnosti, s osobama koje mogu biti stranke u postupku i pravilno su zastupane, a vezano za koje zahtjeve nije u tijeku druga parnica, pravomoćno suđeno, sklopljena sudska niti s njom izjednačena nagodba, presudom, koju je moguće ispitati.

7. Međutim, djelomično je pogrešno primijenjeno materijalno pravo u dijelu ocjene suodgovornosti stranaka za nastanak štetnog događaja i visine štete, a nastavo i u dijelu odluke o troškovima prvostupanjskog postupka.

8. Naime, nije sporno da je 24. studenog 2011. u kući tuženika prigodom njegovog rođendanskog slavlja, nakon verbalnih sukoba tužitelja i tuženika, u dva navrata, u kratkom vremenskom periodu, došlo i do fizičkog sukoba, da je u drugom navratu fizičkog sukoba tuženik iz kuhinjskog prostora dohvatio nož duljine oštrice 12,5 cm i radi odbijanja daljnjeg napada tužitelja, a s ciljem da tužitelja liši života, tužitelju nožem zadao pet ubodnih rana u predjelu prsnog koša i trbuha, koje ozljede su u svom zbroju osobito teške i po život opasne, da je tuženik pravomoćnom presudom Županijskog suda u Splitu poslovni broj K-12/2016 od 29. rujna 2016. (potvrđena presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj I Kž-633/2016-8 od 19. listopada 2017.) proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela ubojstva u pokušaju, u prekoračenju granice nužne obrane (članak 90. u vezi s člankom 33. stavkom 1. i člankom 29. KZ/1997) i kažnjen zatvorskom kaznom od dvije godine i deset mjeseci.

9. Nije sporno niti da se tijekom rođendanskog slavlja (24. studenog 2011.) tužitelj ponašao neprimjereno i nedolično (na račun žena preko mikrofona davao vulgarne izjave, nema dokaza za zaključak da je tužitelj djevojku tuženika dirao po stražnjici), na što je tuženik reagirao burno tako što je prišao tužitelju koji je sjedio na trosjedu, vikao na njega (tražio da napusti njegovu kuću) i prvi udario tužitelja dva puta šakom u predjelu lica, te da mu je tužitelj uzvratio udarac, da je u tom verbalnom i fizičkom odnosu došlo do naguravanja između tužitelja i tuženika i prevrtanja staklenog stolića sa pićem i bocama, da su ostali prisutni mladići razdvojili tužitelja i tuženika, da je nakon par minuta, dok su ostali mladići u hodniku nagovarali tužitelja da ide kući, a tužitelj krivo shvatio da ga napadaju, tužitelj (koji je inače trenira kick boxing) udario više mladića koji su pali na pod, i nakon toga se vratio u dnevni boravak, potom dotrčao do tuženika i nasrnuo na njega, dok se tuženik nalazio pokraj biljarskog stola u kojem trenutku se tuženik počeo braniti na način da je tužitelja ponovljeno biljarskim štapom udarao po glavi, a tužitelj šakom udario tuženika u glavi i izbio mu biljarski štap, te nastavio napadati tuženika, da je tuženik bježao prema unazad u kuhinjski prostor gdje je za njim dotrčao i tužitelj, i u trenutku kada je tužitelj ponovo počeo udarati tuženika, da je tuženik kuhinjskim nožem duljine oštrice 12,5 cm tužitelju zadao pet ubodnih rana u predjelu prsišta i trbuha, da je nakon drugog uboda nožem tužitelj počeo teturati i bio onesposobljen za daljnji napad, te da je tuženik unatoč tome i dalje nastavio sa zadavanjem ubodnih rana i to u predjelu vitalnih dijelova tijela tužitelja nanoseći mu teške i po život opasne ozljede.

10. Po tužitelju je sporna:

- ocjena njegova doprinosa od 40%, utoliko što isti tvrdi da po prvostupanjskom sudu nije uzeta u obzir činjenica da je do obračuna između njega i tuženika došlo zašto što je tuženik bio uvjeren da mu je on navodno dirao djevojku po tijelu, odnosno stražnjici, da ta činjenica nije utvrđena u kaznenom postupku, da je tuženik prvi prišao tužitelju doka je sjedio na kauču, a nakon što se preko mikrofona provokativno izražavao o ženama i udario ga dva puta šakom u glavu, da je tuženik izvikivao tužitelju prijetnju smrću (da će ga ubiti motornom pilom), da je u fizičkom obračunu on bio goloruk, dok se tuženik koristio štapovima i nožem duljine oštrice od 12,5 cm i da je tuženik iako je već nakon drugog uboda nožem vidio da je tužitelj onesposobljen za daljnji napad i dalje nastavio zadavati mu ubodne rane i to u vitalne dijelove tijela;

- visina utvrđene štete s obzirom na nesporno utvrđena mjerila težine posljedica zadobivenih tjelesnih ozljeda u štetnom događaju, a nastavno i primjena materijalnog prava u dijelu kojim je odbijen zahtjev za naknadu neimovinske i imovinske štete,

- i odluka o parničnim troškovima u dijelu kojim je odbijen njegov zahtjev. 11. Navodi žalbe su djelomično osnovani.

12. Uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja pod točkama 6. i 7. obrazloženja, koje nisu sporne, a koje su dovele do štetnog događaja od 24. studenog 2011. i štetnih posljedica, i to kako ukupno postupanje tužitelja, tako i ukupno postupanje tuženika, a vodeći računa o načinu nužne obrane tuženika koja je bila znatno jača od napada, ocjena je drugostupanjskog suda da je omjer suodgovornosti sudionika u nastanku štetnog događaju 70% tuženik i 30% tužitelj, odnosno da je 30% doprinos tužitelj nastanku štetnog događaja (članak 1092. stavak 1. ZOO-a[2] ), a odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja, a time i štetnih posljedica 70% (članak 1045. stavak 1., članak 1046. ZOO-a).

13. Naime, pet uboda nožem duljine oštrice od 12,5 cm, od kojih je svaki nanijet u vitalni dio tijela tužitelja (tri nakon što je tužitelj već bio onesposobljen za bilo kakav napad), predstavlja takvo prekoračenje nužne obrane koje opravdava omjer podijeljene odgovornosti 30% : 70% u korist tužitelja, a imajući u vidu prethodno ponašanje tužitelja (ometanje rođendanskog slavlja tuženika u njegovoj kući na primitivan i vulgaran način, odbijanje napuštanja tuženikove kuće, udaranje šestoro gostiju koji su ležali u nesvijesti uslijed tužiteljevih boksačkih, odluka tužitelja da unatoč prethodnom verbalnom i fizičkom sukobu sa tuženikom ostane u kući s namjerom da se obračuna sa tuženikom, započinjanje novog fizičkog sukoba sa tuženikom kao domaćinom, utrčavanje u dnevni boravak, nasrtanje i udaranje tuženika u glavu dok je stajao kraj biljarskog stola, nastavljanje s udaranjem tuženika i nakon što mu je izbio iz ruke biljarski štap s kojim je tuženik tužitelja udarao po glavi, a i nakon što je tuženik bježao prema nazad u kuhinjski prostor) i činjenicu da je tuženik mogao odbiti tužiteljev fizički napad na sebe prijeteći zamahivanjem nožem prema tužitelju, te eventualno odvratiti ga zahvaćanjem nožem manje vitalnih dijelova tijela tužitelja.

14. Dakle, nije u pravu tužitelj kad pored navedenih nespornih okolnosti tvrdi da je njegov doprinos znatno manji samo zato što je on bi "goloruk". To što je bio goloruk nije umanjilo strah i paniku koju ju stvorio svojim neprimjerenim i upornim agresivnim ponašanjem prema tuženiku i njegovim gostima, u kući tuženika. Osim toga, iz iskaza tužitelja kao oštećenika u kaznenom postupku proizlazi da iz hodnika nije vidio niti čuo tuženika da mu prijeti jer da je bio opći metež i vika.

15. Nadalje, iz nalaz i mišljenja stalnih sudskih vještaka (dr. Z. J., spec. opće i torakalne kirurgije /list 95., 120. - 121. spisa/, dr. I. P., spec. pulmolog /list 129. spisa/, dr. S. B., spec. psihijatar /list 129. - 130. spisa/) proizlazi:

- da su povrede koje je tužitelj zadobio u događaju od 24. prosinca 2011. bile za život opasne s obzirom na njihov intenzitet i smještaj;

- da su medicinski odgovarajuće obrađene i zbrinute, a koje zbrinjavanje je uključivalo kirurško otvaranje lijeve strane prsišta, trbuha, kirurško zbrinjavanje povrede lijevog plućnog krila, drenažu oba prsišta i kiruršku obradu ostalih rana;

- da je tužitelj uslijed zadobivenih tjelesnih ozljeda trpio fizičke bolove (5 dana izrazito jake, mjesec dana jake, 2 - 3 mjeseca srednje jake povremene, godinu dana manje izražene), strah (primarni jakog intenziteta 5 minuta, sekundarni jakog intenziteta 3 tjedna, srednjeg intenziteta 4 tjedna, blažeg intenziteta 3 - 4 mjeseca), duševne boli zbog ograničenih životnih aktivnosti u trajanju 6 mjeseci, i da je zaostala naruženost manjeg stupnja (kožni ožiljci).

2 Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., u daljnjem tekstu: ZOO-a)

16. Posljedice tužiteljevog ozljeđivanja u štetnom događaju (jačina i trajanje fizičkih bolova, duševnih boli zbog ograničeno smanjenja životne aktivnosti /6 mjeseci/, naruženosti i straha), kao mjerila težine povrijeđenog prava osobnosti tužitelja osnova su za utvrđenje da tužitelju na ime neimovinske štete pripada pravična novčanu naknadu u iznosu 131.200,00 kuna (članak 1100. stavak 2. ZOO-a), a što znači s obzirom na doprinos tužitelja nastanku štete od 30%, da je tuženik dužan tužitelju na ime neimovinske štete isplatiti pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 91.840,00 kuna, odnosno uz dosuđeni iznos po prvostupanjskom sudu (66.000,00 kuna) i daljnji iznos od 31.840,00 kuna sa zateznim kamatama od podnošenja tužbe (24. prosinca 2014.) do isplate.

16.1. U prilog navedenom treba imati u vidu da sud ne prekoračuje tužbeni zahtjev (članak 2. stavak 1. ZPP-a) dosudom bilo kolikog tužbenim zahtjevom traženog iznosa pravične novčane naknade neimovinske štete, utvrđenog uzimanjem u obzir većeg iznosa naknade neimovinske štete i većeg stupnja podijeljene odgovornosti od iznosa, odnosno stupnja odgovornosti s koje je tužitelj računao.

17. Nesporno je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju 360 sati, slijedom čega mu po tom osnovu pripada pravo na naknadu štete u iznosu 12.600,00 kn (360 sati x 35,00 kuna = 12.600,00 kuna). Prema tome, tuženik je dužan tužitelju po osnovi tuđe pomoći i njege isplatiti ukupan iznos od 8.820,00 kuna (70% od 12.600,00 kuna), odnosno uz dosuđeni iznos po prvostupanjskom sudu (7.650,00 kuna) i daljnji iznos od 167,23 eura / 1.260,00 kuna (članak 1095. stavak 1. ZOO-a) sa zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude (15. svibnja 2023.) do isplate.

18. S obzirom na izmijenjeni uspjeh stranaka u postupku odlučeno je i o troškovima predmetne parnice.

19. Mjerodavnim pravilima o naknadi parnični troškova, koja se primjenjuju i u predmetnoj parnici (članak 28. stavak 3. ZIDZPP/2019) propisano je da će sud u slučaju djelomičnog uspjeha u parnici najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od stranaka uspjela, zatim od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka i toj će stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici s tim d će omjer uspjeha u parnici ocijeniti prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o

će uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva (članak 154. stavak 2. ZPP-a), da prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice, osobito vodeći računa o pravilima ZPP-a koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu (članak 155. stavak 1. ZPP-a), primijeniti mjerodavnu tarifu (članak 155. stavak 2. ZPP-a), koja je na snazi u vrijem donošenja odluke o troškovima zastupanja na teret protivne stranke (Tbr. 48/3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /Narodne novine, broj: 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022., 126/2022., u daljnjem tekstu: OT/).

20. Tužitelj je s obzirom na djelomično osporavanu osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, u odnosu na konačno postavljen tužbeni zahtjev (133.155,00 kuna), uspio u parnici 70% (70% osnova + 70% visina = 140 % : 2 = 70%), a tuženik 30%, što znači da je u skladu sa odredbi članka 154. stavku 2. ZPP-a tuženik dužan naknaditi tužitelju 40% pripadajućih troškova.

21. Prema stanju spisa potrebni su bili troškovi zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 33.125,00 kuna (prema vrijednosti predmeta spora od 133.125,00 kuna za sastav tužbe - 250 bodova Tbr. 7/1. OT/, podneska od 25. travnja 2018. - 50 bodova /Tbr. 8/3. OT/, podneska od 21. listopada 2022. i 7. veljače 2022. od po 250 bodova /Tbr. 8/1. OT/, zastupanje na ročištima 16. rujna 2015., 8. veljače 2019. i 15. studenog 2022. od po 125 bodova /Tbr. 9/2. OT/, 31. siječnja 2023. i 28. ožujka 2023. od po 250 bodova /Tbr. 9/1. OT/ ili ukupno 1675 bodova x 15,00 kuna = 26.500,00 kuna + 6.625,00 kuna na ime poreza na dodanu vrijednost od 25% /Tbr. 42. OT/ = 33.125,00 kuna).

22. Budući da je tužitelj djelomično uspio u parnici pripada mu pravo na naknadu troška od tuženika po osnovi nagrade za zastupanje po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 13.250,00 kuna (40% od 33.125,00 kuna) i razmjeran dio plaćene sudske pristojbe na presudu (36,00 eura / 271,24 kuna).

23. Bez obzira na ostvareni uspjeh, tužitelju u cijelosti pripada pravo na naknadu troškova izvođenja dokaza medicinskim vještačenjima u iznosu od 3.010,00 kuna iz razloga što bez izvođenja tog dokaz nije bilo moguće utvrditi odlučne činjenice za donošenje meritorne odluke.

24. Dakle, tuženik je dužan naknaditi tužitelju troškove prvostupanjskog postupka u ukupnom iznosu od 2.194,07 eura / 16.531,24 kune, odnosno uz dosuđeni iznos po prvostupanjskom sudu (1.031,39 eura / 7.771,00 kuna) i daljnji iznos od 1.162,68 eura / 8.760,24 kune sa zateznim kamatama tekućim na iznos od 1.162,68 eura / 8.760,24 kune od donošenja odluke o tom trošku (17. listopada 2023.) do isplate (članak 151. stavak 3. ZPP-a, članak 29. stavak 2/2., 7. i 8. ZOO-a).

25. Tužitelju na ime troškova sastava žalbe po punomoćniku odvjetniku pripada nagrada u iznosu od 172,76 eura / 1.301,71 kunu (prema vrijednosti predmeta spora osporavanog dijela glavnog tužbenog zahtjeva - 7.909,21 eura / 59.592,00 kuna - 125 bodova /Tbr. 10/1. OT/ x 15,00 kuna /Tbr. 50. OT/ = 1.875,00 kn + 468,75 kuna na ime poreza na dodanu vrijednost od 25% /Tbr. 42. OT/ = 2.343,75 kuna, odnosno razmjerno ostvarenom uspjehu 55,54 % /33.100,00 : 59.592,00 kuna = 55,54%/ = 172,76 eura / 1.301,71 kunu), a koji iznos je tužitelju dužan naknaditi tuženik. 25.1. Preko iznosa od 172,76 eura / 1.301,71 kuna do iznosa od 573,44 eura / 4.323,75 kuna, za iznos od 400,68 eura / 3.022,04 kune zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka nije osnovan iz razloga što nije u razmjeru sa mjerodavnom vrijednosti predmeta spora, ostvarenim uspjehom u žalbenom postupku i što iz stanja spisa ne proizlazi da je tužitelj platio sudsku pristojbu na žalbu.

26. Zaključno, tuženik je dužan na temelju prvostupanjske presude, djelomično nadomještene (preinačene) drugostupanjskom presudom isplatiti tužitelju:

- na ime neimovinske štete ukupan iznos od 12.985,60 eura / 97.840,00 kuna sa zateznim kamatama od 24. prosinca 2014. do isplate;

- na ime imovinske štete (tuđa pomoć i njega) ukupan iznos od 1.170,61 eura / 8.820,00 kuna sa zateznim kamatama od 15. svibnja 2023. do isplate;

- i naknaditi troškove predmetne parnice u ukupnom iznosu od 2.366,83 eura / 17.832,95 kuna sa zateznim kamatama tekućim na iznos od 1.031,39 eura / 7.771,00 kn /suđen po prvostupanjskom sudu/ od 15. svibnja 2023. do isplate i na iznos od 1.162,68 eura / 8.760,24 kune /suđen po drugostupanjskom sudu/ od 17. listopada 2023. do isplate,

zbog čega je odlučeno kao u izreci (članak 368. stavak 1. ZPP-a za stavak I., članak 373. točka 3. ZPP-a za stavak II., članak 166. stavak 2. ZPP-a za stavak III. i IV.).

U Zagrebu 17. listopada 2023.

Predsjednica Vijeća:

Nika Grospić Ivasović, v.r.