Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 23 Gž Ovr-1752/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Tihani Mariji Miladin, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja M. P., OIB:…, iz D. d. G., I. zastupan po punomoćniku D. B., odvjetnici iz Z., protiv protivnice osiguranja S. K., OIB:…, iz S., zastupane po punomoćniku A. H., odvjetniku iz Z., povodom prijedloga predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, odlučujući o žalbi protivnice osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr- 544/23-2 od 1. ožujka 2023., dana 9. listopada 2023.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protivnice osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-544/23-2 od 1. ožujka 2023.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda je odlučeno:

"I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja i to tražbine koja je usmjerena na stjecanje prava vlasništva kat. čestica 5193/2, u naravi STAMBENA ZGRADA BR. … I DVORIŠTE, K. u površini od 251 m2, STAMBENA ZGRADA BR. …, K. u površini od 194 m2 i dvorište u površini od 57 m2, zk.ul. 36906. k.o. G. Z., 2. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) stan na I (prvom) katu koji se sastoji od dvije sobe, sobice, kuhinje, kupaone s WC-om i predsoblja, pov. 68,66 m2 neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine u A, koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, u vlasništvu protivnice osiguranja, određuje se

privremena mjera

kojom se protivnici osiguranja S. K., OIB: … iz S., zabranjuje otuđiti i opteretiti nekretninu upisanu u zk.ul. 36906. k.o. G. Z., na kat. čestica 5193/2, u naravi STAMBENA ZGRADA BR. … I DVORIŠTE, K. u ukupnoj površini od 251 m2, STAMBENA ZGRADA BR. …, K. u površini od 194 m2 i dvorište u površini od 57 m2, i to: 2. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) stan na I (prvom) katu koji se sastoji od dvije sobe, sobice, kuhinje, kupaone s WC- om i predsoblja, pov. 68,66 m2 neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine u A, koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi.

Predmetnoj nekretnini pripada suvlasnički dio zemljišta i zajedničkih dijelova i uređaja zgrade povezanih stvarnim pravima s vlasništvom posebnog dijela nekretnine temeljem odredaba čl. 68 i čl. 370 st. 4 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

II. Zabilježbu ove zabrane provesti će zemljišnoknjižni odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Zabrana se smatra provedenom danom dostave prijepisa ovog rješenja zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

III. Predlagatelj osiguranja dužan je u roku od 90 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja pokrenuti odgovarajući parnični postupak radi opravdanja ove privremene mjere.

IV. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji će pokrenuti Predlagatelj osiguranja po tužbi radi opravdanja ove privremene mjere, ili do drugačije odluke suda ako se promijene okolnosti pod kojima je ova mjera određena."

2. Protiv navedenog rješenja žali se protivnica osiguranja zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući da ovaj sud preinači pobijano rješenje.

3. Žalba je neosnovana.

4. U provedenom postupku, a ni donošenjem pobijanog rješenja prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u vezi s odredbom čl. 381. ZPP.

5. Polazeći od činjenica:

- da tužitelj-predlagatelj osiguranja raspolaže oporukom pokojne M. G. koja svu svoju imovinu ostavlja predlagatelju osiguranja,

- da navedena oporuka još nije proglašena obzirom da predlagatelj osiguranja nije znao da je iza pokojne M. G. već proveden ostavinski postupak u kojem on nije sudjelovao,

- da je predmetna nekretnina, na kojoj predlaže određivanje osiguranja, temeljem rješenja nasljeđivanju O-8428/20 UPP/OS-96/2020 pripala ovdje protivnici osiguranja - da je protivnica osiguranja upisana kao jedina vlasnica navedene nekretnine,

- da je predlagatelj osiguranja podnio tužbu protiv protivnice osiguranja radi utvrđenja da je oporučni nasljednik iza pokojne M. G.,

prvostupanjski sud pravilnom primjenom odredbe čl. 346. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 - dalje: OZ) određuje privremenu mjeru kojom se protivnici osiguranja zabranjuje otuđiti ili optereti predmetnu nekretninu.

6. Odredbom čl. 346. st. 1. OZ je propisano da se radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim:

1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili

2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

7. Prvenstveno treba reći da su privremene mjere sredstvo kojim se osigurava vjerovnikova tražbina. Dakle, svrha privremenih mjera je osiguranje budućeg namirenja, a ne neposredno ostvarenje tražbine.

8. Privremena mjera uvijek se određuje prema okolnostima svakog konkretnog slučaja, uz uvažavanje da po svojoj prirodi predstavlja sredstvo samo privremenog osiguranja vjerojatne tražbine predlagatelja osiguranja, sredstvo koje se može odrediti samo ako postoji vjerojatnost postojanja tražbine i vjerojatnost da je predložena mjera potrebna kako bi se protivnika osiguranja spriječilo da osujeti ili oteža kasnije ostvarenje upravo te tražbine, ako i kada ona bude utvrđena izvjesnom, odnosno kako bi se spriječilo da za predlagatelja osiguranja nastane nenadoknadiva šteta.

9. U konkretnoj situaciji, kada tužitelj raspolaže oporukom kojom mu je ostaviteljica ostavila nekretninu na kojoj je kao vlasnica upisana protivnica osiguranja, predlagatelj osiguranja je po ocjeni ovog suda učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine.

10. Pored toga, ostvarena je i druga zakonska pretpostavka jer je u konkretnim okolnostima slučaja tražbina predlagatelja osiguranja potencijalno ugrožena mogućim raspolaganjem predmetnom nekretninom od strane protivnice osiguranja trećim osobama, kada se ima u vidu da je protivnica osiguranja upisana kao jedini vlasnik predmetne nekretnine, što samo po sebi ukazuje na postojanje realne opasnosti da predlagatelj osiguranja ubuduće ne ostvari svoje pravo vlasništva na nekretnini ukoliko stekne pravo vlasništva na temelju oporuke, a odlukom suda se ne zabrani otuđenje nekretnine.

11. Na žalbene navode protivnice osiguranja da se predmetnom mjerom zadire u pravo vlasništva protivnice osiguranja valja odgovoriti da zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine ne sprječava vlasnika nekretnine njome raspolagati.

12. Učinak zabilježbe privremene mjere iz čl. 347. st. 1. točka 4. OZ-a propisan je odredbom čl. 347. st. 4. OZ-a. Prema navedenom, učinak zabilježbe zabrane iz st. 1. t. 4. tog članka je u tome što se upisima obavljenim u zemljišnoj knjizi na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja, nakon upisa zabilježbe zabrane, mogu steći u odnosu prema predlagatelju osiguranja kakva prava na nekretnini ili pravu na njoj upisanom samo ako predlagatelj osiguranja bude pravomoćno odbijen sa svojim zahtjevom u postupku koji je pokrenuo radi ostvarenja tražbine za čije osiguranje je zabilježba upisana. Na temelju ovršne isprave stečene u postupku koji je pokrenuo protiv protivnika osiguranja radi ostvarenja tražbine za čije osiguranje je zabilježba zabrane upisana te dokaza da je osoba koja je stekla određeno pravo na nekretnini ili pravu upisom na nekretnini na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja to pravo stekla nakon upisa zabrane, predlagatelja osiguranja može izravno protiv te osobe tražiti ovrhu radi ostvarenja svog prava utvrđenog ovršnom ispravom.

13. Dakle, zabilježbom se osiguravaju navedeni pravni učinci koje ona proizvodi, dok učinak privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine nije sprječavanje vlasnika u raspolaganju nekretninom, već u tome što predlagatelju osiguranja omogućava osiguranje njegova prava na nekretnini unatoč tome što je nekretnina opterećena ili otuđena nakon zabilježbe, u slučaju eventualnog uspjeha predlagatelja osiguranja u pokrenutom parničnom postupku.

14. Prema navedenom, učinak zabilježbe privremene mjere nije taj da se protivnici osiguranja doista zabranjuje otuđenje ili opterećenje nekretnine na koju je upravljena tražbina predlagatelja osiguranja, već se zapravo radi o tome da se zabilježbom u zemljišnoj knjizi publicira postojanje spora u vezi s nekretninom s određenim pravnim učincima. Pravni učinak takve zabilježbe je dvojak i to prvi materijalnopravni učinak je taj, da će treća osoba koja unatoč zabilježbi odluči s protivnicom osiguranja sklopiti pravni posao u vezi sa spornom nekretninom, u slučaju da predlagatelj osiguranja uspije u parnici, da u odnosu prema njemu nema nikakvo pravo na nekretnini i da on izravno protiv nje može tražiti ovrhu radi ostvarenja svog prava koje je bilo predmet parnice. Drugi učinak je procesni i sastoji se u tome da će predlagatelj osiguranja na temelju ovršne presude koju je dobio u parnici protiv protivnice osiguranja, te uz dokaz da je protivnica osiguranja spornim pravom raspolagala u korist treće osobe, moći izravno protiv treće osobe tražiti ovrhu radi ostvarenja svog prava utvrđenog ovršnom presudom. Prema tome, suština zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina je publiciranje postojanja spora i pokrivanje svih raspolaganja koja bi protivnica osiguranja mogla učiniti na štetu (mogućeg) prava predlagatelja osiguranja iz kojeg prava proizlazi nenovčana tražbina.

15. Slijedom navedenog, kako su ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere, valjalo je primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ odbiti žalbu protivnice osiguranja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

U Zagrebu, 9. listopada 2023.

Sudac:

Tihana Marija Miladin, v.r.