1

                                                                                                                                                          Broj: Ppž-473/2024             

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

                                                   R  J  E  Š  E  N  J  E

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke,  u prekršajnom postupku protiv okr. Ž. S., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94.) odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Policijske postaje Vinkovci, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima od 17. studenog 2023., broj: Pp-1158/2022-9, u sjednici vijeća održanoj 6. veljače 2024.,

                                                      r i j e š i o   j e

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Policijske postaje Vinkovci, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Vinkovcima od 17. studenog 2023., broj: Pp-1158/2022-9, na temelju čl. 182. toč. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.,118/18. i 114/22.), okr. Ž. S. oslobođen je od optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku. 

              3. Žalba je osnovana.             

4. U pravu je tužitelj kada u žalbi tvrdi da činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno budući da je prvostupanjski sud propustio uzeti u obzir i cijeniti iskaz svjedoka E. J. Naime, prvostupanjski sud je prilikom analize provedenih dokaza cijenio iskaz svjedoka S. J. (kojeg nije ocijenio vjerodostojnim jer je u potpunosti suprotan obrani) te je cijenio provedeno suočenje okrivljenika i navedenog svjedoka (na način da nejasnoće nisu otklonjene nakon provedenog suočenja), dok iskaz svjedoka E. J. nije smatrao relevantnim jer je svjedok imao posredna saznanja.

4.1. Međutim, posredna saznanja svjedoka također imaju dokaznu vrijednost te ih je potrebno uzeti u obzir prilikom utvrđivanja činjeničnog stana. Naime, iako je notorno da svjedoci po čuvenju imaju načelno slabiju dokaznu vrijednost od svjedoka očevidaca, sama činjenica da se radi o svjedocima po čuvenju nikako ne može biti razlog da se njihov iskaz ne prihvati vjerodostojnim odnosno da ih se niti ne smatra relevantnima. Ovdje valja dodati da prvostupanjski sud, u konkretnom slučaju, treba inzistirati na tome da svjedok prepriča više o tome što zna o samom inkriminiranom događaju (način na koji mu je otac prišao predmetne večeri, njegova možebitna uznemirenost, okolnosti, a kako bi se ocijenila vjerodostojnost posrednog saznanja).

5. Nadalje, iako je provedeno suočenje okrivljenika i svjedoka S. J., iz provedenog suočenje proizlazi da ono nije provedeno na način kojim bi to dokazno sredstvo dalo rezultata. Naime, iako je jasno da je moguće da suočavanje određenih osoba bude bez rezultata odnosno da suočene osobe budu podjednako uvjerljive prilikom suočavanja, suočavanje treba provesti na način da se osim sadržaja izgovorenih rečenica, uzme u obzir i govor tijela, izraz lica, ton glasa te sve uočene promjene u tome, kao i da se u odnosu na sporne činjenice suočene osobe detaljnije očituju, sve to kako bi prvostupanjski sud, pa i drugostupanjski sud uvidom u zapisnik, mogao ocijeniti životno i logično tko je uvjerljiviji, a tko manje uvjerljiv. Ovdje se ukazuje kako prilikom ocjene dokaza treba uzeti u obzir i okolnost da okrivljenik i svjedok nisu u istoj procesnoj ulozi odnosno da je lažno svjedočenje kazneno djelo, dok se okrivljenik može braniti kako god želi, pa on nema takvu posljedicu ako u svojoj obrani laže.

6. U odnosu na okolnost koju je prvostupanjski sud cijenio na način koja ide u prilog tome da prekršaj nije počinjen, tj. da nije životno da nikoga nije bilo na ulici u 23,00 sata za vrijeme ljetnog vremena, ovaj drugostupanjski sud smatra da je u 23,00 sata, u sredinama koje nisu urbane, životno da na ulici nema slučajnih prolaznika, a osim toga, ne navođenje toga u optužnom prijedlogu ne znači da tužitelj isključuje mogućnost slučajnih prolaznika, već samo da je na takav način utuženo. Uostalom, za ispunjenje bića inkriminiranog prekršaja, koji je počinjen na neograničeno otvorenom javnom mjestu, nije ni potrebna prisutnost slučajnih prolaznika.

7. Slijedom svega naprijed iznijetog proizlazi da je činjenično stanje, u smislu čl. 197. st. 3. Prekršajnog zakona, nepotpuno, a time i pogrešno, utvrđeno.

8. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze na način kako mu je ukazano ovom odlukom, a po potrebi provesti i druge dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

9. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

                                  Zagreb, 6. veljače 2024.

Zapisničarka:                                                                                                Predsjednica vijeća: 

Nikolina Maretić, v.r.                                                                                  Gordana Korotaj, v.r.

              Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Vinkovcima u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.