Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj:14 P-672/2020

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Mariji Mesić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice M. M., OIB: …, iz G. S., K., zastupana po ZOU J. i B. iz K. protiv tuženika D. J., OIB:…, iz G. S., K., zastupan po punomoćniku Ž. Š., odvjetniku u K., radi utvrđenja vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave dovršene 13. rujna 2023., u nazočnosti punomoćnika stranka, po objavi, 28. rujna 2023.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica M. M., OIB:…, iz G. S., K., stekla pravo suvlasništva po osnovi nasljedstva iza pok. J. J. i to:

-u 2/3 dijela nekretnina iz zk. ul. …k.o. M. s. i to:

kčbr. … oranica D. od 47 čhv

kčbr. …oranica Č. od 146 čhv

kčbr. …oranica Č. od 739 čhv

kčbr. …šuma Č. od 1559 čhv

kčbr. …oranica D. od 38 čhv

kčbr. …oranica D. od 35 čhv

kčbr. …oranica V. od 1397 čhv

kčbr. …oranica V. od 877 čhv

kčbr…livada V. od 1182 čhv

kčbr. …livada V. od 355 čhv

kčbr…. oranica D. od 34 čhv

kčbr. …oranica L. od 46 čhv

kčbr. …oranica T. od 1 ral i 1185 čhv

-u 120/720 dijela nekretnina iz zk. ul. …k.o. M. s. pod rednim brojem 16 i to:

kčbr. … livada S. od 2 rala i 660 čhv

kčbr. …livada M.od 1481 čhv

kčbr…. livada M. od 458 čhv

kčbr. …livada M. od 1299 čhv

kčbr. …šuma Č. od 1 ral i 490 čhv

kčbr. …šuma Č.. od 539 čhv

kčbr. …oranica P. od 66 čhv

Error! No text of specified style in document. -u ½ dijela nekretnina iz zk. ul. …k.o. M. s. i to:

kčbr. …oranica od 298 čhv

kčbr. …pašnjak od 699 čhv

kčbr. …oranica od 3 rali i 1462 čhv

kčbr…vinograd od 155 čhv

kčbr. …voćnjak od 1107 čhv

kčbr. …kuća i dvor. od 189 čhv

kčbr. …oranica od 488 čhv

kčbr. …vinograd od 326 čhv

kčbr. …oranica od 127 čhv

kčbr. …livada od 1 rali i 1395 čhv

kčbr. …oranica od 1219 čhv

što je tuženik D. J., OIB:…., iz G. S., K., dužan priznati te trpjeti da se tužiteljica M. M., OIB: …., iz G. S., K., uknjiži kao suvlasnica naprijed navedenih nekretnina u traženim suvlasnim omjerima u zemljišnim knjigama, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku D. J., OIB: …, iz G. S., K., da tužiteljici M. M., OIB: …, iz G. S., K., naknadi parnični trošak u iznosu od 823,91 EUR/6.207,75 kn, sa zz kamatama tekućim od dana 28. rujna 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da tuženik dolazi upisan kao vlasnik nekretnina iz zkul. …k.o. M. s., te iz zkul…. k.o. M. s., te kao suvlasnik u 120/720 dijela nekretnina iz zkul. …k.o. M. s., da je tuženik kao vlasnik upisan temeljem rješenja o nasljeđivanju iz a pok. J. J. broj: O-…. od 12.9.2007., kojim rješenjem je proglašen nasljednikom pored živućih kćeri pokojnog J. J., te da tuženik nije uopće nasljednik pokojnog niti je mogao naslijediti imovinu pok. J. J., da je tuženik rješenjem o nasljeđivanju naslijedio 20/120 dijela nekretnine iz zkul…., te ½ dijela nekretnina iz zkul…. k.o. M. s., te 2/3 dijela nekretnina upisanih u zaklu…., sve k.o. M. s. Navodi da je tuženik u predmetu Općinskog suda u K. broj: O-…zatajio nasljednike tj. tužiteljicu i njenu sestru Z. C., odnosno neistinito predočio sudu da pok. J. J. nema nasljednika navodeći da je pok. bio u jednom braku, da mu je supruga umrla prije njega, da u tom braku nije bilo djece, da ostavitelj ima jednog brata i sestru pa su se svi nasljednici odrekli nasljedstva u korist tuženika i to S. R. i B. K. Navodi da Z. C.nasljednica pok. J. J., svoj nasljedni dio iza pok. oca ustupa tužiteljici, pa je stoga tužiteljica aktivno legitimirana na podnošenje tužbe. Predlaže da sud udovolji tužbi i tužbenom zahtjevu.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da prvenstveno ističe prigovor zastare, odnosno prekluzije prava tužiteljice za izjavljivanje predmetne tužbe, da naime, iako je tužiteljica osoba koju, a temeljem propisa iz čl. 232. st. 4. Zakona o nasljeđivanju, ne veže pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, tužiteljica je predmetnu parnicu pokrenula po proteku roka propisanog čl. 423. st. 1. Zakona o parničnom postupku, a u vezi s čl. 237. st. 1. Zakona o nasljeđivanju. Temeljem propisa iz čl. 236. Zakona o

Error! No text of specified style in document. nasljeđivanju, osoba koju ne veže pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, a koja smatra da ima pravo kao nasljednik, može to svoje pravo ostvarivati samo u parnici. Navodi da temeljem propisa iz čl. 237. st. 1. Zakona o nasljeđivanju, nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju stranke mogu u rokovima i zbog razloga zbog kojih se može zahtijevati ponavljanje parničnog postupka pokrenuti parnicu i u njoj ostvarivati svoja prava. Stoga je tužiteljica bila dužna već u tužbi konkretno naznačiti razlog ili razloge zbog kojih je pokrenula ovu parnicu, a koji razlozi moraju biti istovjetni razlozima zbog kojih se može zahtijevati ponavljanje parničnog postupka, a koji su pak razlozi propisani čl. 421. st. 1. Zakona o parničnom postupku. Obzirom da, a temeljem propisa iz čl. 237. st. 2. Zakona o nasljeđivanju, u ovakvim parnicama sud o postojanju pretpostavki za ponavljanje postupka mora odlučiti kao o prethodnom pitanju, to tuženik zahtjeva da se tužiteljica izričito izjasni na koje se to konkretne razloge za ponavljanje postupka poziva, a potom je sud dužan odlučiti da li postoje pretpostavke za ponavljanje postupka, a u smislu instituta za ponavljanje postupka propisanog pozitivnim odredbama Zakona o parničnom postupku. Stog predlaže da sud svojom odlukom o tom prethodnom pitanju utvrdi da ne postoje pretpostavke za ponavljanje postupka, te stoga odbije tužiteljicu s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti.

Nadalje navodi da je u ostavinskom postupku iza pokojnog J. J. broj: O…, rješenje o nasljeđivanju od 12. rujna 2007. doneseno je nakon što su kod javnog bilježnika I. A. svoje nasljedničke izjave, pored tuženika, dali i S. R., sestra ostavitelja te B. K., nećakinja ostavitelja, pa stoga ne može tužiteljica tvrditi da bi tuženik „zatajio tužiteljicu i njenu sestru Z. C.“.

Navodi da tužiteljica predmetnom tužbom ne može ostvarivati nasljedna prava koja ne pripadaju njoj, nego eventualno drugoj osobi, u konkretnom slučaju Z. C., jer tužiteljica nije aktivno legitimirana na podnošenje tužbe u odnosu na nasljedna prava Z. C.. Stoga nasljednička izjava Z. C., na koju se tužiteljica poziva, ne daje tužiteljici valjanu aktivnu legitimaciju na podnošenje tužbe u ovom parničnom postupku i u odnosu na nasljedni dio koji navodno pripada Z. C., te je za taj nasljedni dio Z. C. bila dužna osobno kao tužiteljica pokrenuti parnicu a njena nasljednička izjava bi tek u tome slučaju imala valjanu pravnu snagu.Protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, u spis ovoga suda broj:O-…, u rješenje Psp-….

4. Ocjenjujući izvedene dokaze sud je donio presudu kao u izreci.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljica za utvrđenje prava (su)vlasništva na predmetnim nekretninama koji zahtjev temelji na stjecanju vlasništva nasljeđivanjem kao zakonska nasljednica, jer da su predmetne nekretnine bile vlasništvo njenog pok. oca J. J. iza kojeg je provedena ostavina, a ona je zatajena nasljednica, jer je donijeto pravomoćno rješenje kojim rješenjem nasljednikom proglašen tuženik, koji nije zakonski nasljednik, i koji je u ostavinskom postupku zatajio tužiteljicu (i njenu sestru) koje su kćeri i zakonske nasljednice ostavitelja J. J.

6. Nije sporno da su predmetne nekretnine upisane kao suvlasništvo tuženika, temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju broj: O- …donijetog u ostavinskom postupku iza pok. J. J.

Error! No text of specified style in document.

7. Uvidom u spis ovoga suda broj O-…utvrđeno je:

-da je J. J. umro 9. siječnja 2000.,

-da je ostavina iza njega pokrenuta 2007. godine kada je smrtovnica predana sudu, da u smrtovnici je kao nasljednik naznačen ovdje tuženik, nećak pok. ostavitelja, time da je smrtovnica sastavljena na temelju podataka dobivenih od tuženika

-da su na ostavinsku raspravu kod Javnog bilježnika 12. rujna 2007. pristupili ovdje tuženik, nećak ostavitelja, B. K.nećakinje ostavitelja, te S. R. , sestra ostavitelja, da je s istima utvrđeno rodoslovlje ostavitelja iz kojeg proizlazi da je ostavitelj bio u braku, da je supruga umrla prije njega, da u braku nisu imali djece, da ostavitelj ima sestru S. R., te je imao pok. brata I. J. iza kojeg se kao nasljednici pojavljuju ovdje tuženik i B. K., dakle nećaci ostavitelja

-da su S. R. i B. K. dale nasljedničku izjavu kojom su se odrekle nasljedstva iza ostavitelja, a ovdje tuženik D. J., kao nećak ostavitelja, dao je nasljedničku izjavu da se prihvaća nasljedstva,

-da je donijeto pravomoćno rješenje o nasljeđivanju od 12. rujna 2007. pravomoćno istoga dana, a kojim rješenjem je kao nasljednikom na ostavinskoj imovini ostavitelja pa tako i na predmetnim nekretninama proglašen ovdje tuženik te je rješenje o nasljeđivanju provedeno u zemljišnim knjigama

-da je u ostavinski spis dostavljen podnesak ovdje tužiteljice M. M. i to 4. 9. 2017. u kojem navodi da je ona nasljednica prvog nasljednog reda, jer je pok. J. J. u braku imao dvoje djece tužiteljicu M. M. i Z. C. pa da je ostavinska imovina nezakonito uručena tuženiku

8. Nije sporno da su ovdje tužiteljica i njena sestra Z. C., kćeri ostavitelja J. J. i dakle njegove zakonske nasljednice prvog nasljednog reda te da iste nisu sudjelovale u ostavinskom postupku koji je vođen iza pok. J. J.

9. Također nije sporno da je tuženik, koji je proglašen nasljednikom u ostavini iza pok. J. J, nećak ostavitelja i ulazi u drugi nasljedni red.

10. U spisu prileži nasljednička izjava Z. C., kćeri pok. J. J. i sestre tužiteljice, kojom se ista prihvatila nasljedstva iza pok. oca i cjelokupni nasljednički dio ustupila sestri, ovdje tužiteljici (nasljednička izjava na str. 23 spisa).

11. Nije osnovan prigovor tuženika da tužiteljica nije aktivno legitimirana na podnošenje tužbe u odnosu na nasljedna prava svoje sestre Z. C., to iz razloga jer je sestra tužiteljice Z. C. koja je također zakonska nasljednica svoj nasljedni dio ustupila tužiteljici.

12. Nadalje je utvrđeno, uvidom u priležeće presude ovoga suda, Stalna služba u O., broj: P… ( str. 32-43 spisa) i Gž- …(str. 46 do 58 spisa) kako slijedi:

- da je ovdje tužiteljica pokrenula i vodila parnični postupak isto protiv ovdje tuženika, u predmetu broj: P-…, i to za dvije nekretnine tj. čestice upisane u zk. ul … k.o. M. s. (kčbr. …i kčbr….) i da je donijeta presuda od 17. 3. 2021. kojom je tužiteljica uspjela u postupku i utvrđena vlasnicom na te dvije čestice te iz obrazloženja te presude proizlazi da je tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temeljila na činjeničnom opisu da jezakonska nasljednica svog pok. oca J. J. koji je bio vlasnik nekretnina, da je zatajeni nasljednik u ostavini koja se iza oca vodila, i da je u ostavini pravomoćnim

Error! No text of specified style in document. rješenjem o nasljeđivanju kao nasljednik na tim česticama proglašen tuženik, a ona nije sudjelovala u ostavinskom postupku,

-da je saslušan i tuženik u tom postupku koji je u svom iskazu između ostalog tvrdio da je te dvije čestice uživao kao svoje vlasništvo, a prije njega su uživali njegovi prednici otac I. i djed P.,

-da je ova presuda postala pravomoćna i potvrđena presudom Županijskog suda u Puli –Pola, broj Gž-…od 3. siječnja 2021. kojom je odbijena žalba tuženika i potvrđena prvostupanjska presuda u odluci o glavnoj stvari,

-da iz obrazloženja prvostupanjske i drugostupanjske presude, proizlazi da je tuženik znao da pok. J. J. ima dvije kćeri, da moguće nije znao njihove adrese i jesu li žive, ali je to bio dužan prijaviti u ostavinskom postupku, a kako to nije učinio to ga čini nepoštenim posjednikom,

-da je i u tom postupku sporno pitanje bilo pitanje zastare, te je po tuženiku istaknuti prigovor zastare prava zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja odbijen primjenom odredbe iz čl. 144. st.2. ZN/71, uz obrazloženje da je tužba u tom predmetu podnijeta 14. 9. 2018., a ostavitelj J. J. je umro 9. 1. 2000. pa nije protekao zastarni rok od 20 godina koji se primjenjuje prema nepoštenom posjedniku.

13. Dakle kao što je rečeno nema spora da je tužiteljica zajedno s svojom sestrom, kao kćer pok. J. J. njegova zakonska nasljednica i to zakonska nasljednica prvog nasljednog reda i da ista (kao ni i njena sestra) nije sudjelovala u ostavinskom postupku iza pok. oca, da je u ostavinskom postupku iza J. J. kao nasljednik proglašen ovdje tuženik nećak ostavitelja (sin pok. brata ostavitelja), koji je u ostavinskom postupku zatajio zakonske nasljednice, kćeri ostavitelja, odnosno u ostavinskom postupku nije naveo da je pok. ostavitelj imao dvije kćeri, nije sporno da tuženik nije nasljednik prvog nasljednog reda iza ostavitelja J. J., već ulazi u drugi nasljedni red, a do nasljeđivanja u 2. nasljednom redu dolazi samo ako ostavitelj nije iza sebe ostavio potomke.

14. U ovom parničnom postupku osnovno je i sporno pitanje:

- zastare prava zahtijevati ostavinu, a obzirom je tuženik istaknuo prigovor zastare i prekluzije prava tužiteljice za izjavljivanje tužbe temeljem propisa iz čl. 138. st.1.i .2. ZN/2003 odnosno čl. 144. st.1.i.2. ranijeg ZN/71,

-te da li se zastarni rokovi propisani Zakonom o nasljeđivanju uopće primjenjuju u ovom sporu odnosno može li tuženik isticati prigovor zastare prava zahtijevati ostavinu prema tužiteljici obzirom na tvrdnju tužiteljice da se čl. 138.ZN/2003 (odnosno 144 ZN/71) primjenjuje samo u odnosu na one koji su nasljednici, a da tuženik nije nasljednik pok. J. J., dakle sporno je da li se uopće radi o nasljedničkoj tužbi (hereditatio petitio).

15. Ostavitelj je umro 2000. godine, pa se primjenjuje Zakon o nasljeđivanju NN 52/71, 47/78, 56/00), dalje: ZN/71.

15.1. Odredbom čl. 144. ZN/71 propisano je :

1) Pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavioca zastaruje prema savjesnom držaocu za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za držaoca stvari ostavine, a najkasnije za 10 godina računajući za zakonskog nasljednika od smrti ostaviočeve, a za oporučnog nasljednika od proglašenja oporuke. 2) Prema nesavjesnom držaocu ovo pravo zastaruje za 20 godina.

Error! No text of specified style in document.

16. Nema spora da bi tuženik koji je na ostavinskoj raspravi iza pok. J. J. izjavivši da ostavitelj nije imao djece, dakle zatajio tužiteljicu i njenu sestru koje su kćeri ostavitelja, bio nesavjesni držatelj ostavine i nesavjesni posjednik u kojem se slučaju primjenjuje zastarni rok od 20 godina koji se računa od smrti ostavitelja, a kako je ostavitelj umro 9.1.2000., a tužbu je tužiteljica u ovom predmetu podnijela 28.12.2020. proizlazilo bi da je nastupila zastara.

17. Međutim, kao što je rečeno sporno je da li se radi o nasljedničkoj tužbi i da li tuženik može isticati s uspjehom prigovor zastare prava zahtijevati ostavinu prema tužiteljici.

18. Naime, nasljednička tužba moguća je samo između osoba koje se spore o pravu nasljedstva od kojih jedna ističe svoje jednako ili jače pravo nasljedstva prema osobi koja posjed stvari ostavine također temelji na pravu nasljedstva, a ako ta osoba spornu imovinu drži kao svoju vlastiti, a ne po nasljednopravnoj osnovi, onda se ne primjenjuju rokovi zastare iz čl. 144. ZN..

19. Odredba o zastari prava zahtijevati ostavinu dolazi do primjene između osoba koje se spore o pravu nasljedstva, kada nasljednik zahtijeva predaju stvari ostavine od drugog nasljednika koji te stvari drži temeljem svog nasljednog prava (VSRH Gzz- …).

19.1. Pravo na isticanje prigovora zastare iz čl. 144. ZN/71 ima držatelj ostavine koji ostavinu drži kao nasljednik. Zahtjevi za ostvarivanje prava koja proizlazi iz prava vlasništva ne zastarijevaju prema nenasljednicima u rokovima iz odredbe čl. 144. ZN, dakle protekom rokova iz čl. 144. ZN vlasnik tj. nasljednik ne gubi pravo tražiti ostavinu od nenasljednika već to pravo gubi prema osobama koje tvrde da na imovinu imaju pravo kao nasljednici. (VSRH Rev-231/10od 5. prosinca 2012.).

20. O nasljedničkoj tužbi se radi kada su i tužitelj koji zahtjeva ostavinu i tuženik koji drži ostavinu zakonski nasljednici tj. sunasljednici ostavitelja, a to je prema stajalištu ovoga suda samo u situaciji kada se radi o nasljednicima istog nasljednog reda ili kada se radi o sporu između oporučnog i zakonskog nasljednika.

21. U konkretnom slučaju, po stajalištu ovoga suda, tužiteljica koja zahtijeva ostavinu je, kao kćer, zakonska nasljednica ostavitelja J. J., dok tuženik, bez obzira što je pravomoćnim rješenjem proglašen nasljednikom, kao nećak koji ulazi drugi nasljedni red nije zakonski nasljednik ostavitelja (a kao što je rečeno do nasljeđivanja u 2. nasljednom redu dolazi samo ako ostavitelj nije iza sebe ostavio potomke), i tuženik ne može tvrditi da na ostavinsku imovinu ima pravo kao nasljednik i da je drži po nasljednopravnoj osnovi, kod čega se ističe da u postupku P-… koji se između stranka vodio za dvije čestice iz zkul….. k.o. M.s. (a predmet ovog su preostale čestice iz tog zkul. i ostalih zkul), tvrdio da te čestice drži kao svoje vlastite. Dakle, tužiteljica i tuženik nisu sunasljednici ostavitelja, odnosno tužiteljica je zakonska nasljednica ostavitelja, dok tuženik nije zakonski nasljednik ostavitelja.

22. Stoga se u konkretnom slučaju ne radi o nasljedničkoj tužbi, već o vlasničkoj tužbi kojom tužiteljica svoje vlasništvo dokazuje i temelji na tvrdnji da je zakonska nasljednica spornih nekretnina i da je nasljeđivanjem stekla (su)vlasništvo, a

Error! No text of specified style in document. vlasnička tužba ne zastarijeva, te tuženik ne može s uspjehom isticati prigovor zastare prava zahtijevati ostavinu prema tužiteljici, te se na tužiteljicu ne primjenjuje zastarni rok iz čl. 144. ZN/71, odnosno tužiteljica protekom rokova iz čl. 144. ZN , kao vlasnica i nasljednica ne gubi pravo tražiti ostavinu od tuženika koji nije zakonski nasljednik, odnosno nije sunasljednik.

23. Tužiteljica je u postupku dokazala da je zakonska nasljednica i da je kao zakonska nasljednica stekla (su)vlasništvo predmetnih nekretnina jer nasljednik u smislu čl. 128. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 96/96 i dr.) stječe vlasništvo u času otvaranja nasljedstva.

23. O troškovima postupka.

23.1. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1.ZPP-a (NN 53/91, 91/92, 112/99, 173/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13,70/19), te tužiteljici koja je u postupku u cijelosti pripada i trošak postupka.

23.2. Tužiteljici pripada trošak sukladno vrijednosti predmeta spora i to trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12 , 103/14, NN 118/14 i NN 107/15), te trošak sudskih pristojbi na tužbu i presudu.

23.3. Tužiteljici pripada trošak kako slijedi:

-sastava tužbe od 199,00 EUR,

-sastav podneska od 9. 11. 2021. u iznosu od 49,75 EUR (Tbr. 8. t.3. tj. 25 % nagrade),

-sastava podneska od 7. 2. 2022. u iznosu od 49,75 EUR (Tbr. 8. t.3. tj. 25 % nagrade),

-zastupanje na ročištu 13. 9. 2023. u iznosu od 199,00 EUR (Tbr. 9. t. 1.)

-sastav prijedloga radi zabilježbe tužbe od 29. 12. 2020. u iznosu 49,75 EUR (25% nagrade Tbr 19.t.1.),

-pristup na ročište za objavu presude u iznosu od 99,50 EUR

-pribava zk izvatka 49,75 EUR (Tbr. 32 st. 2. – 25 bodova)

što je ukupno 696,50 EUR, što uvećano za iznos od 174,13 EUR na ime PDV-a čini 870,30 EUR, čemu treba pridodati trošak pristojbe na tužbu 53,09 EUR, pristojbe na presudu 53,09 EUR, pristojbe na zk izvatke (3 zk izvatka) u iznosu od 7,96 EUR, te pristojba na prijedlog za zabilježbu spora u iznosu od 13,27 EUR što je sveukupni trošak od 823,91 EUR/6.207,75 kn.

23.4. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 11. 3. 2021. jer podnesak s tim datumom ne prileži u spisu, niti trošak sastava podneska od 10. 1. 2022. jer taj podnesak i trošak u svezi njega nije bio neophodan za postupak.

U K. 28. rujna 2023.

Error! No text of specified style in document.

Sudac

Marija Mesić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st.

8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. ZOU J. i B. i dr. iz K.

2. Ž. Š., odvjetnik u K.