REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2910/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. S., iz B. G., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnica M. A., odvjetnica u V., protiv tuženika A. B. d.d., sa sjedištem u Z., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik Z. K., odvjetnik u Odvjetničkom društvu K. i P. d.o.o. u Z., radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-906/2022-2 od 4. svibnja 2023., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji poslovni broj P-234/2019-23 od 30. lipnja 2022., u sjednici održanoj 11. listopada 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tuženika A. B. d.d. u dijelu koji se odnosi na 2., 3., 4. i 5. postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tuženika A. B. d.d. u dijelu koji se odnosi na 1. i 6. postavljena pitanja.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-906/2022-2 od 4. svibnja 2023., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji poslovni broj P-234/2019-23 od 30. lipnja 2022.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženik predlaže da se dopusti revizija radi postavljenih pravnih pitanja kako slijedi:
„1. Primjenjuju li se pravomoćna utvrđenja presuda za zaštitu kolektivnih prava i interesa u pojedinačnim sudskim postupcima koji su pokrenuti radi vraćanja stečenog bez osnove prije nego što je na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN 70/19)?
2. Prilikom provođenja kontrole nepoštenosti ugovorne odredbe u smislu članka 81. Zakona o zaštiti potrošača (NN 96/2003), je li materijalno pravo pogrešno primijenjeno ako sud zanemari pretpostavku suprotnosti načelu savjesnosti i poštenja i pretpostavku znatne neravnoteže u pravima i obvezama stranaka na štetu potrošača, odnosno ako izostanak pojedinačnog pregovaranja poistovjeti s ugovaranjem u suprotnosti s načelom savjesnosti i poštenja na znatnu štetu potrošača?
3. U slučaju restitucije na osnovi ništetnosti odredbi ugovora o kreditu o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi, teku li zakonske zatezne kamate od dana uplate svakog pojedinog iznosa ili od dana podnošenja tužbe?
4. S obzirom na pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH od 30. siječnja 2020. o početku tijeka zastare restitucijskog zahtjeva, mogu li zakonske zatezne kamate u takvim zahtjevima početi teći prije pravomoćnog utvrđenja ništetnosti?
5. Smatra li se podnošenje tužbe koju je Udruga potrošača podnijela radi zaštite kolektivnih prava i interesa potrošača smatrati radnjom vjerovnika iz članka 241. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) koja dovodi do prekida zastare u pojedinačnom sudskom postupku koji je pojedinačno pokrenuo potrošač koji nije bio stranka tog kolektivnog spora?
6. Ako sud u pojedinačnom postupku utvrdi ništetnost odredbi ugovora o kreditu o valutnoj klauzuli, i time ga pretvori u ugovor o kreditu u hrvatskim kunama bez valutne klauzule s fiksnom kamatnom stopom, smije li sud u tom kreditu (kunski kredit s fiksnom kamatnom stopom) kao fiksnu kamatnu stopu primijeniti iznos početno ugovorene kamatne stope koja je vrijedila za ugovor o kreditu s valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom ili treba primijeniti kamatnu stopu koju su banke redovito naplaćivale za kunske kredite s fiksnom kamatnom stopom u tom razdoblju?“.
2.1. Tuženik ističe da su postavljena pitanja važna za rješenje spora ali i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4.1. Navedeno stoga što drugo, treće, četvrto i peto postavljena pravna pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer je riječ o pitanjima glede kojih pobijana odluka ne odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda izraženog u odlukama poslovni broj Revt-249/14 od 9. travnja 2015., Rev-2245/17 od 20. ožujka 2018., Rev-3142/2018-2 od 19. ožujka 2019. i dr., te jer je riječ o pravni pitanjima u odnosu na koja nije potrebno preispitivati sudsku praksu.
4.2. Osim toga, u odnosu na pitanja glede početka tijeka zateznih kamata na pojedinačno dosuđene iznose tužitelju, pri čemu tuženik u suštini pita teku li zatezne kamata od dana stjecanja ili od dana podnošenja tužbe sudu, čime upire na pitanje savjesnosti stjecatelja u slučaju proglašenja ništetnim odredbi ugovora o kreditu, treba reći da navedena pitanja nisu važna ni stoga što je u predmetnom postupku utvrđeno da je tuženik bio nesavjestan stjecatelj, pa od odgovora na postavljena pitanja ne ovisi ni odluka u ovom sporu.
5. U pogledu prvog i šestog postavljenog pitanja ocijenjeno je da u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu određeno izloženi razlozi zbog kojih podnositelj smatra da bi ta pitanja koje je postavio u prijedlogu bila važna u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP-a.
6. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao pod točkom I., a na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 11. listopada 2023.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina, v.r.
