Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 24 Gž Ovr-915/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Tomislavu Aralici kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice EŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Melihi Okić Buljanović, odvjetnici u Zagrebu, Badalićeva 30, protiv ovršenika Predstavnika njemačke nacionalne manjine za Grad Zagreb, zastupanog po punomoćnici Jadranki Olivari-Jirasek, odvjetnici u Zagrebu, Nova cesta 103, radi ovrhe, odlučujući povodom žalbe ovrhovoditeljice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-381/2023-69 od 10. ožujka 2023, dana 4. listopada 2023.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba ovrhovoditeljice te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-381/2023-69 od 10. ožujka 2023.
Obrazloženje
1. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-381/2023-69 od 10. ožujka 2023. odlučeno je kako se obustavlja ovrha u ovoj pravnoj stvari.
2. Protiv navedenog rješenja pravodobno se žali ovrhovoditeljica zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje u tekstu: ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijano rješenje ukine.
3. Ovršenik je dostavio pismeni odgovor na žalbu u kojem osporava žalbene razloge.
4. Žalba nije osnovana.
5. Suprotno žalbenim navodima, u prvostupanjskom postupku nije počinjena povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući se rješenje suda prvog stupnja može ispitati, izreka mu je razumljiva, ne proturječi samo sebi niti razlozima rješenja, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za odlučivanje u ovom predmetu jasni su i neproturječni, te ne postoji proturječnost između onoga što se o razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.
6. Ispitujući pobijano rješenje, kao i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
7. Sud je prvog stupnja zaključio kako je ovrha u ovom predmetu nemoguća. I to zato jer ovrhovoditeljicu nema tko vratiti na rad sukladno ovršnoj ispravi budući je utvrđeno kako trenutačno u [adresa] nema aktivnog predstavnika njemačke nacionalne manjine. Smatra kako je time ovrha postala nemoguća što je razlog obustave postupka temeljem čl. 67. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 57/96, 29/99, 173/03, 88/05, 67/08, dalje u tekstu: OZ).
8. Ovaj viši sud smatra kako je pravno shvaćanje suda prvog stupnja pravilno.
9. Kako je već i u prethodnoj odluci ovog višeg suda u istoj pravnoj stvari već kazano, prema članku 23. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina ("Narodne novine" broj: 155/02, 47/10, 80/10, 93/11, dalje u tekstu: Ustavni zakon), pripadnici nacionalnih manjina, s ciljem unapređenja očuvanja i zaštite položaja nacionalnih manjina u društvu, biraju svoje predstavnike radi sudjelovanja u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. U članku 28. stavku 1. u svezi članka 34. stavka 3. Ustavnog zakona, propisano je da jedinice samouprave osiguravaju sredstva za rad predstavnika nacionalne manjine, uključujući sredstva za rad administrativnih poslova za njihove potrebe, predstavnik nacionalne manjine otvara račun sredstava koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava na području jedinice lokalne samouprave za koju je izabran, za financijski plan korištenja tih sredstava i završni račun tih sredstava (članak 34. stavak 2. Ustavnog zakona). U članku 34. stavku 1. Ustavnog zakona, propisano je da predstavnik nacionalne manjine svoje poslove obavlja pod nazivom koji mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu te na jeziku i pismu kojim se govori i piše nacionalna manjina koja ga je izabrala i koji sadrži oznaku područja za koji je izabran.
10. Bez obzira što se nakon donošenja Zakona o registru, svaki novi izabrani Predstavnik nacionalne manjine upisuje u Registar kao fizička osoba i novi registarski subjekt, ovdje ovršenik je "Predstavnik njemačke nacionalne manjine za grad [adresa], kao specifična manjinska institucija koja djeluje u kontinuitetu, bez obzira na promjene osoba koje se biraju i obnašaju mandat predstavnika nacionalne manjine. Registarski subjekt je izabrana, odgovorna osoba koja obnaša mandat a pobijano rješenje o ovrsi ne odnosi na odgovornu osobu ovršenika koja obnaša mandat već na samog Predstavnika njemačke nacionalne manjine za [adresa], sada sa sjedištem u [adresa], i OIB-om, kao specifičnu manjinsku instituciju koja u skladu sa navedenim odredbama Ustavnog zakona ima pravni kontinuitet i posebna financijska sredstva.
11. Prema tome, nije od značaja upis u Registar odnosno brisanje iz Registra (odgovornih) osoba i njihovih registarskih odnosno osobnih identifikacijskih brojeva. Svoju opstojnost ovršenik potvrđuje i aktivnim sudjelovanjem u ovom postupku (podnošenjem dvije žalbe i u konačnici podnošenjem odgovora na žalbu ovrhovoditeljice).
12. Međutim, unatoč tome što specifična pravna osoba "Predstavnik njemačke nacionalne manjine za grad [adresa]" kao takva opstoji iako na izborima za vijeća nacionalnih manjina nitko nije izabran za predstavnika, pa čak i ako nije ispunjen brojčani cenzus (najmanje 1,5% u ukupnom stanovništvu jedinice samouprave, u jedinicama lokalne samouprave na čijem području živi više od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, te u jedinicama područne samouprave na čijem području živi više od 500 pripadnika nacionalne manjine), u aktualnoj situaciji, kad takav predstavnik faktično ne postoji jer nijedna fizička osoba nije izabrana za istoga na izborima za vijeća nacionalnih manjina za [adresa], ovrha doista nije trenutno moguća.
13. Ova institucija nije identična instituciji političkih stranaka koje postoje bez obzira dali su njihovi predstavnici izabrani u predstavnička tijela ili ne, koje imaju svoju imovinu i unutarnju organizaciju. Predstavnici nacionalnih manjina su financirani iz sredstava proračuna lokalnih i područnih samouprava, kao i iz državnog proračuna, ali jedino ako su doista izabrani na izborima za predstavnike vijeća nacionalnih manjina. Po čl. 28. st. 1. i 2. Ustavnog zakona jedinice samouprave osiguravaju sredstva za rad vijeća nacionalnih manjina, uključujući sredstva za obavljanje administrativnih poslova za njihove potrebe, a mogu osigurati i sredstva za provođenje određenih aktivnosti utvrđenih programom rada vijeća nacionalne manjine. Sredstva za ostvarivanje određenih programa vijeća nacionalnih manjina mogu se osigurati i u državnom proračunu Republike Hrvatske.
14. Odredba iz čl. 67. st. 2. OZ propisuje: Ovrha će se obustaviti ako je postala nemoguća ili se iz drugih razloga ne može provesti. Dakle, ako se ne može provesti iz bilo kojeg razloga. Pa kad je u predmetnoj situaciji ovršenik pravna osoba koja nema imovine ni unutarnju organizaciju (jer nitko nije izabran), onda i po mišljenju ovog višeg suda ovrha nije moguća.
15. Ovdje nije riječ o postojanju ili ne postojanju ovršenika kao pravne osobe. Već je rečeno da ovršenik postoji neovisno o izborima jer je riječ o ustavnopravnoj kategoriji. Uostalom, ako pravna osoba tijekom postupka prestane postojati to je razlog za prekid postupka iz čl. 212. toč. 4. ZPP, ne za obustavu ovrhe jer je ista postala nemoguća.
16. Slijedom iznesenog, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP, u svezi s čl. 19. st. 1. OZ, žalbu ovrhovoditeljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
U Zagrebu 4. listopada 2023.
Sudac:
Tomislav Aralica
