REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2997/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A-KUD d.o.o., Split, Mosećka 72, OIB 27579289845, kojega zastupa punomoćnik Željko Bartulović, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika SAPA d.o.o., Split, Gundulićeva 22, OIB 10064228833, kojega zastupa punomoćnik Tihomir Luetić, odvjetnik u Splitu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 439/2023-2 od 7. veljače 2023., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj Povrv-263/20-48 od 2. prosinca 2022., u sjednici održanoj 4. listopada 2023.
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije odbija se kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije (dalje i: prijedlog) protiv drugostupanjske presude naznačivši u njemu osam pitanja za koja smatra da su pravna pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni u smislu čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP).
2. Tuženik na taj prijedlog nije odgovorio.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije je neosnovan.
4. Postavljena pitanja nisu važna pravna pitanja.
5. Prva dva u prijedlogu naznačena pitanja, koja glase: „Ima li Sud osnova uzeti u obzir Nalaz i mišljenje vještaka u kojem su numeričke vrijednosti otisnute pisačem (list 227 spisa) na integralnom Nalazu i mišljenju naknadno precrtane od neutvrđenog subjekta, a da se Sud prije toga nije uvjerio da bi naknadne grafičke intervencije imale podrijetlo u možebitnoj aktivnosti vještaka, odnosno treće nepoznate osobe, odnosno osoba?“ i „Je li prvostupanjski sud povrijedio odredbe članka 259. st.1. ZPP-a na način da je, prije uzimanja u obzir Nalaza i mišljenja, vještaku bio dužan postaviti pitanja o možebitnoj naknadnoj grafičkoj intervenciji, odnosno zatražiti dodatna objašnjenja?“ polaze od tužiteljevih tvrdnji o nečemu što glede postupanja vještaka uopće nije utvrđeno, a u koje tvrdnje ni sam tužitelj nije siguran, jer se poziva na „možebitne naknadne grafičke intervencije“.
6. Za treće pitanje, ono koje glasi: „U situaciji kada je ukidnim rješenjem drugostupanjskog Suda predmet vraćen prvostupanjskom Sudu na ponovno postupanje, s jasnim smjernicama da se provede dopunsko građevinsko, te financijsko-knjigovodstveno vještačenje, je li se Sud dužan pridržavati redoslijeda vještačenja na način da prvenstvo provedbe naloženih vještačenja povjeri sudskom vještaku za graditeljstvo, koji će revidirati Nalaz i mišljenje sudskog vještaka izneseno u inicijalnom postupku, a nakon što isti novim Nalazom i mišljenjem zauzme stav o vrijednosti izvedenih radova, Sud bi konačno odredio provođenje financijsko- knjigovodstvenog vještačenja?“ za napomenuti je da nije jasno na primjenu kojega propisa se ono uopće odnosi, te stoga ne predstavlja određeno pravno pitanje.
7. Isto se može reći i za četvrto pitanje, koje glasi: „Može li Sud uzeti u obzir Nalaz i mišljenje sudskog vještaka, u konkretnom slučaju, iz oblasti financija i knjigovodstva, i to u situaciji u kojoj sudski vještak u većoj mjeri izlazi izvan okvira metodologije vještačenja?“ pri čemu tužitelj polazi i od tvrdnje koja ne proizlazi iz obrazloženja nižestupanjskih odluka, naime, da je vještak „u većoj mjeri izašao iz okvira metodologije vještačenja“.
8. Peto pitanje, koje glasi: „Na temelju koje materijalnopravne odredbe iz Zakona o obveznim odnosima Sud zaključuje da bi iznos osiguranja od 100.000,00 EUR-a (protuvrijednost 728.283,60 kn prema onodobnom važećem tečaju) gotovinskih sredstava, predan prokuristu tužitelja kao jamstvo isplate ugovorenih radova, predstavljao isplatu tužitelju kao trgovačkom društvu, kad iz rezultata provedenog postupka proizlazi da su predstavljala isključivo osiguranje?“ polazi od tvrdnje o činjenici koja u postupku nije utvrđena odnosno od tužiteljeve vlastite ocjene izvedenih dokaza, suprotne ocjeni nižestupanjskih sudova.
9. Šesto pitanje, koje glasi: „U situaciji u kojoj drugostupanjski Sud ukida presudu prvostupanjskog Suda, te predmet vraća na ponovno postupanje, s jasnim i nedvosmislenim smjernicama da se provede dopunsko građevinsko i financijsko- knjigovodstveno vještačenje, postoji li obveza prvostupanjskog i drugostupanjskog suda da se pridržavaju vrijednosti radova utvrđenih građevinskim vještvom iz ponovljenog postupka?“ polazi također od tužiteljeve vlastite ocjene izvedenoga dokaza.
10. Sedmo pitanje, koje glasi: „U situaciji kada, uslijed vrijednosti izvedenih radova utvrđene revidiranim Nalazom i mišljenjem sudskog vještaka za graditeljstvo, Sud nalazi da doista postoji razlika (u konkretnom slučaju 122.126,34 kn) vrijednosti izvedenih radova, je li, po prigovoru zastare od strane tuženika ovlašten i dio uređenog tužbenog zahtjeva koji sadrži platni nalog iz rješenja o ovrsi obuhvatiti pravilima o nastupu zastare?“ posve je neodređeno jer iz njega nije jasno u kojem se činjeničnom i pravnom kontekstu tužitelj u njemu referira na zastaru.
11. Osmo pitanje, koje glasi: „Predstavlja li unaprijed donesena odluka Suda prilikom zaključenja glavne rasprave da, mimo zakonitog obrazloženja, odredi ročište za objavu presude izvan roka od 45 dana, koliko je odredio zakonodavac, povredu odredaba Zakona o parničnom postupku takvog stupnja da bi presuda donesena nakon propisanog roka trebala biti nezakonita?“ tužiteljevo je ukazivanje na navodno u prvostupanjskome postupku počinjenu bitnu povredu odredaba parničnoga postupka, u vezi s čime drugostupanjski sud nije zauzeo nikakvo pravno shvaćanje, pa se ne radi o pravnome pitanju koje su nižestupanjski sudovi u postupku razmatrali.
7. Zato je na temelju čl. 389.b. st. 1. ZPP odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 4. listopada 2023.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
