Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu,

21000 Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj 10 P-537/2021-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Splitu, po sucu ovog suda Ivani Madunić, u pravnoj stvari tužitelja MARINA, poljoprivredna zadruga, Marina, Obala Kardinala Alojzija Stepinca 2, OIB: 59032583983, zastupan po Albinu Hotiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, zastupana po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 13. rujna 2023. uz sudjelovanje upravitelja zadruge i zamjenika punomoćnika tuženika, objavljene dana 28. rujna 2023.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 200.000,00 EUR-a u protuvrijednosti kuna prema srednjem tečaju HNB na dan plaćanja zajedno s zateznom kamatom tekućom od 21. studenog 2008. godine do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, i to od dana 01. siječnja 2008. godine do 30. lipnja 2011. godine po stopi od 14%, od dana 01. srpnja 2011. godine do 31. srpnja 2015. godine po stopi od 12%; a od 01. kolovoza 2015. godine do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

r i j e š i o  j e

I Odbija se prijedlog tužitelja, radi prekida ovog parničnog postupka do okončanja upravnog postupka, istaknut u podnesku od 13. rujna 2023. II Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 7.465,65 EUR-a/56.250,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. rujna 2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, dok se zahtjev tuženika za više traženu naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.493,13 EUR-a/11.250,00 kn, odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Kod Općinskog suda u Zagrebu zaprimljena je dana 13. svibnja 2021. tužba uvodno označenog tužitelja protiv uvodno označenog tuženika, radi naknade štete.

2. U tužbi tužitelj navodi kako je sukladno članku 186.a Zakona o parničnom postupku 15.04.2021. predao nadležnom Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu zahtjev za mirno rješavanje spora, koje da ga nije prihvatilo. Tužitelj da je dana 04.03.2008. kao prodavatelj s trgovačkim društvom MIL-nekretnine d.o.o iz Trogira, Kneza Trpimira 4, OIB: 91246724734 kao kupcem potpisao Ugovor o kupoprodaji nekretnine predmet kojeg ugovora je bila nekretnina označena kao zk.čbr. 272 u naravi dvor i voćnjak površine 3485 m², čest. zgr. 1058 u naravi zgrada površine 105 m² i čest. zgr. 1059 u naravi zgrada površine 616 m² sve KO Marina. Kupoprodajna cijena za nekretninu koja je bila predmet citiranog ugovora da je utvrđena u iznosu od 700.000,00 EUR u protuvrijednosti kuna prema srednjem tečaju HNB na dana plaćanja. Nakon potpisa citiranog Ugovora tužitelj da je utvrdio da je dio nekretnine u površini od 2034 m² ulazi u pomorsko dobro temeljem Uredbe o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu KO Marina Vlade Republike Hrvatske od dana 24.01.2002. godine. Uvažavajući okolnost da je dio zk.čbr. 272 u naravi dvor i voćnjak površine 3485 m², čest. Zgr. 1058 u naravi zgrada površine 105 m² i čest. Zgr. 1059 u naravi zgrada površine 616 m² KO Marina u površini od 2034 m², pomorsko dobro tužitelj da je s trgovačkim društvom MIL-nekretnine d.o.o. iz Trogira, dana 21.11.2008. potpisao dodatak Ugovora o kupoprodaji nekretnine, u kojem aneksu se smanjenje kupoprodajne cijene iz osnovnog ugovora za iznosu od 200.000,00 EUR (slovima: dvijestotisuća eura) u protuvrijednosti kuna prema srednjem tečaju HNB na dan plaćanja.

3. Tuženik je dana 23.02.2017. Općinskom sudu u Splitu, Stalna služba u Trogiru, Poseban zemljišnoknjižni odjel pod brojem Z-6757/17 kao predlagatelj protiv trgovačkog društva MIL-nekretnine d.o.o iz Trogira, kao predloženika stavio prijedlog radi upisa pomorskog dobra na nekretnini opisanoj kao čest. Zem 272/2 upisana u zk.ul.br. 1926 KO Marina. Trgovačko društvo MIL-nekretnine d.o.o da je podnijelo žalbu na rješenje zemljišnoknjižnog odjela u Trogiru broj Z-6757/2017 od dana 24.02.2017. godine kojim rješenjem je za zk. čbr. 272/2 (ranije dio zk. čbr. 272) površine 2034 m² upisane u zk.ul.br 1926 KO Marina, kojim je utvrđen status općeg dobra-pomorskog dobra, a koja je žalba usvojena drugostupanjskom odlukom Županijskog suda u Varaždinu broj Gž zk- 491/2017 od dana 23.03.2018. godine, a koje je rješenje je zaprimljeno u Zemljišnoknjižnom odjelu Trogir dana 17.04.2018. godine, i kojim je preinačeno rješenje Zemljišnoknjižnog odjela u Trogiru broj Z-6757/2017 od dana 24.02.2017. godine na način da je brisano opće dobro-pomorsko dobro te je za predmetnu nekretninu utvrđeno vlasništvo trgovačkog društva MIL-nekretnine d.o.o. Nakon što je temeljem drugostupanjske odluke Županijskog suda u Varaždinu broj Gž zk-491/2017 od dana 23.03.2018. godine, preinačeno rješenje Zemljišnoknjižnog odjela u Trogiru broj Z- 6757/2017 od dana 24.02.2017. godine na način da je brisano opće dobro-pomorsko dobro te je za predmetnu nekretninu utvrđeno vlasništvo trgovačkog društva MIL- nekretnine d.o.o. tuženik da je dana 26.2.2019. godine pokrenuo parnični postupak protiv trgovačkog društva MIL-nekretnine d.o.o. kod Trgovačkog suda u Splitu pod brojem P- 76/2019 radi utvrđenja pomorskog dobra. Tuženik da je dana 17.10.2019. kod Općinskog sudu u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poseban zemljišnoknjižni odjel pod brojem Z-34430/2019 stavio prijedlog radi zabilježbe spora P-76/2019, a koji je prijedlog za zabilježbu da je odbijen. Tuženik da nije izjavio prigovor na odbijajuće rješenje.

4. Tuženik da je tužbu koju je pokrenuo dana 26.2.2019. godine kod Trgovačkog suda u Splitu pod brojem P-76/2019 radi utvrđenja pomorskog dobra protiv trgovačkog društva MIL-nekretnine d.o.o. podneskom od dana 25.11.2019. godine povukao. Na dan pisanja tužbe kao vlasnici predmetne nekretnine da su treće osobe i da ne postoji bilo kakva naznaka (zabilježba spora, zabrane otuđenja ili slično) da bi se radilo o pomorskom dobru, odnosno da bi se radilo o stvari koja je izvan prometa. Obzirom da se ne radi o stvari izvan prometa, a tužitelj je bio prisiljen smanjiti cijenu koju je dogovorio s kupcem stvari u svome vlasništvu, i to isključivo zbog odluka i akata tuženika, za koje se u konačnici utvrdilo da ne proizvode pravne učinke, predlaže sudu donošenje presude sadržaja pobliže specificiranog kao u izreci ove presude.

5. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 348 P- 3975/2021-5 od 1. lipnja 2021. isti sud se oglasio stvarno nenadležnim, te je odlučio nakon pravomoćnosti rješenja predmet ustupiti nadležnom Trgovačkom sudu u Splitu.

6. Kod ovog suda predmetni spis zaprimljen je dana 21. rujna 2021. te je zaveden pod poslovni broj P-537/2021.

7. U odgovoru na tužbu tužena Republika Hrvatska se usprotivila u cijelosti tužbi i tužbenom zahtjevu, kako osnovu tako i visini. Uredbom Vlade Republike Hrvatske (NN 10/02) da je određena je granica pomorskog dobra na dijelu k.o. Marina, predio Tunjara. Člankom 2. navedene Uredbe Vlade RH da je određeno kojim koordinatnim točkama prolazi granica pomorskog dobra, a člankom 4. da je propisano da će nadležna tijela izvršiti potrebne radnje u vezi evidencije pomorskog dobra. Geodetski elaborat br. Pr. 188/07 od 15. travnja 2008., odobren od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostava Trogir, klasa: 932-06/08-02/128 od 11. studenog 2008. da je izrađen za potrebe evidencije pomorskog dobra i proveden u katastru rješenjem Područnog ureda za katastar Split, Ispostava Trogir klasa: UP/I-932-07/09-02/12 i zemljišnoj knjizi za k.o. Marina pod brojem Z-1090/09. Sukladno odredbama Pravilnika o evidenciji i obilježavanju pojasa pomorskog dobra (NN br. 7/98) koji se u konkretnom slučaju primjenjuje, Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Splitsko-dalmatinske županije da je sastavilo popis čestica koje ulaze u pojas pomorskog dobra, temeljem odredbe čl. 9. Pravilnika te ga dostavilo Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu radi upisa u zemljišne knjige. Tuženik se poziva na primjenu odredbe članka čl. 3. i članka 15. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN br. 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09).Republika Hrvatska da je dana 17. veljače 2017. podnijela Općinskom sudu u Splitu, poseban zemljišnoknjižni odjel u Trogiru prijedlog radi upisa pomorskog dobra na predmetnoj čestici, te da je taj sud rješenjem broj: Z-6757/17 od 24. veljače 2017. dopustio predloženi upis. Po žalbi tuženika Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici rješenjem broj: Gž Zk-491/17 od 27. ožujka 2018. da je preinačio pobijano rješenje na način je odbijen prijedlog Republike Hrvatske radi upisa pomorskog dobra uz obrazloženje, pored ostalog, da državni odvjetnik nije ovlašten na temelju isprava koje je podnio tražiti u zemljišnoknjižnom postupku brisanje upisanog vlasništva protustranke već je takvo brisanje moguće odrediti samo u parničnom kontradiktornom postupku, a ne i u zemljišnoknjižnom postupku koji se vodi po pravilima izvanparničnog postupka.

8. Nadalje, tuženik u odgovoru na tužbu navodi da se u konkretnom slučaju radi o nespornom pomorskom dobru, po kulturi obala površine 2034 m2 koje je kao takvo oduvijek bilo upisano u ZU 1926 k.o. Marina. Iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka ZU 1926 k.o. Marina da je vidljivo da je čest zem. 272/2 bila upisana kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Poljoprivredne zadruge Marina, a temeljem rješenja Trgovačkog suda u Splitu broj: Tt-95/12921-27 od 28. travnja 1999. da se uknjižuje pravo vlasništva Poljiprivredne zadruge “Marina” iz Marine radi usklađenja sa Zakonom u zadrugama (NN 36/95) koji propis uređuje pretvorbu zadruga. Odluka o pretvorbi da nije valjani pravni naslov stjecanja tog najjačeg stvarnog prava, a pravo korištenja koje je bilo upisano u zemljišnoj knjizi, da nije pretvorbom prešlo u vlasništvo nositelja tog prava. Kako se upisom pomorskog dobra samo deklarira činjenica njegova postojanja, stanje z.k. upisa da nije relevantno. U vrijeme pretvorbe (Zakon o zadrugama NN 36/95) da je bio na snazi Zakon o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima (NN 19/74, 39/75, 17/77 i 18/78) koji da je definirao pomorsko dobro kao dobro u društvenom vlasništvu u općoj upotrebi na kojemu se prema čl. 4. st. 5. pravo vlasništva nije moglo stjecati, a samo se iznimno moglo dati na korištenje po odredbama tog ili drugog zakona. Istim člankom, st. 1. da je bila kao pomorsko dobro određena i morska obala. U skladu s tim Republika Hrvatska da je podnijela Trgovačkom sudu u Splitu tužbu protiv upisanog vlasnika predmetne nekretnine MIL-nekretnine d.o.o. i upisala zabilježbu predmeta spora u zemljišne knjige Općinskog suda u Trogiru. Međutim, kako je u međuvremenu izvršen promet predmetne nekretnine, a prije utuženja, temeljem kojeg su se kao vlasnici iste upisale fizičke osobe, Raspudić Ante i Blažević Slavko, to Županijsko državno odvjetništvo u Splitu da je povuklo navedenu tužbu i predmet dostavilo nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu radi pokretanja postupka radi utvrđenja pomorskog dobra prema navedenim fizičkim osobama pred Općinskim sudom u Splitu, Stalna služba u Trogiru. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu je sukladno članku 186.a ZPP-a podnijelo zahtjev za mirno rješenje spora Anti Raspudiću i Slavku Blaževiću s pozivom da istom odvjetništvu izdaju tabularnu izjavu za upis pomorskog dobra na predmetnoj nekretnini kao i da će u protivnom podnijeti tužbu nadležnom sudu nacrt koje je im je dostavilo. Predmetna nekretnina ni po kojem propisu, obzirom da se radi o pomorskom dobru, nije mogla prijeći u pravo vlasništva, niti se istom moglo raspolagati.

9. Tužitelj je tijekom parničnog postupka ustrajao u tužbi i tužbenom zahtjevu, dok je tuženik ustrajao u navodima iz odgovora na tužbu.

10. U dokaznom postupku sud je pregledao isprave priložene spisu, izvršio uvid u presliku spisa Općinskog suda u Splitu Z-6757/17 (Z-15140/18), te izvršio uvid u spis ovog suda poslovni broj P-76/2019 (uz suglasnost parničnih stranaka priklopljen ovom spisu), pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno odlučio kao u izreci iz slijedećih razloga:

11. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu naknade štete.

12. Iz stanja spisa proizlazi slijedeće:

-da su ovdje tužitelj kao prodavatelj i trgovačko društvo MIL-nekretnine d.o.o., Trogir kao kupac dana 4. ožujka 2008. sklopili Ugovor o kupoprodaji nekretnine predmet kojeg ugovora je nekretnina upisana kao 1.ZK tijelo u A listu, z.k.ul. 1926 k.o. Marina, na Općinskom sudu u Trogiru, koju nekretninu čini zem.272 u naravi dvor i voćnjak površine 3485 m2, čest. zg. 1058 površine 150 m2 i čest. zgr. 1059 u naravi zgrada površine 616 m2;

- da su po predmetnom Ugovoru o kupoprodaji stranke sporazumno utvrdile kupovinu za predmetnu nekretninu u iznosu od 700.000,00 EUR-a (slovima: sedamstotisućaeura);

- da su dana 21. studenog 2008. tužitelj i trgovačko društvo MIL-nekretnine d.o.o., Trogir sklopile dodatak Ugovora o kupoprodaji nekretnine, budući je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 24. siječnja 2022. Uredbu o utvrđivanju granice pomorskog dobra k.o. Marina, predio Tunjara, kojom je proglašeno pomorsko dobro za 2034 m2 nekretnine označene kao čest. zem. 272 položene u k.o. Marina;

- da su predmetnim dodatkom Ugovora o kupoprodaji nekretnine (članak III.) ugovorne strane suglasno umanjile ugovorenu kupoprodajnu cijenu za 200.000,00 EUR-a u protuvrijednosti u kunama, tako da je ugovorena kupoprodajna cijena u iznosu od 500.000,00 EUR-a plativo u protuvrijednosti u kunama;

- da je tuženik dana 23. veljače 2017. Općinskom sudu u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poseban zemljišno-knjižni odjel podnio prijedlog radi upisa pomorskog dobra protiv trgovačkog društva MIL-NEKRETNINE d.o.o., Trogir kao predloženika na nekretnini označenoj kao čest. zem. 272/2 (obala) u ZU 1926 k.o. Marina;

- da je rješenjem Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj Z- 6757/17 od 24. veljače 2017. dopuštena uknjižba prava vlasništva na č.zem. 272/2 ZU 1926 na ime: pomorsko dobro za cijelo uz prethodnu uknjižbu brisanja istog imena sa imena dotadašnje upisane Mil-nekretnine d.o.o., Trogir, za cijelo;

- da je protiv naprijed citiranog rješenja Mil-nekretnine d.o.o., Trogir podnio prigovor, a koji je rješenjem tog suda poslovni broj Z-18971/17 (Z-6757/17) od 5. srpnja 2017. odbijen kao neosnovan i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj Z-6757/17 od 24. veljače 2017., a koje rješenje je povodom žalbe Mil-nekretnine d.o.o., Trogir, Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, rješenjem poslovni broj Gž ZK-491/17-2 od 27. ožujka 2018. preinačeno na način da se prijedlog predlagatelja od 17. siječnja 2017. odbija u cijelosti, te je naloženo brisanje provedenog upisa i uspostava prijašnjeg zemljišno-knjižnog stanja, te brisanje zabilježbe žalbe;

- da je tužitelj Republika Hrvatska ovom sudu dana 26. veljače 2019. podnio tužbu protiv tuženika MIL-NEKRETNINE d.o.o., Trogir radi utvrđenja da je nekretnina označena kao čest. zem. 272/2, u naravi obala, površine 2034 m2, I Z.K. tijelo, z.u. 1926 k.o. Marina, pomorsko dobro, te da je Republika Hrvatska temeljem te presude ovlaštena ishoditi upis tog statusa u zemljišne knjige, uz prethodno brisanje prava vlasništva MIL-NEKRETNINE d.o.o., a koji se predmet vodio pod poslovnim brojem P-76/2019;

- da je rješenjem Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-76/2019-6 od 29. studenog 2019. utvrđeno da je Republika Hrvatska povukla tužbu.

- da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, zemljišno knjižni odjel Trogir, stanje na dan 5. listopada 2017. (list 104 spisa) u zk ulošku 1926 na nekretnini čest. zem. 272/2, oznaka zemljišta: obala, površine 2034 m2, upisano opće dobro- pomorsko dobro, a na kojoj nekretnini u vrijeme podnošenja tužbe je kao vlasnik, upisana treća osoba i to suvlasnički dio: ½ Raspudić Ante iz Đakova, te suvlasnički dio ½ Blažević Slavko iz Splita (nesporno među strankama), a koji upis je egzistirao i u trenutku zaključenja glavne rasprave (sud izvršio provjeru u zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra-službena bilješka u spisu od 12. rujna 2023.);

- da je rješenjem RH Ministarstvo pravosuđa i uprave, uprava za građansko, trgovačko i upravo pravo Klasa: UP/II-943-05/20-01/20, Ur. broj: 514-04-02-01/08-22- 02 od 1. prosinca 2022. odbijena žalba poljoprivredne zadruge Marina iz Marine izjavljene protiv rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Upravni odjel za imovinsko pravne poslove Klasa: UP/I-943-04/18-01/70, Ur. broj: 2181/1-13/563-20-13 od 30. lipnja 2020. kao neosnovan, a kojim rješenjem je odbijen zahtjev Poljoprivredne zadruge Marina radi određivanja naknade za nekretnine za koje se smatra da su izvlaštene i to čes.zem. 272/2 upisana u zk.ul. 1926, k.o. Marina;

- da je presudom Upravnog suda u Splitu, poslovni broj 15 Usl-481/23-8 od 31. svibnja 2023. odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika Ministarstvo pravosuđa i uprave, uprava za građansko, trgovačko i upravo pravo Klasa: UP/II-943-05/20-01/20, Ur. broj: 514-04-02-01/08-22-02 od 1. prosinca 2022.

13. Tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na činjenici da su u vrijeme podnošenja predmetne tužbe vlasnici predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama upisane treće osobe, bez bilo kakve naznake da se radi o pomorskom dobru, pa kako se ne radi o stvari izvan prometa, iz kojeg razloga je tužitelj bio prisiljen smanjiti kupoprodajnu cijenu po predmetnom kupoprodajnom ugovoru, a zbog akata i odluka tuženika, to da od tuženika potražuje isplatu utuženog iznosa.

14. Šteta je u smislu odredbe članka 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO-a) umanjenje nečije imovine, sprječavanje njezina povećanja i povreda pravne osobnosti.

15. U parnicama za naknadu štete sud je dužan utvrditi postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu, odnosno postojanje obvezno pravnog odnosa u kojem je jedna strana dužna drugoj strani popraviti štetu, a druga je od prve ovlaštena zahtijevati popravak štete. Pretpostavke koje moraju biti kumulativno ispunjenje su: subjekti odgovornosti za štetu, šteta, štetna radnja štetnika, protupravnost i uzročno-posljedična veza između štetne radnje i štete (članak 1045. ZOO-a).

16. O pravnom statusu predmetne nekretnine.

17. Pravno uređenje pomorskog dobra u Republici Hrvatskoj nije se mijenjalo desetljećima, jer je pomorsko dobro oduvijek opće dobro i izvan pravnog prometa. Pomorsko dobro danas uređuje Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama i niz podzakonskih propisa. Između ostalog, iz odredaba Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11 i 56/16; dalje ZPDML) proizlazi:

-pomorsko dobro određeno je zakonom (članak 3. i 4.);

- za pomorsko dobro važi načelo jedinstvenosti nekretnine-objekti izgrađeni na pomorskom dobru su njegova pripadnost (članak 5. stavak 1.);

-zabranjeno je stjecanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava i to oduvijek, uključujući i važeći Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (članak 5. stavak 2.);

- nositelji vlasti na pomorskom dobru i upravitelj je Republika Hrvatska, ovdje tužitelj (članak 10. stavak 1.);

- pomorsko dobro se koristi, izvan opće uporabe, samo na temelju ugovora o koncesiji i koncesijskog odobrenja (članak 7. stavak 1. i 2.);

- granicu pomorskog dobra utvrđuje povjerenstvo za granice Ministarstva, na prijedlog Županijskog povjerenstva za granice (članak 14. stavak 1.).

18. Dakle, pomorsko dobro određeno je zakonom i svi dijelovi teritorija Republike Hrvatske koji se mogu podvesti pod zakonsku definiciju pomorskog dobra iz odredbe članka 3. i članka 4. ZPDML-a su u tom statusu (more, morska obala, luke, plaža i dr.). Drugim riječima, sve što u prostor, u naravi i po opisu (izgledu, položaju, namjeni) odgovara zakonskoj definiciji pomorskog dobra, je pomorsko dobro.

19. Pomorsko dobro određeno je po samom zakonu, pa se ne konstituira upisom u zemljišne knjige i za postojanje takvog pravnog statusa nije mjerodavan upis u zemljišne knjige. Upisom u zemljišne knjige tek se publicira i evidentira ta okolnost. Stoga činjenica da su u trenutku podnošenja tužbe kao vlasnici predmetne nekretnine upisane treće osobe, ne znači da je predmetna nekretnina stvar izvan prometa, odnosno da ista nije pomorsko dobro.

20. Odredba članka 4. stavak 1. ZPDML-a definira što je morska obala.

21. Prema citiranoj odredbi morska obala se proteže od crte srednjih, viših, visokih voda i mora i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena i onaj dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je širok najmanje 6 metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte središnjih, viših i visokih voda.

22. Iz isprava priloženih spisu proizlazi da je Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o određivanju granica pomorskog dobra na dijelu k.o. Marina Klasa: 934-01/01-02/113, Ur. broj: 5030116-02-1 (list 72-73 spisa), te da je geodetski elaborat br. P.R. 188/07 od 15. travnja 2008. izrađen od strane ovlaštenog inženjera geodezije Damira Lončara, dipl. ing. kult. tehn. iz trgovačkog društva Geodetski zavod d.d. iz Splita odobren od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostava Trogir, Klasa: 932-06/08-02/128 od 11. studenog 2008. i potvrdom Povjerenstva za granice pomorskog dobra, Klasa: 934-01/08-01/125, Ur. broj: 2181/1-10-08-1 od 15. svibnja 2008. utvrđeno da se sporna nekretnina označena kao čest. zem. 272 obala površine 2034 m2, k.o. Marina, u cijelosti nalazi u sastavu pomorskog dobra.

23. Dakle, morska obala, ovdje predmetna čestica čest. zem. 272/2 je ex lege pomorsko dobro, pa se na istoj kao takvoj ne može steći pravo vlasništva, odnosno radi o nekretnini koja ne može biti objekt prava vlasništva ni drugih stvarnih prava, pa dakle tužitelj nije mogao biti vlasnik sporne nekretnine. Zabranjeno je stjecanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava na pomorskom dobru. Predmetna nekretnina, ni po kojem propisu, obzirom da se radi o pomorskom dobru, nije mogla biti tužiteljevo vlasništvo, niti se njome moglo raspolagati. Tužitelj mora biti vlasnik ili nositelj kakvog stvarno-pravnog ovlaštenja na predmetnoj nekretnini da bi prava na njoj mogao prenijeti na drugoga ili da bi iz tog prava crpio pravo na naknadu štete kakvu zahtjeva tužbenim zahtjevom. Kako to u ovoj pravnoj stvari, a prema naprijed navedenom nije slučaj, to tužitelj nije dokazao da mu je šteta odista nastala, posljedično čemu nije dokazao da su se ispunile pretpostavke iz članka 1045. ZOO-a, pa je stoga valjalo odbiti kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja za naknadu štete u visini iznosa od 200.000,00 EUR-a protuvrijednosti u kunama prema srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i odlučiti kao u točki I. izreke ove presude.

24. Sud je odbio prijedlog tužitelja radi prekida ovog parničnog postupka do okončanja upravnog postupka kojim se traži utvrđivanje granica pomorskog dobra za zk. čbr. 272 u naravi dvor i voćnjak površine 3485 m2 KO Marina. Odredbom članka 213. stavak 1. ZPP-a određeno je da će sud odrediti prekid postupka iako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju (članak 12. ZPP-a). Članak 12. stavak 1. ZPP-a određuje da kada odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a u tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje) sud može sam riješiti to pitanje, ako posebnim propisima nije drukčije određeno. Tužitelj ne navodi pod kojim brojem se vodi upravni postupak vezano za koji predlaže prekid ovog parničnog postupka, pa sud nije stekao uvjerenje da se takav postupak vodi.

Neovisno o navedenome za navesti je da je upravo naprijed navedenim aktima iz obrazloženja ove presude (stranica 7. pasus 5.) određena granica pomorskog dobra na nekretnini koja je predmet ovoga spora. Posljedično navedenom, sud je pozivom na odredbu članka 12. ZPP-a odlučio kao u točci I. izreke rješenja.

25. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP-a) uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12 dalje OT). Tako je tuženiku, kojeg zastupa Županijski državni odvjetnik u Splitu kao zakonski zastupnik sud priznao trošak sastava odgovora na tužbu (Tbr. 8. točka 1. OT-a) – 1500 bodova, trošak zastupanja na ročištu od 1. ožujka 2003. (Tbr. 9. toč. 2. OT-a) – 750 bodova, trošak zastupanja na ročištu od 13. rujna 2023. (TBR 9. toč. 1. OT-a) – 1500 bodova, odnosno ukupno 3750 bodova. Kako vrijednost boda iznosi 15,00 kn, tužitelju je valjalo priznati ukupno 56.250,00 kn/7.465,65 EUR-a. Sud tuženiku u troškove parničnog postupka nije odmjerio više zatraženi trošak od obistinjenoga za zastupanje na ročištu od 1. ožujka 2023. pozivom na Tbr. 9. toč. 2. OT-a, odnosno sud je odbio zahtjev tuženika za više traženu naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 11.250,00 kn/1.493,13 EUR-a.

Tuženiku je na dosuđeni trošak parničnog postupka u iznosu od 56.250,00 kn/7.465,65 EUR-a dosuđena i zakonska zatezna kamata koja na taj iznos teče od dana donošenja prvostupanjske presude – 28. rujna 2023.) pa do isplate, a sukladno odredbi članak 151. stavak 3. ZPP-a po stopi sukladno odredbi članka 29. stavak 2. ZOO-a. Radi navedenoga odlučeno je kao u točci II. izreke rješenja.

Novčani iznosi koji su navedeni u izreci ovog rješenja iskazani su u EUR-ima i kunama sukladno Zakonu o uvođenju kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" 57/22 i 88/22), te je prilikom konverzije korišten fiksni tečaj 7,53450.

U Splitu, 28. rujna 2023.

S U D A C

IVANA MADUNIĆ

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Visokom trgovačkom sudu RH u Zagrebu. Žalba se može izjaviti u roku od 15 dana od dostave prijepisa ove presude, putem ovog suda u pisanom obliku u 3 primjerka.

DNA:

- punomoćniku tužitelja;

- ZZ tuženika;

- u spis

Broj zapisa: 9-3085d-655b1

Kontrolni broj: 0dd96-9987d-4bf76

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=IVANA MADUNIĆ, L=SPLIT, O=TRGOVAČKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.