REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 518/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Šarića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HŽ putnički prijevoz d.o.o., Zagreb, Strojarska 11, OIB 80572192786, protiv tuženika HŽ infrastruktura d.o.o. Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB 39901919995, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-267/2019-2 od 23. studenoga 2020., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1533/2018 od 23. studenoga 2018., u sjednici održanoj 17. listopada 2023.,

r i j e š i o  j e:

Prihvaća se revizija tužitelja i ukidaju presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-267/2019-2 od 23. studenoga 2020. i presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1533/2018 od 23. studenoga 2018. te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda kojom je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja na isplatu iznosa 46.661,97 kuna sa zateznim kamatama od 27. veljače 2016. do isplate.

2. Rješenjem ovog suda broj Revd-1502/2021-2 od 19. siječnja 2021. tužitelju je dopušteno podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog pravnog pitanja:

„Odgovara li upravitelj željezničke infrastrukture temeljem odredbe čl. 120. st. 7. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava („Narodne novine“, broj 82/13, 18/15 i 110/15) i odredbe čl. 4. st. 1., čl. 20. st. 1. i čl. 22. st. 1. i 2. Pravilnika o unutarnjem redu u željezničkom prometu („Narodne novine“, broj 124/10) za štete koje željezničkim prijevoznicima nastanu od strane trećih osoba na njihovoj imovini (prijevoznim kapacitetima - putničkim vagonima) koja se po nalogu upravitelja nalazila unutar pružnog (infrastrukturnog) pojasa?“.

3. Postupajući po predmetnom dopuštenju, protiv drugostupanjske presude tužitelj je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja u odnosu na koje je revizija dopuštena. Predlaže da ovaj sud preinači, podredno ukine nižestupanjske odluke i predmet vrati na ponovno suđenje.

4. Na reviziju nije odgovoreno.

5. Revizija je osnovana.

6. U skladu s odredbom čl. 391. st. 1. ZPP revizijski sud ispitao je pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja u odnosu na koje je dopuštena.

7. Predmet spora je naknada imovinske štete nastale tužitelju otuđenjem glavnih vodova visokonaponskog kabla i njihovih zaštitnih aluminijskih cijevi tih za vrijeme dok su se vagoni nalazili na garažnim kolosijecima Glavnog kolodvora Zagreb.

8. Iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi:

- da su stranke sklopile Ugovor o korištenju uslužnih objekata i usluga u uslužnim objektima za razdoblje važenja voznog reda 2014/2015 broj 816, u kojem je ugovoreno čl. 1. da tuženik omogućava tužitelju korištenje uslužnih objekata i pruža usluge u uslužnim objektima, dok je čl. 3. ugovoreno da tužitelj plaća naknadu za korištenje kolosijeka za garažiranje (dalje: Ugovor),

- da su nepoznate osobe otuđile glavne vodove visokonaponskog kabla i zaštitne aluminijske cijevi tih kablova za vrijeme dok su se vagoni u vlasništvu tužitelja nalazili na garažnim kolosijecima Glavnog kolodvora Zagreb.

9. Na temelju utvrđenog, nižestupanjski sudovi smatraju da su parnične stranke ugovorile samo uslugu omogućavanja korištenja uslužnih objekata a ne i uslugu nadzora i čuvanja nad garažiranim vozilima tužitelja, slijedom čega da nema odštetne odgovornosti tuženika po osnovi odredbe čl. 342. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08 i 125/11 - dalje: ZOO), odnosno nema odgovornosti tuženika za neispunjenje obveze koja nije ni ugovorena.

10. U pogledu izvanugovorne odgovornosti za štetu, u kom smislu je i dopušteno pravno pitanje, štetna radnja bi po tužitelju prema odredbi čl. 1045. ZOO predstavljala propust tuženika da spriječi neovlaštenim osobama pristup garažnim kolosijecima na Glavnom kolodvoru Zagreb odnosno, propust u provođenju mjera unutarnjeg reda.

10.1. Nižestupanjski sudovi izražavaju shvaćanje da je tuženik odgovoran za održavanje unutarnjeg reda u pružnom pojasu i ovlašten poduzimati radnje za sprječavanje i udaljenje neovlaštenih osoba na željezničkom infrastrukturnom pojasu (radi zaštite sigurnosti i normalnog tijeka prometa) ali da nema obvezu nadzirati i čuvati garažirana tužiteljeva vozila. Stoga da je odgovornost za tužitelju nastalu štetu na trećim osobama, štetnicima.

11. Prema odredbi čl. 120. st. 1. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava („Narodne novine“, broj 82/13 - dalje: ZSIŽS), zabranjen je neovlašten pristup i kretanje željezničkom infrastrukturom, neovlašten pristup i kretanje u vozilima, te svako ugrožavanje sigurnosti željezničkog sustava, a st. 7. upravitelj infrastrukture odgovoran je za održavanje unutarnjeg reda u pružnom pojasu, a željeznički prijevoznik za održavanje unutarnjeg reda u vlakovima.

12. Odredba čl. 4. st. 1. Pravilnika o unutarnjem redu u željezničkom prometu („Narodne novine“, broj 124/10 i 82/13 - dalje: Pravilnik) propisuje da je provedbu unutarnjeg reda u infrastrukturnom pojasu dužan održavati upravitelj infrastrukture, a željeznički prijevoznik ili pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe u vlakovima ili željezničkim vozilima.

12.1. Za održavanje unutarnjeg reda u željezničkom prometu, propisanim Pravilnikom, odgovorni su ovlašteni željeznički radnici ili radnici zaštitarske agencije: - na infrastrukturnom području: šef (zamjenik, pomoćnik) kolodvora, zamjenik šefa kolodvora, pomoćnik šefa kolodvora, prometnik vlakova, skretničar, čuvar željezničko- cestovnog prijelaza, nadzornik pruga, pružni poslovođa, čuvar mosta, čuvar vijadukta, čuvar tunela ili čuvar kosina te kontrolori, - u vlakovima: vlakopratno osoblje, kontrolor putničkog prijevoza, nadređeni službenici željezničkog prijevoznika, a osoblje na lokomotivi samo onda ako u vlaku nema vlakopratnog osoblja (čl. 20. st. 1. Pravilnika).

12.2. Pritom, prema odredbi čl. 22. st. 1. Pravilnika, ovlašteni željeznički radnici imaju pravo i dužnost održavati unutarnji red u okviru svoje djelatnosti i mjesta rada te poduzimati mjere potrebne za sprječavanje svake radnje koja bi bila usmjerena na narušavanje unutarnjeg reda te sigurnosti željezničkog prometa, putnika, drugih osoba i stvari na željezničkom području, a st. 2. toč. b. istoga, željeznički radnici ili radnici zaštitarske agencije u svrhu provedbe unutarnjeg reda u željezničkom prometu, mogu poduzeti mjere za udaljenje nepoznate osobe koja se zatekne na željezničkom infrastrukturnom području, koje nije određeno za pristup, kretanje i zadržavanje osoba, te toč. f. sprečavati pristup željezničkom infrastrukturnom području koje nije određeno za putnike ili druge osobe te kretanje i zadržavanje neovlaštenih osoba na njemu.

13. Ovaj sud ne može prihvatiti pravno shvaćanje nižestupanjskog suda ni primjenu materijalnog prava.

14. Tužitelj pravilno u reviziji navodi da garažni kolosijeci predstavljaju dio infrastrukturnog područja koje nije određeno za putnike ili druge osobe te kretanje i zadržavanje neovlaštenih osoba na njemu.

14.1. Prema naprijed navedenoj odredbi čl. 120. st. 1. ZSIŽS zabranjen je neovlašten pristup i kretanje željezničkom infrastrukturom, a st. 7. upravitelj infrastrukture odgovoran je za održavanje unutarnjeg reda. Iz citirane zakonske odredbe proizlazi odgovornost tuženika, kao upravitelja infrastrukture, za održavanje reda u pružnom pojasu.

14.2. Osim odgovornosti tuženika za održavanje unutarnjeg reda u pružnom pojasu, prema odredbi čl. 4. st. 1. Pravilnika isti je dužan održavati i provedbu unutarnjeg reda u infrastrukturnom pojasu.

14.3. Ovlašteni željeznički radnici imaju pravo i dužnost održavati unutarnji red te poduzimati mjere potrebne za sprečavanje svake radnje koja bi bila usmjerena na narušavanje unutarnjeg reda pa tako i mjere za udaljenje nepoznate osobe koja se zatekne na željezničkom infrastrukturnom području koje nije određeno za pristup, kretanje i zadržavanje osoba, ali i sprečavati pristup željezničkom infrastrukturnom području koje nije određeno za putnike ili druge osobe te kretanje i zadržavanje neovlaštenih osoba na njemu (čl. 22. st. 1. i 2. Pravilnika).

15. Imajući u vidu da je u konkretnom slučaju treća nepoznata osoba došla do vagona tužitelja smještenom na garažnom kolosijeku tuženika prelaskom preko infrastrukturnog pojasa, za kojega je nadležnost održavanja i provedbe unutarnjeg reda na tuženiku, to proizlazi da na strani tuženika postoji propust u provođenju mjera unutarnjeg reda jer tuženik nije spriječio pristup željezničkom infrastrukturnom području koje nije određeno za putnike ili druge osobe te kretanje i zadržavanje neovlaštenih osoba na njemu, slijedom čega je uslijed neovlaštenog pristupa trećih osoba vagonu, koje osobe su otuđile vodove visokonaponskog kabla i njihove zaštitne aluminijske cijevi, tužitelju nastala imovinska šteta.

16. Stoga odgovor na postavljeno pitanje glasi:

„Upravitelj željezničke infrastrukture odgovara temeljem odredbe čl. 120. st. 7. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava („Narodne novine“, broj 82/13, 18/15 i 110/15) i odredbe čl. 4. st. 1., čl. 20. st. 1. i čl. 22. st. 1. i 2. Pravilnika o unutarnjem redu u željezničkom prometu („Narodne novine“, broj 124/10) za štete koje željezničkim prijevoznicima nastanu od strane trećih osoba na njihovoj imovini (prijevoznim kapacitetima - putničkim vagonima) koja se po nalogu upravitelja nalazila unutar pružnog (infrastrukturnog) pojasa.“.

17. Naime, tužitelj je imao legitimno očekivanje da će, za vrijeme dok su se njegovi vagoni nalazili na ranžirnom kolosijeku, tuženik kao upravitelj željezničke infrastrukture ispunjavati svoje obveze utvrđene ZSIŽS i Pravilnikom, slijedom čega, na temelju propusta tuženika da onemogući neovlašten pristup i kretanje željezničkom infrastrukturom i da provede mjere unutarnjeg reda, od istog ima pravo zahtijevati naknadu nastale štete pozivom na odredbe čl. 1045. st. 1. i čl. 1085. ZOO (tako i Rev 189/2023 od 22. kolovoza 2023.).

18. Slijedom navedenog, pravno shvaćanje ovog revizijskog suda glede postavljenog pravnog pitanja zbog kojeg je dopušteno podnošenje revizije suprotno je pravnom shvaćanju na kojem je utemeljena pobijana presuda.

19. Stoga je revizija tužitelja osnovana, te je sukladno odredbi čl. 395. st. 2. ZPP valjalo ukinuti nižestupanjske presude jer zbog pogrešnog pravnog pristupa nije odlučeno o drugim pretpostavkama naknade štete, pa nije bilo uvjeta za preinačenje nižestupanjskih presuda.

Zagreb, 17. listopada 2023.

Predsjednik vijeća:

Željko Šarić