Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 72 Gž-1542/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda mr.sc. Iris Gović Penić kao predsjednice vijeća, Ines Kovačević kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Sanje Joke Umićević, kao članice vijeća, pravnoj stvari tužitelja T. O. d.d., OIB: …, Z., kojeg zastupa punomoćnik H. L., odvjetnik u Odvjetničkom društvu M.&L. d.o.o. iz Z., protiv tuženice Lj. B., OIB: …, B., koju zastupa punomoćnik T. T., odvjetnik u Z., radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja i žalbi tužene protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 2254/2019-49 od 1. veljače 2023., dana 3. listopada 2023.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužene kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2254/2019-49 od 1. veljače 2023. u dijelu pod točkom I i IV izreke.

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 2254/2019-49 od 1. veljače 2023. u dijelu pod točkom II i III izreke te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II O troškovima žalbenog postupka tužitelja odlučiti će se u konačnoj odluci.

III Tužena se odbija sa zahtjevom za naknadom troška ovog žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio sljedeću presudu:

I. Nalaže se tuženici da isplati tužitelju iznos od 731,57 eura / 5.512,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 8. kolovoza 2018. do 31. prosinca 2022. prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a za razdoblje od 1. siječnja 2023. do isplate prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena sve u roku 15 dana.

II. Odbija se preostali dio zahtjeva u iznosu 3.168,09 eura / 23.870,00 kuna s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

III. Nalaže se tuženici da nadoknadi tužitelju parnične troškove u iznosu 689,02 eura / 5.191,42 kuna sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. veljače 2023. do isplate prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena sve u roku 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženice za naknadom parničnih troškova.

2. Protiv navedene presude žalbu ulaže tužitelj u dijelu pod točkom II izreke kao i u dijelu pod točkom III izreke u kojem nije prihvaćen zahtjev tužitelja za naknadom troška parničnog postupka preko iznosa od 3.168,09 EUR/ 23.870,00 kn zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava predlažući da drugostupanjski sud presudu u pobijanom dijelu preinači na način da usvoji tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti uz naknadu troška parničnog postupka uključujući i trošak ovog žalbenog postupka, podredno istu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Protiv navedene presude žalbu ulaže tužena u dijelu pod točkom I, II i IV izreke zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava predlažući da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu u skladu sa žalbenim navodima tužene uz naknadu troškova parničnog postupka uključujući i trošak ovog žalbenog postupka.

4. Žalba tužitelja je osnovana.

5. Žalba tužene je neosnovana.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio ovaj sud smatra da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, jer presuda u određenom dijelu ima nedostataka zbog kojih se ne može na pravilan način ispitati.

7. Tužitelj u žalbenim navodima u bitnome ističe da je sud pogrešno zaključio da tužitelj u ovom postupku nije dokazao da su pojedina oštećenja na vozilu reg. oznake ČK-535-EJ u uzročnoj vezi sa predmetnom nezgodom koja se desila 13. ožujka 2018.

8. Tuženica u žalbenim navodima u bitnome ističe da je prvostupanjski sud pogrešno na temelju rezultata dokaznog postupka utvrdio da je ovdje tuženica isključivo odgovorna za ovaj štetni događaj jer to ne proizlazi iz provedenog dokaznog postupka te je pogrešno primijenio materijalno pravo jer sukladno Pravilniku o održavanju cesta (čl. 26. st. 1.) kao i Zakona o cestama i to čl. 55. je reguliran zaštitni pojas autoceste a u ovom konkretnom slučaju ovdje tuženica je sa svojom nekretninom u zaštitnom pojasu autoceste pa stoga nije jasno na kojem dijelu odnosno na kojoj udaljenosti od zaštitne ograde je ovdje tužene trebala postaviti zaštitnu ogradu te također sud ničim nije obrazložio kako to da je pas boravio u navedenom dvorištu duže vrijeme i nije izlazio na javne površine a s obzirom da je završetak zaštitne ograde bio ograđen paletama a koje su kao improviziranu ogradu postavili tužena i njen suprug i o tome obavijestili odbor i vlasnika ograde a njen pas je predmetnog jutra uspio proći negdje kroz ogradu u lovu za lisicom a koja je došla sa prostora autoceste pa stoga da lisica nije došla na prostor autoceste do štetnog događaja ne bi niti došlo.

9. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja zbog materijalne štete, oštećenja na teretnom vozilu osiguranika tužitelja, a koja su nastala naletom psa u vlasništvu ovdje tužene.

10. Između stranaka nije sporno da je ovdje tužena vlasnica psa, te nije sporno da je do štetnog događaja došlo na autocesti A3 na način da je teretno vozilo u vlasništvu osiguranika tužitelja naletjelo na psa.

11. Međutim ovdje je sporna odgovornost, visina tužbenog zahtjeva te uzročno- posljedična veza između nastalih oštećenja na teretnom vozilu osiguranika tužitelja i mehanizma nastanka samog štetnog događaja.

12. Prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće činjenice:

- da iz Službene bilješke p. p. p. Z. od 13. ožujka 2018. proizlazi da se prometna nesreća dogodila 13. ožujka 2018. u 5,00 sati na autocesti A3, 27 km + 100 metara koji se nalazi na prometnom čvoru B. u kojoj je sudjelovao Z. V. upravljajući teretnim vozilom reg. oznake ČK 535-EJ u vlasništvu društva H. d.o.o., a koji je naletio na psa u vlasništvu tuženice,

- da su policijski službenici tuženoj uručili Obavijest o počinjenom prekršaju budući da postoji sumnja da je počinila prekršaj opisan u čl. 119. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer nije poduzela sve mjere da pas ne izađe na cestu bez nadzora,

- da iz spisa Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pp P-3822/19 proizlazi da je tuženica podnijela prigovor protiv obaveznog prekršajnog naloga te je u tom predmetu sud donio presudu kojom je tuženicu oslobodio optužbe da kao vlasnica domaće životinje, psa, nije poduzela sve mjere da domaća životinja-pas ne izađe na cestu bez nadzora, a čime je nastala prometna nesreća s materijalnom štetom odnosno da na temelju provedenog dokaznog postupka i slobodnom ocjenom svih provedenih dokaza nije dokazano da je tuženica počinila prekršaj iz čl. 119. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer je tuženica poduzela sve mjere koje su bile u njenoj moći da njezin pas ne izađe na cestu bez nadzora,

- da je sud u tom postupku zaključio da je jedino mjesto kroz koje je pas mogao izaći na cestu rupa u ogradi koja nije u vlasništvu tuženice, već u vlasništvu H. a. d.o.o., pa samim time tuženica nije mogla niti vršiti nikakve intervencije na takvoj oštećenoj ogradi, osim što je upozoravala H. a. d.o.o. o tom nedostatku,

- da u svom iskazu susjeda tužene K. M. navodi da ista nije neposredni očevidac nastanka predmetnog događaja ali ima saznanja da oko dvorišta tuženice u jednom dijelu postoji zaštitna ograda koja nije cijela i takva situacija je još otkada je autoput sagrađen te su tuženica i njezina obitelj pokušali taj dio gdje nema ograde zagraditi nekim paletama, daskama i slično i tražili da se ta rupa zatvori i puno prije tog događaja a što potvrđuje i svjedok V. B.1 , sin tužene, koji navodi da su upozoravali odbor i H. a. o problemu što nema u određenom dijelu zaštitne ograde ,a što potvrđuje i svjedokinja M. V. u svom iskazu koja je neposredni očevidac predmetnog događaja kada je pas tužene potrčao za nečim u dvorištu u smjeru autoputa kroz rupu zaštitne ograde,

- da svjedok V. P. koji je zaposlen u društvu H. a. d.o.o. na poslovima vozača- strojara u iskazu navodi da je zajedno kao vozač kombija sa ophodarom M. S. bio na mjestu prometne nesreće te se ne može sjetiti konkretnih detalja u pogledu postupanja kolege osim što zna da uz autoput postoji zaštitna ograda time da je nema na mjestima izlaza i ulaza na autoput kod čvorišta B. a trebala bi postojati na cijelom tom dijelu,

- da u svom iskazu Z. V., vozač teretnog vozila iskazuje da je vozio kamion i kretao se u smjeru K., bila je noć, oko 5,00 sati ujutro i u jednom trenutku je njemu s lijeve strane pas preskočio metalnu ogradu koja dijeli trake autoputa te je na njega naletio, zaustavio se, pozvao Policiju, a kasnije su došli i veterinarski inspektori te ophodari te su na kamionu bila velika oštećenja, bio je oštećen prednji branik, maglenke, registarska tablica i to je ono što je on vidio a kasnije je čuo da je njegov gazda odvezao kamion u servis i da su tamo utvrdili da su oštećeni aluminijski nosači, zna da je kamion popravljen, a ne zna je li šteta plaćena a nakon nesreće je s kamionom otišao dalje do R. i s puta se vratio za 2 dana,

- da je očevidom na licu mjesta utvrđeno da je stražnji dio dvorišta tuženice ograđen žičanom ogradom i nalazi se neposredno uz obilaznicu B., žičana ograda udaljena je oko 8-10 metara od bukobrana, između ograde i bukobrana je zelena površina koja nije očišćena, tj. nije uređena te se na žičanoj ogradi nalazi zaraslo trnje, ograda se pruža prema istoku, zbog nadvožnjaka zaokreće prema sjeveru do samog ruba obilaznice i bukobrana, na kraju zaštitne ograde je završni stup koji je od bukobrana odmaknut oko 0,5 metara, kroz taj dio, između završnog stupa ograde i bukobrana, je moguć prolaz, ispod kolnika obilaznice nalazi se odvodni kanal za oborinske vode koji je od zaštitne ograde udaljen oko 2 metra, a svjedok V. B.2 navodi da je dio ograde sam zagradio različitim materijalom kako bi ogradio svoje dvorište,

- da je tijekom očevida fotografirano zatečeno stanje zaštitne ograde i to stup kod kojeg zaštitna ograda prestaje, a uz koji se vidi dio nadvožnjaka (list 102 spisa), fotografiran dio nadvožnjaka desno od stupa s improviziranom ogradom (list 103-104 spisa), te postojeća zaštitna ograda zarasla u trnje (list 105-108 spisa),

- da na temelju provedenog prometnog vještačenja radi utvrđivanja dinamike nastanka štetnog događaja po vještaku dipl.ing. Z. I., proizlazi da je vozilo osiguranika tužitelja naletjelo sredinom prednjeg dijela na psa tuženice,

- da je računajući ukupnu širinu kolnika od 11 metara i kretanje vozila sredinom desne polovice kolnika vještak je mišljenja da se pas mogao kretati u skokovima brzinom od oko 25 km/h, u trenutku pojave psa na lijevom rubu kolnika, vozilo se nalazilo udaljeno od mjesta naleta za oko 15,5 metara, na kojoj udaljenosti osiguranik tužitelja pri brzini kretanja od 80 km/h ne bi mogao kočenjem zaustaviti vozilo do mjesta naleta na psa i tako izbjeći nalet, već bi mu to bilo moguće da se kretao brzinom do najviše 33 km/h,

- da je autocesta na području mjesta nesreće bila ograđena na način da sprečava pojavu životinja na autocesti, do nesreće ne bi došlo,

- da u svom nalazu i mišljenju vještaka u odnosu na visinu štete a prema fotografijama prednjeg dijela vozila nisu mogli biti oštećeni: prednja desna svjetiljka, nosač prednje desne svjetiljke i prednje desno svijetlo za maglu a na fotografiji vozila snimljenog na mjestu nesreće proizlazi da je prednja desna svjetiljka u funkciji, a da za slučaj težine psa od 25 kg i brzine naleta vozila od 80km/h vještak izražava mišljenje da je takva dinamika mogla izazvati vibraciju kabine i na taj način oštećenje nosača kabine koji su pronađeni puknuti te vještak nakon korekcije navedenih dijelova koji nisu mogli biti oštećeni u štetnom događaju, zaključno utvrđuje da trošak popravka vozila iznosi 24.334,00 kn,

- da je vještak prometne struke na prigovore tužene usmenim dopunskim saslušanjem se očitovao na način da se na fotografijama prednjeg dijela teretnog vozila vidi oštećenje donjeg ruba prednje maske motora a u pogledu gazišta koje se nalazi na bočnoj strani vozila i koje služi za ulaz u kabinu ne postoje fotografije tog dijela vozila, te aluminijski nosači kabine nisu fotografirani na način da bi se moglo utvrditi vrijeme nastanka puknuća nosača jer da su fotografije izrađene u boji na način da je lomna površina aluminijskog nosača snimljena kao detalj moglo bi se po boji površine utvrditi da li se radi o nedavnom događaju ili su ti nosači oštećeni ranije, i navodi da je kamion mogao biti u voznom stanju i sa puknutim nosačima,

- vještak zaključno navodi da računskim putem nije moguće utvrditi je li naletom psa pri brzini kretanja od 80 km/h moralo doći do loma nosača kabine ali takvu mogućnost ne može isključiti.

13. Prvostupanjski sud na temelju gore navedenih utvrđenja izvodi pravilan pravni zaključak da je do predmetnog štetnog događaja došlo naletom psa tuženice na teretno vozilo osiguranika tužitelja i to zbog činjenice da zaštitna ograda nije uz autoput postavljena dužinom cijelog autoputa, već prestaje nekoliko metara prije nadvožnjaka a čime je ostavljen dovoljan prostor da životinja uđe na autocestu a što se u ovom konkretnom slučaju i dogodilo a s obzirom da je pas tužene nađen nakon prometne nesreće na kolniku autoceste.

14. Međutim ovdje je sporno tko je odgovoran za nastanak ovog štetnog događaja odnosno tko je odgovoran što je pas imao mogućnost zbog nepostojanja zaštitne ograde izletiti na autocestu.

15. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da u ovom konkretnom slučaju pas koji je bez nadzora izletio na autocestu u pravnom smislu predstavlja opasnu stvar pa je tuženica kao vlasnica psa po kriteriju objektivne odgovornosti odgovorna za predmetnu štetu i to u smislu odredbe čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22. – dalje: ZOO) prema kojoj odredbi je propisano da se smatra da je šteta nastala u vezi s opasnom stvari potječe od te stvari, osim ako se dokaže da ona nije bila uzrok štete.

16. U ovom konkretnom slučaju nije upitno da je uzrok nastale štete nalet psa kao opasne stvari na teretno vozilo osiguranika tužitelja na autocesti.

17. Sama okolnost da je pas izletio na autocestu neupitno govori da je pas bio bez nadzora pa stoga pravilno sud upućuje i na odredbu čl. 51. st. 3. i 5. Zakona o zaštiti životinja ("Narodne novine", broj 107/17. i 32/19.) prema kojoj je zabranjeno kretanje kućnih ljubimaca na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi i životinja a uvjete i način držanja kućnih ljubimaca propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave.

18. Prema Odluci o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama ("Službeni glasnik Grada Zagreba", broj 22/15., 21/08., 6/12., 4/13., 20/13., 21/14. i 7/15. – dalje: Pravilnik) a kojeg je donijela Gradska skupština Grada Zagreba je u članku 13. propisano da se pas mora držati u dvorištu, vrtu, odnosno drugom ograđenom prostoru, na način koji će spriječiti psa da izađe na javne površine bez povodca i nadzora.

19. Suprotno žalbenim navodima tužene, prvostupanjski sud je na temelju gore navedenih odredbi pravilno zaključio da je tužena kao vlasnica psa dužna postupati u skladu s Pravilnikom odnosno držati psa pod nadzorom u svakom trenutku a posebno u ovom konkretnom slučaju kada je tužiteljica znala da ne postoji zaštitna ograda uz autocestu u punoj dužini pa je stoga bila dobro upoznata da takova opasnost uvijek postoji ukoliko je pas bez nadzora te se slobodno kreće po dvorištu tužene.

20. Prema tome žalbeni navodi tužene kojim želi otkloniti svoju odgovornost za nastanak štetnog događaja ističući da su ovdje H. a. isključivo odgovorne za nastanak ovog štetnog događaja jer nisu postavili zaštitnu ogradu u cijeloj dužini proizlaze iz pogrešnog tumačenja relevantnih odredbi ZOO-a tko je odgovoran za štetu od opasne stvari.

21. Međutim ovdje valja naglasiti da neovisno što ovdje tužena kao vlasnica psa kao opasne stvari odgovora po kriteriju objektivne odgovornosti (čl. 1063. ZOO-a), odredbe ZOO-a u članku 1067. propisuje u kojim slučajevima se vlasnik opasne stvari oslobađa (u cijelosti ili djelomično) odgovornosti.

22. Prema odredbi čl. 1067. st. 1. ZOO-a je propisano da se vlasnik opasne stvari oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, dok je st. 2. istog članka propisano da se vlasnik oslobađa odgovornosti i ako da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju vlasnik stvari nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, a st. 3. je propisano da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

23. Prema odredbi st. 4. čl. 1067. ZOO-a ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje.

24. Prvostupanjski sud je analizom provedenih dokaza u ovom postupku pravilno zaključio da u ovom konkretnom slučaju tuženica se ne može osloboditi svoje objektivne odgovornosti u smislu odredbe čl. 1067. st. 1. i st. 2. ZOO-a jer ne postoji isključiva krivnja ovdje treće osobe - H. a. d.o.o. kako to pogrešno ističe ovdje tužena jer tuženica nije dokazala u ovom postupku da se radi o radnjama treće osobe koje ona nije mogla predvidjeti i čije posljedice nije mogla spriječiti jer je tužena bila svjesna da ne postoji zaštitna ograda u određenom dijelu pa je stoga trebala otkloniti mogućnost da se pas slobodno kreće po dvorištu i na taj način istrči izvan dvorišta odnosno poduzeti radnje kojima bi to spriječila u svom dvorištu.

25. Međutim ovdje je pravilno sud zaključio uzimajući u obzir ostale dokaze provedene u ovom postupku da su ovdje H. a. d.o.o. doprinijele nastanku štetnog događaja jer nisu postavile zaštitnu ogradu uz cijelu dužinu autoceste međutim ovdje postoji u smislu odredbe čl. 1067. st. 4. ZOO-a solidarna odgovornost ovdje tužene kao vlasnice opasne stvari i treće osobe (H. a. d.o.o.) koje su doprinijele djelomično nastanku štete.

26. Dakle kako je ovdje treća osoba djelomično pridonijela nastanku štete, vlasnik opasne stvari se ne oslobađa odgovornosti već odgovara za cijelu štetu solidarno s trećom osobom što znači da vjerovnik može tražiti ispunjenje cijele štete od koga hoće (čl. 43. st. 1. ZOO-a) stoga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da ovdje tužena kao solidarni dužnik odgovara za cijelu obvezu odnosno dužna je isplatiti ovdje tužitelju kao regresnom vjerovniku cijelu štetu.

27. Stoga je žalba tužene iz svih naprijed navedenih razloga u cijelosti neosnovana.

28. Tužitelj u žalbenim navodima u bitnome ističe da nije jasan pravni stav prvostupanjskog suda da tužitelj nije dokazao da su pojedina oštećenja na vozilu u uzročnoj vezi sa prometnom nezgodom koja se desila 13. ožujka 2018.

29. Prvostupanjski sud je radi utvrđivanja visine štete proveo prometno vještačenje po vještaku Z. I. te je vještak utvrdio sljedeće:

- da su Izvidom štete od 23. ožujka 2018. za popravak vozila predviđeni sljedeći novi dijelovi: prednji branik-metalni, ukrasna maska motora, okviri svjetla za maglu, lijevi i desni,

- da su naknadnim Izvidom štete od 23. srpnja 2023. utvrđeni sljedeći novi dijelovi: nosač prednjeg branika, desni far, nosač prednjeg desnog fara, nosači kabine al. lijevi i desni, prednja desna svjetiljka za maglu, gazište usko prednjeg branika,

- da prema nalazu vještaka je utvrđeno, a s obzirom na dinamiku nastanka štetnog događaja, da nisu mogla nastati sljedeća oštećenja: prednja desna svjetiljka, nosač prednje desne svjetiljke, prednje desno svijetlo za maglu, a posebno što je na fotografiji vozila snimljenoj na licu mjesta nesreće vidljivo da je prednja desna svjetiljka u funkciji,

- da vještak nadalje navodi u svom nalazu da u slučaju težine psa od 25 kg i brzine naleta vozila od 80 km/h proizlazi da se u trenutku naleta psa njegova masa povećala na 555kg/sek. što je moglo izazvati vibraciju kabine vozila a što je moglo dovesti do oštećenja nosača kabine koji su pronađeni puknuti,

- da vještak prometne struke zaključno izražava mišljenje da kada se izuzmu dijelovi koji nisu mogli biti oštećeni u štetnom događaju, da je trošak popravka vozila osiguranika tužitelja iznosio 24.334,00 kn, i to prema računu br. … firme D. T. .

- da je vještak u svom usmenom dopunskom očitovanju na ročištu 21. prosinca 2022. na prigovore tuženika naveo da je na fotografiji vidljivo da je oštećen donji rub prednje maske motora vozila a da u pogledu je li moglo biti oštećeno gazište za ulaz u kabinu na bočnoj strani vozila ističe da u spisu ne prileži fotografija i navodi da na to pitanje ne može odgovoriti a što se tiče oštećenja aluminijskih nosača kabine ističe da navedeni nosači nisu fotografirani na način da bi se eventualno moglo utvrditi vrijeme nastanka puknuća nosača te da su fotografije izrađene u boji na način da je lomna površina aluminijskog nosača snimljena kao detalj tada bi se moglo po boji površine utvrditi da li se radi o nedavnom događaju,

- da na prigovore tužene vještak odgovara da je vozilo bilo u voznom stanju i sa puknutim nosačima kabine a da je pri brzini od 80 km/h moglo doći do loma nosača kabine time da to ne može računskim putem utvrditi ali ne može isključiti mogućnost da je naletom psa došlo do oštećenja nosača kabine.

30. Prvostupanjski sud u obrazloženju presude navodi da u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka prometne struke smatrajući ga stručnim i obrazloženim međutim iako se poziva na nalaz i mišljenje vještaka dosuđuje tužitelju iznos od 731,57 EUR/ 5.512,00 kn, smatrajući da je utvrđeno da su pri naletu psa mogla nastati oštećenja branika, nosača branika i maske dok ostala oštećenja nisu mogla nastati jer to proizlazi iz nalaza i zaključka vještaka i to maska maglenke XF lijeva, maglenka desna XF105, far XF 105-D i nosač fara XF 105 -D.

31. Pored toga sud utvrđuje da ovdje tužitelj nije dokazao oštećenja gazišta, nosača kabine XF 105 - lijevi i desni pa stoga odbija tužbeni zahtjev u iznosu od 3.168,09 EUR/ 23.870,00 kn smatrajući da s obzirom da su rađena dva izvida štete i to jedan nakon popravka vozila te kako nisu navedena ta oštećenja u prvom izvidu štete da ista nisu sa dovoljnom vjerojatnošću utvrđena da su uzrokovana u predmetnom štetnom događaju.

32. Međutim osnovano ukazuje tužitelj da u ovom dijelu presuda nije razumljiva te ima nedostataka zbog kojih se ne može na pravilan način ispitati jer iako se sud poziva na nalaz i mišljenje vještaka, a koji u pisanom nalazu i mišljenju utvrđuje da je šteta na vozilu u visini od 24.334,00 kn kada se odbiju oštećenja koja nisu mogla nastati na vozilu u predmetnom štetnom događaju, a vještak usmenim dopunskim očitovanjem nije izmijenio svoj nalaz i mišljenje u pogledu visine štete na vozilu a koja su nastala u predmetnom štetnom događaju, stoga u tom dijelu presuda nije dovoljno jasno obrazložena pa ju je u tom dijelu potrebno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

33. U nastavku postupka sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim drugostupanjskim rješenjem te će nakon ponovno provedenog dokaznog postupka donijeti pravilnu i zakonitu odluku.

34. Slijedom navedenog, a na temelju odredbe čl. 368. st. i čl. 369. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

35. O troškovima žalbenog postupka tužitelja na temelju odredbe čl. 166. ZPP-a odlučiti će se u konačnoj odluci.

36. Tužena je odbijena sa potraživanjem troška ovog žalbenog postupka na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a jer u istom nije u cijelosti uspjela.

U Zagrebu 3. listopada 2023.

Predsjednica vijeća:

mr.sc. Iris Gović Penić, v.r.