Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Poslovni broj Gž Ovr-47/2023-6
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sucu pojedincu Dubravki Butković Brljačić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja I. M. j.d.o.o. P., OIB: ....., zastupanog po punomoćnicima I. P. i T. P., odvjetnicima iz R., protiv ovršenice D. B. iz P., OIB: ...., zastupane po punomoćniku T. B., odvjetniku iz B., radi naplate. rješavajući žalbu ovršenice izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču – Parenzo poslovni broj Ovr-190/2021-2 od 8. travnja 2021., 11. listopada 2023.
r i j e š i o j e
I. Prihvaća se žalba ovršenice i ukida rješenje o ovrsi Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču – Parenzo poslovni broj Ovr-190/2021-2 od 8. travnja 2021., te predmet vraća tom sudu na ponovni postupak.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Točkom I. izreke pobijanog rješenja o ovrsi, donesenog na temelju ovršnih isprava - Sporazuma o osiguranju novčane tražbine od 16. veljače 2006. potvrđenog istog dana od javnog bilježnika T. F. iz Poreča – Parenzo pod poslovnim brojem OU- 184/2006 i Sporazuma o osiguranju novčane tražbine od 4. travnja 2008. zaključenog pred javnim bilježnikom T. F. iz Poreča - Parenzo pod poslovnim brojem OU-217/2008, radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 510.511,02 EUR plativo u kunama prema prodajnom tečaju HNB-a na dan isplate sa zateznim kamatama tekućim na iznos glavnice od 489.671,40 EUR od 20. prosinca 2012. do naplate po stopi koja se izračunava uvećanjem stope redovne kamate iz Sporazuma za 5 postotnih poena, te troškova ovršnog postupka u iznosu od 5.733,63 EUR/43.200,00 kuna[1] sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 31. srpnja 2015. do naplate, određena je ovrha na nekretnini ovršenice, i to 130/2108 suvlasničkog djela (E-10) k.č.br. 339, upisanoj u zk.ul. 4119, k.o. P.. Točkom II. izreke određen je trošak ovrhovoditelja u iznosu od 5.733,63 EUR/43.200,00 kuna, te joj je naloženo da navedeni trošak isplati ovrhovoditelju u roku od 8 dana. Točkom III. izreke pozvan je ovrhovoditelj na uplatu predujma troškova postupka u iznosu od 530,89 EUR/4.000,00 kuna.
2. Protiv citiranog rješenja o ovrsi žalbu podnosi ovršenica pozivajući se na sve zakonske žalbene razloge iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 dalje ZPP), koji se primjenjuje na temelju odredbe članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20; dalje OZ), predlažući da se rješenje o ovrsi preinači ili podredno ukine, uz naknadu troška žalbenog postupka.
3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj je osporio žalbene navode ovršenice i predložio odbijanje žalbe kao neosnovane, uz naknadu troška odgovora na žalbu.
4. Žalba je osnovana, ali iz drugih razloga.
5. Iz stanja spisa proizlazi da je rješenje o ovrsi doneseno na temelju ovršnih isprava, Sporazuma o osiguranju novčane tražbine od 16. veljače 2006. potvrđenog istog dana od javnog bilježnika T. F. iz Poreča – Parenzo pod poslovnim brojem OU- 184/2006 i Sporazuma o osiguranju novčane tražbine od 4. travnja 2008. zaključenog pred javnim bilježnikom T. F. iz Poreča - Parenzo pod poslovnim brojem OU-217/2008. Nadalje, proizlazi da je ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu dostavio Izvod iz javnobilježničkog akta javnog bilježnika N. J. iz Z. poslovni broj OU-146/2020 od 25. ožujka 2020., Izvod iz javnobilježničkog akta javnog bilježnika N. J. iz Z. poslovni broj OU-147/2020 od 25. ožujka 2020. i Sporazum o prijenosu sredstva osiguranja i stupanju u postupke od 19. studenoga 2020. ovjeren po javnom bilježniku N. J. iz Z. poslovni broj OV-3291/2020 od 27. studenoga 2020., kojim ugovorima su predmetna tražbina, te sredstva osiguranja naplate tražbine prenesena sa P. b. e. na R. to B. d.o.o., a potom sa R. to B. d.o.o. na I. M. j.d.o.o. Također, proizlazi da je uz prijedlog za ovrhu dostavljen izvornik izvatka iz zemljišne knjige iz kojeg je razvodno da je ovršenica upisana vlasnica predmetne nekretnine.
6. Pazeći po službenoj dužnosti na razloge iz članka 50. stavka 1. točke 1., 3. i 5. OZ-a, te na okolnost da je u slučaju iz članka 50. stavka 1. točke 6. OZ-a ovrha određena na predmetima iz članka 4. stavka 4. i 5. OZ-a, ovaj sud nije utvrdio postojanje kojeg od navedenih žalbenih razloga. Isto tako, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede ovršnog postupka, kada se na njih tako pazi prema odredbama ZPP-a (članka 365. stavka 2. u vezi članka 354. stavka 2.), ovaj sud nije utvrdio postojanje neke od navedenih povreda, pa tako niti one iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 12. ZPP-a na koju ovršenica u žalbi posebno ukazuje, navodeći da je prvostupanjski sud odlučio o troškovima ovršnog postupka iako ih ovrhovoditelj nije zatražio, budući da prijedlog za ovrhu sadrži zahtjev ovrhovoditelja za određivanjem troškova ovršnog postupka za sastav prijedloga za ovrhu i sudske pristojbe.
7. Neosnovani su žalbeni navodi ovršenice kojima ističe da nisu postojali uvjeti za izdavanje rješenja o ovrsi jer je ovrhovoditelj dostavio neovjerene preslike ovršnih isprava, te naveo da se izvornici nalaze kod prvostupanjskog suda u predmetu poslovni broj Ovr-189/2019, budući da spisu (list 65 spisa) prileži službena bilješka prvostupanjskog suda da je uvidom u spis predmeta poslovni broj Ovr-189/2019 utvrđeno da su u istome priloženi izvornici isprava na koje se ovrhovoditelj poziva u prijedlogu za ovrhu. Također, neosnovano ovršenica ističe da ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu nije priložio izvornik izvatka iz zemljišne knjige, budući da iz sustava e-spis, a s obzirom da je podnesak dostavljen putem e-komunikacije, proizlazi da je isti dostavljen u izvorniku.
8. Neosnovani su i žalbeni navodi ovršenice kojima se ista poziva na primjenu članka 80.b OZ-a, budući da iz stanja spisa proizlazi da je radi osiguranja predmetnih tražbina ovrhovoditelja u zemljišnim knjigama, a na temelju predmetnih ovršnih isprava upisano dobrovoljno založno pravo, a što je sukladno zaključku sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Su IV-87/2020 održanom 11. ožujka 2022., prema kojem žalbene navode ovršenika o narušenoj pravičnoj ravnoteži pozivom na odredbu članka 80.b OZ-a ne treba ocjenjivati primjenom odredbe članka 80.b stavka 3. OZ-a u slučaju kada je na nekretnini upisano založno pravo.
9. Međutim, prema stavu ovoga suda, za sada nije moguće prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da bi za donošenje pobijanog rješenja o ovrsi bile ispunjene potrebne pretpostavke.
10. Naime, na gore navedenom sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske usvojen je i zaključak prema kojem postoji obveza ovršnog suda da u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispita sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.
11. U skladu s navedenim zaključkom, sudovi koji postupaju po vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima ili solemniziranim privatnim ispravama koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, a u ovom slučaju ovršni (prvostupanjski) sud, imaju ovlaštenje i dužnost da po službenoj dužnosti paze na ništetnost ugovornih odredaba potrošačkih ugovora, neovisno o tome je li takav prigovor bio istaknut.
12. U vezi toga valja navesti kako je u Obavijesti Europske komisije- Smjernicama za tumačenje i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL C 323, 27.9.2019.), u vezi s praksom Suda Europske unije, zauzeto pravo shvaćanje prema kojem cit. „U slučaju kada se između prodavatelja robe ili pružatelja usluga i potrošača sklapa akcesorni ugovor, na primjer ugovor o jamstvu, taj je ugovor obuhvaćen Direktivom o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, čak i ako se glavni ugovor, na primjer o zajmu, sklapa između dvaju trgovačkih društava te stoga nije obuhvaćen njezinim područjem primjene“, u kojem smislu egzistira i odluka u predmetu Suda Europske unije C- 534/15 Dumitraş.
13. Dakle, iz gore navedenog slijedi da naznačeni zaključak koji je usvojen na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022. godine treba primijeniti i u slučaju kada je ovrha predložena na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu, a koje proizlaze iz glavnog ugovora koji je zaključen između trgovačkih društava, pa slijedom toga nije obuhvaćen područjem primjene Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima.
14. Iako Ugovori o kreditu temeljem kojih su zaključeni predmetni Sporazumi o osiguranju novčane tražbine nemaju karakter potrošačkih ugovora na koji bi se trebale primijeniti odredbe gornje Direktive, jer njegove stranke nisu fizičke osobe, to ne oslobađa dužnosti ovršni (prvostupanjski) sud da u skladu s navedenim zaključkom i spomenutim Smjernicama po službenoj dužnosti ispita i utvrdi da li ovršne isprave na temelju kojih je predložena ovrha kao akcesorne (sporedne) isprave sadrže nepoštene (ništetne) odredbe, o čemu ovisi odluka o (ne)osnovanosti predmetnog prijedloga za ovrhu.
15. Stoga će prvostupanjski sud u nastavku postupka postupiti sukladno ukazanom, pri čemu se napominje da je u tu svrhu, sukladno odredbi članka 7. stavka 2. OZ-a, sud ovlašten održati i ročište radi utvrđenja svih relevantnih činjenica.
16. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a.
17. Odluka o trošku žalbenog postupka donesena je primjenom odredbe članka 166. stavka 3. ZPP-a.
U Rijeci, 11. listopada 2023.
Sudac
Dubravka Butković Brljačić, v.r.
