Republika Hrvatska

Županijski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 1

Poslovni broj: Kž-321/2023-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinje Milenke Slivar kao predsjednice vijeća, Antonije Bagarić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i sutkinje Sandre Galjar kao članice vijeća, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika B. H., zbog kaznenih djela iz čl. 139. st. 3. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22. – dalje u tekstu: KZ/11.) i dr., odlučujući o žalbi okrivljenika B. H. protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru broj Kov-274/2023-15 od 26. kolovoza 2023., u sjednici vijeća održanoj 11. listopada 2023.

r i j e š i o  j e

Žalba okrivljenika B. H. odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem optužno vijeće Općinskog suda u Bjelovaru, nakon podignute optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru protiv okr. B. H. zbog kaznenih djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. i 2. Kaznenog zakona (KZ/11.) i nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari iz čl. 331. st. 1. KZ/11., odbilo je kao neosnovan prijedlog obrane za izdvajanje iz spisa zapisnika ODO u Bjelovaru o ispitivanju svjedoka Z. H. i D. Đ., kao nezakonitih dokaza.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljenik po branitelju E. D., odvjetniku iz K., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, sa prijedlogom da se rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru je, sukladno odredbi čl. 474. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 114/22. – dalje ZKP), nakon razgledanja vratilo spis sudu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Žaleći se zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP-a, okrivljenik ističe da je izreka pobijanog rješenja nerazumljiva, jer u njoj nije navedena zakonska osnova odlučivanja pa se rješenje ne može ispitati. Također se ukazuje da je rješenje doneseno bez održavanja sjednice optužnog vijeća, na kojoj bi se i državni odvjetnik i branitelj okrivljenika očitovali o prijedlogu za izdvajanje nezakonitih dokaza.

6. Istaknuti žalbeni navodi su neprihvatljivi, jer se optužnica odnosi na kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do tri, odnosno pet godina, u kom slučaju se na sjednicu optužnog vijeća ne pozivaju stranke, time da će optužno vijeće najprije odlučiti o izdvajanju nezakonitih dokaza, a nakon pravomoćnosti tog rješenja, donijeti će odluku o optužnici (čl. 351. st. 1. i 2. ZKP-a). Stoga je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je na sjednici optužnog vijeća, održanoj bez pozivanja stranaka, donio rješenje o odbijanju prijedloga obrane za izdvajanje nezakonitih dokaza, a zakonska osnova na kojoj se temelji takva odluka optužnog vijeća – čl. 351. st. 2. ZKP-a, navedena je i citirana u obrazloženju rješenja, tako da je, suprotno žalbenim navodima, pobijano rješenje potpuno razumljivo i može se ispitati.

7. Nastavno žalitelj smatra da su zapisnici o ispitivanju svjedoka H. i Đ. pred državnim odvjetnikom nezakoniti dokazi, jer je prilikom njihovog ispitivanja povrijeđeno pravo obrane iz čl. 64. st. 1. toč. 9. i 10. ZKP-a, budući okrivljenik nije bio obaviješten o dokaznoj radnji ispitivanja svjedoka pred državnim odvjetnikom pa se radi o nezakonitim dokazima iz čl. 10. st. 2. toč. 3. ZKP-a.

8. Žalitelj nije u pravu kada tvrdi da je time nezakonito lišen prava i mogućnosti da prije započinjanja kaznenog postupka dokaže vjerodostojnost svoje obrane, a time i neodrživost pravne konstrukcije o opstojnosti terećenih kaznenih djela, jer se u konkretnom slučaju ne radi o primjeni odredbi čl. 234. ZKP-a, koje propisuju obavještavanje okrivljenika i branitelja o mjestu i vremenu provođenja dokaznih radnji.

9. Ispitivanje svjedoka kao dokazna radnja, provodi se na način određen u čl. 283. do čl. 289. ZKP-a, kojima nije propisana obveza državnog odvjetnika da o ispitivanju svjedoka obavijesti okrivljenika i njegovog branitelja. U kojim slučajevima se iskaz svjedoka ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku, izričito je propisano u čl. 300. ZKP-a, što znači da samo pod uvjetima iz tog članka, zapisnik o ispitivanju svjedoka predstavlja nezakoniti dokaz.

10. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio i argumentirano obrazložio da će se pravo obrane u cijelosti ostvariti u kontradiktornom postupku pred prvostupanjskim sudom, kada će okrivljenik moći ispitati svjedoke. Okrivljenik će, u slučaju potvrđivanja optužnice, to pravo na raspravi ostvariti uz poštivanje načela pravičnog suđenja i jednakosti oružja, dok u stadiju koji prethodi podizanju optužnice dominira tzv. inkvizitorsko načelo, jer Zakon o kaznenom postupku u tom stadiju pa sve do optuženja ne poznaje tzv. ravnopravnost oružja između stranaka. Dokazi prikupljeni od strane državnog odvjetnika u toj fazi postupka, ako optužnica bude potvrđena, biti će podvrgnuti kontradiktornom ispitivanju, jer se bez neposrednog ispitivanja tih svjedoka na raspravi i omogućavanja obrani da iskoristi pravo na postavljanje pitanja, na takvim dokazima ne može isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti osuđujuća presuda, kako je to propisano odredbom čl. 431. st. 2. ZKP-a.

11. Slijedom navedenog, osporavani zapisnici o ispitivanju svjedoka, koje je proveo državni odvjetnik, ne predstavljaju dokaze koji bi bili nezakoniti u smislu odredbe čl.

10. st. 2. toč. 2. ZKP-a, odnosno koji bi bili pribavljeni povredom prava obrane, koje će se u cijelosti ostvariti u kontradiktornom postupku pred raspravnim sudom, a niti je riječ o dokazima koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka sukladno čl. 10. st. 2. toč. 3. ZKP-a.

12. Kako ni ispitivanjem pobijanog rješenja, sukladno odredbi čl. 494. st. 4. ZKP-a, nisu nađene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP-a, odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

Bjelovar, 11. listopada 2023.

Predsjednica vijeća

Milenka Slivar v. r.