REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 11 Us I-331/2023-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužiteljice J. P. iz Z., P. i T. E. 15, koju zastupa opunomoćenica M. P. G., odvjetnica u Z., K. 8a, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Lj. K. iz Z., M. ulica 14, kojeg zastupaju opunomoćenici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda F. i L., odvjetnici u C., P. R. 18, radi ispravka katastarskog plana, 5. listopada 2023.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-932-07/22- 07/735, URBROJ: 541-11/1-23-3 od 8. veljače 2023. i rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjel za katastar nekretnina Crikvenica KLASA: UP/I-932-07/20-02/98, URBROJ: 541-19-02/6-22-25 od 13. listopada 2022.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova ovoga spora.

III. Nalaže se tužiteljici nadoknaditi zainteresiranoj osobi troškove ovog upravnog spora u iznosu od 1.243,75 € (jednu tisuću dvije stotine četrdeset i tri eura i sedamdeset i pet centi) / 9.371,03 kuna (devet tisuća tri stotine sedamdeset i jedna kuna i tri lipe)[1] u roku od 60 (šezdeset) dana od dostave pravomoćne odluke o troškovima ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjel za katastar nekretnina Crikvenica KLASA: UP/I-932-07/20-02/98, URBROJ: 541-19-02/6-22-25 od 13. listopada 2022. odbijen je zahtjev ovdje tužiteljice za ispravak digitalnog katastarskog plana na k.č. … k.o. J..

2. Rješenjem tuženika KLASA: UP/II-932-07/22-07/735, URBROJ: 541-11/1- 23-3 od 8. veljače 2023. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv citiranog prvostupanjskog rješenja.

3. Predmetna rješenja donesena su u izvršenju presude ovog suda poslovni broj Us I-272/2021-8 od 24. prosinca 2021. kojom je poništeno rješenje Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda KLASA: UP/II-932-07/20-07/515, URBROJ: 541- 11/1-21-4 od 27. siječnja 2020. i rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Crikvenica KLASA: UP/I-932- 07/20-02/98, URBROJ: 541-17-01/1-20-13 od 26. lipnja 2020. te je predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

4. Tužiteljica u pravodobno podnesenoj tužbi osporava zakonitost pobijanog rješenja tuženika ističući kako tuženik nije postupio u skladu s uputom iz obrazloženja presude ovog suda poslovni broj Us I-272/2021. Nastavno ističe kako je pobijanim rješenjem tuženika, tužiteljica odbijena sa zahtjevom da se ispravi Digitalni katastarski plan za k.č. … k.o. J., a koji je nakon provedene homogenizacije izmijenjen, na način da je tuženik samovoljno promijenio oblik i u stvarnosti umanjio površinu k.č. … k.o. J., a na kojoj je tužiteljica isključivi vlasnik i posjednik. Tuženik, kako u obrazloženju drugostupanjskog, tako i prvostupanjskog rješenja, ponavlja kako je riječ o provođenju postupka homogenizacije, a koji je tehnički postupak kojim se provodi položajno poboljšanje katastarskih planova te ispravljanje unutrašnjih nehomogenosti katastarskog plana, i koji nema utjecaja na podatke iskazane u popisno-knjižnom odjelu katastarskog plana. Tuženik smatra kako isti ni na koji način ne utječe na stanje katastarskih podataka u pravnom smislu, već da je osnovna svrha homogenizacije poboljšanje i održavanje katastarskog plana. Navedeni stav tuženika je pogrešan, proturječan potvrđenim i provedenim geodetskim elaboratima i stanju na terenu, a isti je u konačnici i nezakonit. Već je i samom laiku golim okom vidljivo da je došlo do promjene oblika čestice tužiteljice, osobito kada se usporede katastarski planovi od 30. travnja 2019. i 10. studenog 2019. Površina, oblik i granice čestice tužiteljice utvrđene su i provedene potvrđenim geodetskim elaboratom broj: 19-018/2011 sačinjenom po G.-V. d.o.o., a koji je sačinjen za potrebu provedbe dokumenata ili akata prostornog uređenja i za evidentiranje građevine. Provedenim postupkom homogenizacije od strane tuženika, tako utvrđeni oblik i površina čestice značajno su se promijenile i to bez znanja i sudjelovanja tužiteljice. Naime, sukladno odredbi čl. 64. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16, 9/17, 112018, dalje: ZDIKN/07, koji je bio na snazi u vrijeme provođenja geodetskog elaborata) promjene na zemljištu provode se u katastru zemljišta na temelju parcelacijskoga ili drugoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar, odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnome postupku. St. 3. istog članka propisano je kako se površine katastarskih čestica izračunavaju u ravnini iz izvornih podataka (koordinata) dobivenih na temelju terenskih mjerenja. Odredbom čl. 58. st.

1. i st. 2. ZDIKN/07 propisano je kako se nositelji prava na nekretninama obavještavaju o izradbi parcelacijskog ili geodetskog elaborata te su dužni pokazati granice zemljišta na kojima imaju prava. Obilježavanje granica zemljišta u okviru izrade parcelacijskog ili geodetskog elaborata obavljaju ovlašteni geodetski stručnjaci. Nadalje, novim Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj 112/18, 39/22, dalje: ZDIKN, koji je na snazi u trenutku provođenja homogenizacije) u čl. 38. st. 1. ZDIKN-a propisano je kako se podacima o međama i drugim granicama opisuje položaj i oblik katastarske čestice. Podaci o granicama katastarskih čestica prikupljaju se u postupku katastarske izmjere i tehničke reambulacije uz sudjelovanje nositelja prava na nekretninama. Odredbom čl. 31. st. 1. propisano je da je katastarska izmjera prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka u svrhu osnivanja katastarskih čestica, evidentiranja zgrada, evidentiranja posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrade katastarskog operata katastra nekretnina. Dakle, zakon i tada i sada jasno navodi kako se jedino geodetskim elaboratom i u postupku katastarske izmjere i tehničke reambulacije, u oba slučaja uz sudjelovanje nositelja prava na nekretninama mogu prikupljati podaci o katastarskim česticama i jedino se na taj način one mogu mijenjati. Bilo kakva promjena u postupku homogenizacije, a osobito ona u kojoj stranka nije mogla sudjelovati niti je uopće o istoj bila obaviještena je nezakonita. Tužiteljica je sasvim slučajno, vlastitom brigom oko svoje čestice, uočila da ona u katastarskom planu više ne odgovara stvarnom stanju te da je površinski smanjena i granice su joj pomaknute, bez da je ikada primila ikakav poziv ili obavijest da se bilo kakav postupak provodi. No čak i tada, bilo kakve promjene ne bi bilo moguće provesti u postupku homogenizacije, a što je učinio tuženik, već je isto jedino moguće izradom novog geodetskog elaborata i u postupku nove katastarske izmjere, što konkretno nije bio slučaj. Prema tome, tuženik je u nedopuštenom postupku nezakonito promijenio oblik i površinu čestice tužiteljice. Tužiteljica posebno napominje kako je geodetski elaborat broj: 19-018/2011 pregledao i potvrdio upravo tuženik koji je, očito, donio zaključak da je elaborat sačinjen sukladno svim geodetskim i katastarskim propisima, te da ima sve potrebne dijelove. Dakle, tuženik ne može sada prebacivati odgovornost na ing. geodezije koji je elaborat sastavio, budući da je upravo tuženik odgovoran za pregled i konačno i samu provedbu takvog elaborata. Prema tome, ne može se tuženik sada, više od 10 godina nakon potvrđivanja i provedbe elaborata pozivati na to da su čestice prije homogenizacije bile pogrešno prikazane. Uostalom, da je tome tako, tada je tuženik sukladno odredbama čl. 86. i 87. Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima ("Narodne novine" broj 86/07, 25/09, 148/09, 59/18) trebao pozvati geodeta na ispravak odnosno odbiti provedbu takvog elaborata, no tuženik je tada očito pravilno zaključio da elaborat jest u skladu sa svim pravilima i da je pogodan za provedbu, da bi sada potpuno suprotno u pobijanom rješenju naveo da su čestice u elaboratu netočno prikazane kao i da koordinate lomnih točaka međa nisu mjerene prema stanju na terenu i iste se ne mogu uspostaviti prema tom geodetskom elaboratu.

5. Slijedom svega navedenog, sudu je predloženo donijeti presudu kojom će poništiti rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje te obvezati tuženika na naknadu troškova ovog spora tužiteljici.

6. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod svih navoda iznijetih u obrazloženju pobijanog rješenja te je predložio odbijanje tužbenog zahtjeva.

7. Zainteresirana osoba se u odgovoru na tužbu pridružila navodima tuženika iz obrazloženja pobijanog rješenja slijedom čega je sudu predloženo donijeti presudu kojom će odbiti tužbeni zahtjev te obvezati tužiteljicu na naknadu troškova ovog spora zainteresiranoj osobi.

8. Sud je u tijeku spora održao raspravu na ročištu 27. rujna 2023. u prisutnosti opunomoćenice tužiteljice i opunomoćenika zainteresirane osobe, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika u skladu s odredbom čl. 39. st. 2. u vezi s čl. 37. st. 4. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS). Na istom ročištu opunomoćenica tužiteljice je istaknula kako ostaje u cijelosti kod navoda iz tužbe, podnesaka dostavljenih tijekom ovog spora i postavljenog tužbenog zahtjeva. Predala je u spis geodetski elaborat broj 19-018/2011 te navela kako je i pokazano na očevidu 2020. u ožujku, da su međe jednake tada kao i još 1984. godine, kada je nekretnina bila u vlasništvu prednika tužiteljice odnosno njezinih roditelja, također, da se promjene u obliku k.č. mogu mijenjati jedino u postupku katastarske izmjere i tehničke reambulacije, a posebno je upirala na presudu ovog suda Us I-272/21 te jasne upute koje je sud dao tuženiku, a kojih se tuženik nije pridržavao odnosno u obrazloženju je ponovio identične navode kao u prvostupanjskom postupku. Ustraje kod svih dokaznih prijedloga. Predložila je usvajanje tužbenog zahtjeva. Opunomoćenik zainteresirane osobe istaknuo je kako ostaje kod navoda iz odgovora na tužbu te naveo kako osporava sve navode tužiteljice kao netočne. Zainteresirana strana nikada nije prihvatila među kako to predlaže tužiteljica. Ukazao je da je geodetski elaborat iz 2011. godine izrađen u svrhu provedbe dokumenata ili akata prostornog uređenja te za evidentiranje građevine, a ne za mijenjanje oblika ili položaja katastarske čestice. Predložio je da se kao dokaz izvede saslušanje službene osobe J. K. koji je donio prvostupanjsko rješenje i koji je očito najbolje upoznat sa činjenicama koje bi bile relevantne za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Naime, ta službena osoba je detaljno obrazlagala povijest promjena i pogrešaka koje su se eventualno događale u prošlosti, također je bio na licu mjesta provodeći očevid pa je kao svjedok ali i stručna osoba najpouzdaniji izvor saznanja koji bi mogao rasvijetliti sve činjenice i pomoći sudu u donošenju odluke o ovom tužbenom zahtjevu. Protivio se dokaznom prijedlogu saslušanja tužiteljice jer okolnosti na koje bi tužiteljica bila saslušana, nisu relevantne. Spisu prileže brojne isprave iz kojih je razvidno što se je događalo no drži da je potrebno saslušati predloženog svjedoka Jozu Katića kako bi rasvijetlio sporne detalje. Predložio je odbijanje tužbenog zahtjeva. Opunomoćenica tužiteljice protivila se dokaznom prijedlogu za saslušanjem J. K., naime sve strane su bile upoznate s geodetskim elaboratom iz 2011. godine, a sam katastar je isti potvrdio i prilikom potvrđivanja je bio dužan voditi računa ima li elaborat kakve nedostatke pa ga u tom trenutku vratiti geodetu na ispravak što očito nije učinjeno i elaborat je proveden.

9. U cilju ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora, pri tom odbivši provesti po tužiteljici predloženi dokaz njenim saslušanjem, ocijenivši da isti dokaz nije relevantan za rješavanje ove upravne stvari kraj činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisima predmeta upravnog postupka i upravnog spora. Isto tako sud nije našao potrebitim, pored ranije navedenih dokaza, provoditi bilo koje druge dokaze koje je po potrebi predložila provesti zainteresirana osoba pa tako niti dokaz saslušanjem službene osobe prvostupanjskog upravnog tijela.

10. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

11. U konkretnom slučaju zakonitost odluke tuženika valjalo je ocijeniti primjenom odredbe čl. 81. ZUS-a, a na koju se ovaj sud pozvao donoseći presudu poslovni broj Us I-272/2021-8 od 24. prosinca 2021. Predmetnom odredbom st. 2. propisano je da je u izvršenju presude tuženik odnosno tijelo nadležno za izvršenje obvezno postupiti sukladno izreci presude, najkasnije u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude, pri čemu je vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama suda.

12. Stoga se u ovom upravnom sporu ocjena zakonitosti odluke upravnog tijela ograničava na ispitivanje da li je u ponovljenom postupku upravno tijelo postupilo u skladu s pravnim shvaćanjem izraženim u ranijoj odluci suda, odnosno da li je pobijana odluka u okvirima dane upute (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-2654/16 od 22. rujna 2016.).

13. Uvidom u presudu ovog suda poslovni broj Us I-272/2021-8 od 24. prosinca 2021. razvidno je kako je u konkretnom slučaju sud poništio rješenje tuženika i rješenje prvostupanjskog upravnog tijela te predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak ističući kako u konkretnom slučaju iz obrazloženja osporenih rješenja nije uopće razvidno iz kojeg je razloga prilikom homogenizacije predmetnog katastarskog plana i kojim metodama došlo do pomaka u odnosu na granice k.č. … k.o. J. prikazane na ranijem grafičkom prikazu digitalnog plana (vezano uz što je tužiteljica u postupku uz zahtjev predočila kopiju digitalnog katastarskog plana od 30. travnja 2019. - stanje prije promjene), a osobito u pogledu međe sa susjednom k.č. …k.o. J., u odnosu na koju se već golim okom vidi otklon u pružanju međe od sjeveroistočne prema jugozapadnoj točki; dakle nije obrazloženo kojim su se metodama upravna tijela služila prilikom određivanja „nove“, "ispravne" međe. Također nije razvidno iz kojeg je razloga došlo do odstupanja od međe prikazane geodetskim elaboratom broj 19-018/2011 izrađenom u društvo G. V. d.o.o. za geodetske usluge Crikvenica, za koji elaborat nije sporno da je isti potvrđen potvrdom nadležnog katastarskog ureda te da je proveden u katastru. Pritom ovaj sud ne može prihvatiti kao zakonito obrazloženje pobijanog rješenja tuženika glede toga da koordinate točaka iz navedenog elaborata ne odgovaraju stvarnom položaju te su nepouzdane, budući da je o navedenome – ukoliko i jest točno - katastarsko tijelo valjalo voditi računa prilikom postupka pregleda i potvrđivanja tog elaborata, odnosno donošenje rješenja kojim se navedeni elaborat provodi, te ne može naknadno u postupku homogenizacije otklanjati provedbu takvog elaborata kao „nepouzdanog“. Ovo tim više što je samo prvostupanjsko tijelo na zapisniku sa očevida održanog u postupku 4. lipnja 2020. konstatiralo da tužiteljica na terenu pokazuje granicu prema k.č. … k.o. J. na način kako je to prikazano na skici izmjere od 11. svibnja 2011., dok je na zapisniku s očevida održanog 16. ožujka 2020. konstatirano da tužiteljica pokazuje na terenu granice svoje parcele koje u suštini odgovaraju granicama parcele prikazane na skici izmjere broj RN-11/2011 od 11. svibnja 2011.

14. Iz spisa upravnog postupka razvidno je da je prvostupanjsko upravno tijelo donijelo pobijano rješenje povodom zahtjeva tužiteljice za ispravak digitalnog katastarskog plana na k.č.br. … k.o. J.. Daljnjim uvidom u dokumentaciju vidljivo je da je izvršen uvid u katastarski operat i planove i arhivu katastarskog operata te sve dostupne geodetske elaborate vezane za predmetnu česticu u svrhu provjere rezultata homogenizacije katastarskog plana. Ustanovljeno je da podaci sa skice izmjere broj RN-11/11 na koju se poziva podnositeljica zahtjeva odstupaju od podataka sa skice izmjere broj RN-1166/1996 i skice izmjere broj RN-48/2000. U toku postupka održani su terenski očevid 16. ožujka 2020. i 4. lipnja 2020. na koje su pozvani i nositelji prava na susjednim katastarskim česticama broj k.č. …, …, …, …, …, … k.o. J.. Očevidom je utvrđeno da se prema pokazivanju ovdje tužiteljice granice njene k.č. … k.o. J. s istočne, zapadne i južne strane (prema k.č. …, …, …, …, … i … k.o. J.) nalaze preko betonskih ili zidanih ograda, sa čime se nisu složili nositelji prava na susjednim katastarskim česticama. Naime oni su izjavili da ograde predstavljaju međe između njihovih katastarskih čestica te je iz svega proizašlo da su granice k.č. … k.o. J. sporne na terenu sa svih strana. Stoga je prvostupanjsko upravno tijelo zaključilo kako je pitanje spornih međa moguće rješavati samo u zakonom propisanom postupku pred nadležnim sudom.

15. Nadalje, u obrazloženju pobijanog rješenja tuženika isti navodi kako je homogenizacija tehnička radnja (prema odredbi čl. 80. st. 2. ZDIKN-a) kojom se ne mijenja stanje katastarskih podataka u pravnom smislu, a svrha homogenizacije je geometrijsko poboljšanje kako bi se omogućilo održavanje katastarskog plana na način da se buduća mjerenja u okviru geodetskih elaborata (koja moraju zadovoljavati standard položajne točnosti iz čl. 26. st. 2. ZDIKN-a) mogu evidentirati na stvarnom položaju (metodom preklopa uz prilagodbu okoline). Prilikom homogenizacije prikaz katastarskih čestica se djelomično razlikuje nakon poboljšanja, ali se to ne smatra promjenom položaja, oblika niti površine katastarske čestice. Postupkom poboljšanja katastarskih planova metodom homogenizacije se dakle ne dira u stečena prava. Homogenizacijom se obuhvaća područje cijele katastarske općine kako bi se postiglo poboljšanje digitalnog katastarskog plana u odnosu na stvarno stanje na terenu u cjelini. Uspostavljanje stanja podataka koje je prethodilo homogenizaciji digitalnog katastarskog plana nije moguće provesti samo za jednu određenu česticu (što je u konkretnom slučaju zatraženo) bez da to utječe na okolne katastarske čestice jer homogenizacijom nije obuhvaćena samo jedna katastarska čestica već cijela katastarska općina. Uspostavom prethodnog stanja za katastarsku česticu … k.o. J. prikaz te katastarske čestice na katastarskom planu bi na jugozapadnom dijelu prelazio na kuću na drugoj katastarskoj čestici (k.č. … k.o. J. u vlasništvu drugih osoba), naime na katastarskom planu su obje katastarske čestice prije homogenizacije bile netočno prikazane. Ta pogreška je tijekom homogenizacije ispravljena. Tuženik nadalje u drugostupanjskom rješenju napominje da u postupku pregleda i potvrđivanja geodetskog elaborata (kao i u slučaju geodetskog elaborata RN-11/2011) prvostupanjsko tijelo pregledava da li je geodetski elaborat izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da li odgovara svrsi za koju je izrađen te da li sadrži sve propisane sastavne dijelove. Za stručnost obavljenog posla odgovara ovlašteni inženjer geodezije koji ima svojstvo odgovorne osobe u obavljanju stručnih geodetskih poslova sukladno Zakonu o obavljanju geodetske djelatnosti ("Narodne novine" broj 25/18). Ističe da je spomenuti elaborat za koji tužiteljica traži da se uspostavi stanje prema njemu, kao zadnjem izrađenom i provedenom geodetskom elaboratu (geodetski elaborat RN-11/2011) izrađen u svrhu provedbe dokumenata ili akata prostornog uređenja te za evidentiranje građevine. Elaborat nije izrađen u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica te se istim nije mijenjao oblik i položaj katastarske čestice. Međne točke na terenu iskolčene su prema kopiji katastarskog plana, jer da snimljeni zid na terenu između posjeda ne odgovara kopiji plana (tako je navedeno u Izvješću o utvrđivanju međa i drugih granica te novom razgraničenju navedenog geodetskog elaborata). Ovim geodetskim elaboratom koordinate lomnih točaka međa nisu mjerene prema stanju na terenu te se niti ne mogu uspostaviti prema istom.

16. Primjenjujući citiranu odredbu čl. 81. st. 2. ZUS-a na predmetnu upravnu stvar sud smatra kako je tuženik, a suprotno navodima tužiteljice, postupio u skladu s uputom izraženom u presudi ovog suda poslovni broj Us I-272/2021-8 od 24. prosinca 2021., otklonivši nedostatke nastale u ranije postupku na koje je istom presudom ukazano.

17. Naime, iz prethodno citiranog obrazloženja pobijanog rješenja tuženika proizlazi kako je tuženik u ponovnom postupku upotpunio svoje razloge o odlučnim činjenicama, na temelju kojih je odlučio o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja pa su ocijenjeni neosnovanima navodi tužiteljice u svezi ne postupanja tuženika u skladu s pravnim shvaćanjem i primjedbama suda u smislu odredbe čl. 81. st. 2. ZUS-a.

18. Slijedom navedenog, pobijano rješenje je ocijenjeno zakonitim pa je na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev te odlučiti kao pod toč. I. izreke ove presude.

19. Odluka o troškovima spora tužiteljice temelji se na odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor snosi u cijelosti troškove spora. Stoga, kako je tužiteljica izgubila ovaj spor, to je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova spora u skladu s odredbom čl. 79. st. 4. ZUS-a te je odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude.

20. Odluka o trošku zainteresirane osobe temelji se na odredbi čl. 79. ZUS-a i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, dalje: Tarifa). Zainteresiranoj osobi je kao opravdan priznat trošak zastupanja po odvjetniku prilikom sastava odgovora na tužbu (Tbr. 23. toč. 1. u svezi Tbr. 50. Tarife), u iznosu od 497,50 € te trošak zastupanja na održanom ročištu za raspravu, također u iznosu od 497,50 € (Tbr. 23. toč. 2. u svezi Tbr. 50. i Tbr. 36. toč. 1. Tarife) uz pripadajući iznos PDV-a, ukupno 1.243,75 €. Stoga je odlučeno kao pod toč. III. izreke ove presude.

U Rijeci 5. listopada 2023.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.