Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Ovr-738/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sucu ovog suda Mihi Mratoviću, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta prijedloga više sudske savjetnice Mirne Veža, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja J. P., R., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku Odvjetničkom društvu V. i P. d.o.o. u R., protiv ovršenika V. F., Z., OIB: ..., odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, prijedlogu ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlogu ovršenika za obustavu ovrhe u postupku izravne naplate, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-2441/2022-3 od 21. rujna 2022., dana 16. listopada 2023. godine,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-2441/2022-3 od 21. rujna 2022.,
Obrazloženje
1.Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog ovršenika za odgodom izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-2783/14 od 29. listopada 2017. i odbačen je kao nedopušten prijedlog ovršenika od 05. srpnja 2022. za obustavu ovrhe u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-2783/14 od 29. listopada 2017. Nadalje, zaključkom suda ovršenik je upućen u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave istog pokrenuti parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.
2. Na citirano rješenje žalbu pravovremeno izjavljuje ovršenik, ne pozivajući se na određene zakonske žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22.; dalje: ZPP), koji je primijeniti sukladno odredbi članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20.; dalje OZ), no ističući osnovanost svojih prijedloga pozivom na članak 65. stavak 1. OZ-a, uz prijedlog usvajanja istih .
3. Žalba ovršenika nije osnovana.
4. Uvidom u spis predmeta razvidno je :
- da je 10. lipnja 2022. ovrhovoditelj pred Financijskom agencijom ustao s prijedlogom za izravnu naplatu tražbine s računa ovršenika, proizašle iz ovršne isprave pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P- 2783/14 od 29. listopada 2017.,
- da je 7. srpnja 2022. ovršenik podnio prijedlog Općinskom sudu u Rijeci za odgodu/obustavu ovrhe, proglašenje ovrhe nedopuštenom,
- da se je rješenjem od 18. srpnja 2022. Općinski sudu Rijeci oglasio mjesno nenadležnim i predmet ustupio Općinskom građanskom sudu u Zagrebu pozivom na članak 171. stavak 1. OZ-a,
- da je 22. rujna 2022. ovršenik sudu podnio prijedlog za odgodu i obustavu ovršnog postupka te proglašenje ovrhe nedopuštenom u kojem je priložio i presliku dokumentaciju koja se odnosi na drugog ovrhovoditelja, ali pozivom na istu ovršnu ispravu, obzirom da je riječ o više vjerovnika čija tražbina je utvrđena navedenom ovršnom ispravom,
- da je 6. listopada 2022. ovršenik izjavio žalbu na pobijano rješenje te priložio i prijedlog od 9. studenog 2022. za odgodu obustavu ovrhe, proglašenje ovrhe nedopuštenom, koji je podnio prvostupanjskom sudu, no, ističući kao ovrhovoditelja jednog od vjerovnika iz naprijed citirane ovršne isprave, pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Rijeci posl.br. P-2783/14 od 29. listopada 2017., koji je također pokrenuo protiv ovršenika ovršni postupak pred Agencijom,
- da spisu predmeta prileži dokumentacija koja se odnosi na druge postupke pa tako ustavna tužba inicirana po ovršeniku 13. svibnja 2021. protiv odluke Županijskog suda u Rijeci posl.br. Gž-2127/2018-3 od 3. ožujka 2021. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci posl.br. P-2783/14-60 od 29. studenog 2017.,
- da je rješenjem Vrhovnog suda RH posl.br. Revd-3571/2021.2 od 30. ožujka 2022. odbačen prijedlog ovršenika /tuženika, kao nedopušten, izjavljen protiv odluke Županijskog suda u Rijeci posl.br. Gž-2127/2018-3 od 3. ožujka 2021.,
-da spisu prileži preslika dokumentacije iz prethodnog spora kojom je tuženik, ovdje ovršenik, potraživao suvlasnički udio nekretnine, koja je predmetom spora o kojem je odlučeno pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog suda u Rijeci posl.br. P- 2783/14-60 od 29. studenog 2017., ovdje ovršnom ispravom, točnije u odnosu na koji suvlasnički udio je ovrhovoditelj kao tužitelj istaknuo obvezno pravni zahtjev spram ovršenika kao tuženika za isplatom stečenog bez pravne osnove, a koja dokumentacija sadrži i naknadno pribavljene podatke iz Državnog arhiva u Rijeci od 4. svibnja 2022. s pismenom Općinskog sekretarijata za pravne i inspekcijske poslove od 3. VIII. 1977.,
- da spisu prileži i preslika dokumentacije koja se odnosi na prijavu štete za ishođenje sredstava za obnovu zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba za zgradu u kojoj se nalazi i stan uknjižen kao vlasništvo V. S., supruge ovršenika, a koju činjenicu ovršenik dokazuje preslikom vjenčanog lista, s izjavom imenovane te ovjerenim potpisom od strane javnog bilježnika V. M., od 23.listopada 2021., posl.br. OV-5220/2021., kao i preslikom ugovora o nenamjenskom kreditu br. 53943025 od 17. lipnja 2022., na iznos od 10.000,00 HRK.,
- da spisu prileži i medicinska dokumentacijom za ovršenika kojom dokazuje status onkološkog pacijenta,
- da spisu prileži i preslika zk izvatka za nekretninu, stan u R., uknjižen na ovršenika, a u odnosu na koji suvlasnički udio je vođen spor iz kojeg je proizašla predmetna ovršna isprava,
- požurnicom od 6. rujna 2023. ovršenik požuruje postupanje suda.
5. Odredbom članka 209. stavak 1. OZ propisano je da ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud.
6. Odredbom članka 210. stavak 1. OZ propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ prema odredbi čl. 209. st. 5. OZ ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Stavkom 2. istog članka propisano je da se na prijedlog iz st. 1. na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe.
7. S tim u svezi prvenstveno se ističe da ovršni postupak obilježava načelo strogog formalnog legaliteta. Ovo iz razloga što ovršenik u ovršnom postupku ne može dokazivati neosnovanost ovrhovoditeljeve tražbine povrh ovršne isprave; pravomoćne i ovršne presude suda, kojom je ta tražbina utvrđena. Naime
, u situaciji
kada egzistira pravomoćna presuda koja nije stavljena van snage kao ovršna isprava, nove činjenice i novi dokazi u ovršnom postupku nemaju značaj, već se isti mogu sagledavati tek u sklopu zahtjeva za ponavljanje postupka .
8. Stoga je pravilno utvrđenje prvostupanjskog suda jer prijedlog za odgodu ovrhe nije pravno sredstva ovršenika u povodu zahtjeva za izravnu naplatu, već je to prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim. Nadalje, pobijano rješenje pravilno je doneseno pozivom na članak 210. OZ-a te članak 65. OZ-a, a s kojim stavom se slaže i ovaj drugostupanjski sud.
9. Prvostupanjski sud osnovano zaključuje da razlozi isticani u prijedlogu za odgodu nisu pretpostavke iz članka 65. stavak 1. toč. 1.-10. OZ-a zbog kojih se može potpuno ili djelomično odgoditi ovrha, što prihvaća i ovaj drugostupanjski sud pa je stoga žalba neosnovana. Nedostatak kumulativno ispunjenih uvjeta razlog je osnovanosti pobijanog rješenja.
10. Nesumnjivo je da bi ovršenik provedbom ovrhe u ovom postupku trpio štetu budući da je ovršni postupak sam po sebi tegoban za ovršenika, te tijekom istog valja paziti na njegovo dostojanstvo i prava (članak 6. OZ-a), međutim, isti je nužan kako bi se mogla ostvariti tražbina ovrhovoditelja, budući da ju ovršenik odbija ostvariti dobrovoljno. Čak i u situaciji kada su ispunjeni uvjeti iz odredbe članka 65. stavka 1. OZ-a, zakonodavac je ostavio na ocjenu sudu da "može" odgoditi ovrhu. No, konkretno, prvostupanjski sud ispravno je obrazložio da nastanak štete ovršenik nije učinio vjerojatnim, a riječ je o reparacijskoj šteti za koju iz spisa predmeta ne bi proizlazilo da ju (pod pretpostavkom uspješnosti u parničnom postupku u koji je sud ispravno uputio ovršenika pozivom na članka 50. stavak 1. toč. 7. i 9. OZ-a) ovršenik ne bi mogao naknaditi od ovrhovoditelja.
11. S obzirom na to da nije nađeno da bi prvostupanjski sud počinio koju od povreda postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, pozivom na članak 365. ZPP-a u svezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, a žalba nije dovela u sumnju valjanost i zakonitost pobijanog rješenja, pozivom na članak 380. toč. 2. ZPP-a, u svezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, valjalo je istu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje .
U Splitu, 16. listopada 2023.
Sudac:
Miho Mratović, v. r.
