Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

93. Ovr-2313/23-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sucu Mateji Vukmir, u ovršnom postupku ovrhovoditelja V. B. iz O., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik T. M., odvjetnik u O., protiv ovršenika D. B. iz O., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik S. N. V., odvjetnica u O., odlučujući o prijedlogu za ovrhu na nekretnini ovršenika, 28. rujna 2023.

r i j e š i o  j e

Odbijaju se kao neosnovani ovrhovoditeljev prijedlog za ovrhu na nekretnini ovršenika, podnesen 2. svibnja 2023., kao i ovrhovoditeljev zahtjev za naknadom troška postupka,

i

z a k lj u č i o  j e

Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Osijeku nalaže se upis zabilježbe odbijanja prijedloga za ovrhu na nekretnini ovršenika, i to:

…

s danom 8. svibnja 2023., budući da je tog dana pod brojem Z-8129/2023 zabilježeno pokretanje ovršnog postupka, na temelju zaključka ovog suda pod brojem Ovr-2313/23 od 8. svibnja 2023.

Obrazloženje

1. Podneskom od 2. svibnja 2023. ovrhovoditelj je predložio ovrhu na temelju ovršne isprave – pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Osijeku br. P- 50/15 od 25. svibnja 2018., koja je preinačena presudom Županijskog suda u Dubrovniku Gž-646/2018 od 10. listopada 2018. u odluci o troškovima postupka, u kojoj je naloženo pok. B. B., ocu ovršenika D. B., da tuženiku, ovdje ovrhovoditelju, naknadi parnični trošak u iznosu od 40.000,00 kn/ 5.309,00 eura u roku od 15 dana. Ovrhovoditelj je istaknuo da je prijavio svoju tražbinu u ostavinski postupak vođen kod javnog bilježnika D. D., u kojem je kao zakonski nasljednik utvrđen D. B., ovdje ovršenik. Kako ni prednik ovršenika ni ovršenik nisu podmirili tražbinu ovrhovoditelja dobrovoljno, ovrhovoditelj je predložio ovrhu na nekretnini ovršenika upisanoj u zk. ul. …. Ovrhovoditelj je zatražio i naknadu troška postupka u iznosu od 248,83 eura.

2. Budući da navedena tražbina ovrhovoditelja nije osigurana zalogom, sukladno čl. 77. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, dalje: OZ), valjalo je preispitati je li narušena pravična ravnoteža između interesa stranaka pa je radi navedenog, pozvan na očitovanje, ovrhovoditelj istaknuo da ovršenik nema nikakve druge imovine iz koje bi se moglo naplatiti potraživanje ovrhovoditelja jer je ovršenik student i ne ostvaruje nikakve druge prihode, osim što je naslijedio nekretninu koja je predmet ovrhe, te je na ostavinskoj raspravi bio upoznat s tražbinom ovrhovoditelja prema svom pokojnom ocu. Sestra ovršenika ustupila je svoj nasljedni dio ovršeniku koji se prihvatio nasljedstva znajući za dug. Tražbina s osnove parničnog troška dospjela je 25. svibnja 2018. Tražbina od 40.000,0 kn, odnosno 5.309,00 eura, predstavlja glavnicu, a točan iznos ukupnog dugovanja ovrhovoditelj će dostaviti do ročišta za namirenje, a koje potraživanje premašuje iznos potreban za određivanje ovrhe na nekretnini. Ovršenik ima prema ovrhovoditelju potraživanje, također s osnova parničnog troška, u predmetu P-548/2020, i to u iznosu od 3.110,69 eura, a koji iznos će isti naplatiti budući da je ovrhovoditelj zaposlen i ostvaruje stalna primanja, na koji način će ovrhovoditelj biti doveden u poziciju da svoje obveze uredno podmiruje, a potraživanja teško naplaćuje. Ovrhovoditelj ima obvezu uzdržavanja mlt. djeteta, dok ovršenik nema nikakve obveze uzdržavanja i predmetna nekretnina mu ne služi za stanovanje, budući da je samo formalno prijavio prebivalište na adresi nakon ostavinske rasprave, a faktički živi sa svojom sestrom na adresi ….

3. Ovršenik je, na okolnosti iz čl. 80.b OZ, podneskom od 24. svibnja 2023. istaknuo da nije sporno da je zakonski nasljednik iza pok. B. B., te da je dužan ovrhovoditelju temeljem presude P-50/2015, odnosno, presude Gž-646/2018 iznos od 40.000,00 kn/ 5.308,91 euro. Međutim, istaknuo je, temeljem pravomoćne i ovršne presude ovog suda P-548/2020 od 8. prosinca 2022., ovrhovoditelj je dužan ovršeniku na ime parničnih troškova iznos od 3.110,69 eura/ 23.437,50 kn. Ovršenik da je dao ovrhovoditelju izjavu o prijeboju međusobno dospjelih potraživanja, pa da je na strani ovršenika ostala novčana obveza u iznosu od 2.198,22 eura/ 16.562,48 kuna. Kako se u konkretnom slučaju ovrha traži radi namirenja parničnog troška, a glavnica je dakle 2.198,22 eura, ovršenik je predložio da sud odbije prijedlog za ovrhu. Ovršenik je naveo da je tržišna vrijednost nekretnine 60.000,00 eura, dakle, da je vrijednost tražbine od 2.198,22 eura nerazmjerno i višestruko manja od vrijednosti predmetne nekretnine. Predmetnu nekretninu ovršenik koristi za stanovanje, te ne postoje druge nekretnine ni mogućnosti da zadovolji svoje stambene potrebe. Ovršenik je istaknuo da je i ovrhovoditelj sam naveo da je zaposlen i da ostvaruje stalna primanja, što znači da nema opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine. Netočni i paušalni su navodi ovrhovoditelja da nekretnina ne služi ovršeniku za stanovanje, budući da on stanuje u nekretnini, a njegova sestra s obitelji na drugoj adresi. Ovršenik nije ni na koji način dao suglasnost da ovrhovoditelj radi namirenja tražbine zatraži prodaju nekretnine. Ovršenik je predložio da sud odbije prijedlog za ovrhu na nekretnini ovršenika. Ovršenik je priložio kopiju izjave o prijeboju, presudu P-548/2020, odluku Gž-3737/2023.

4. Na upit suda o okvirnoj procjeni tržišne vrijednosti, stalni sudski vještak S. M. u podnesku od 24. svibnja 2023. naveo je da je okvirna vrijednost predmetnog stana 40.000,00 – 42.000,00 eura, s napomenom da je okvirna vrijednost rađena bez uvida u stanje nekretnine, i da su moguća manja odstupanja od navedenih vrijednosti, a da je procjena dana na temelju zemljišnoknjižnog izvatka i vanjskog pregleda zgrade.

5. Na ročištu 24. rujna 2023., stranke su ostale pri navodima danima u podnescima. Ovrhovoditelj je u spis priložio obračun zateznih kamata na dan 31. prosinca 2022., iz kojeg bi proizlazilo da je ukupan dug 54.852,72 kune. Punomoćnik ovršenika je dodao da nakon prijeboja glavnica iznosi 2.198,22 eura. Punomoćnik ovršenika istaknuo je da je ovršenik student, ali da ostvaruje primanja preko studentskog servisa, a da ovrhovoditelj nije ni pokušao ovrhu na novčanim sredstvima, ni na kojem drugom predmetu. Istaknuo je da je vrijednost stana nerazmjerno veća od iznosa tražbine, odnosno, da tražbina iznosi 1/8 vrijednosti stana, čak i kad se u obzir uzme prvotno utužena glavnica. Ovršenik da stanuje u nekretnini i da mu je to jedina nekretnina u vlasništvu i da je za utvrđivanje okolnosti iz čl. 80. b OZ relevantna samo glavnica. Punomoćnik ovrhovoditelja istaknuo je da nije potpisao izjavu o prijeboju, dok je punomoćnik ovršenika istaknuo da za prijeboj nije potreban potpis, te u spis priložio dokaz da je ovrhovoditelj izjavu o prijeboju zaprimio 25. svibnja 2023.

6. Nije sporno da je ovršenik vlasnik predmetne nekretnine te da ovrhovoditelj zahtjeva naplatu tražbine u iznosu od 40.000,00 kn/ 5.308,91 eura (prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450), kako proizlazi iz ovršne isprave (preinačene odlukom Županijskog suda u Dubrovniku Gž-646/2018 od 10. listopada 2018.), kojom je B. B., čiji je ovršenik zakoniti nasljednik, naloženo da ovrhovoditelju naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 40.000,00 kn. S obzirom da je ovršenik u ovom postupku istaknuo da ima tražbinu prema ovrhovoditelju u iznosu od 23.437,50 kn/ 3.110,69 eura (iz postupka ovog suda pod P-548/2020 od 8. prosinca 2022.) te da je ovrhovoditelju nakon pokretanja ovog postupka dao izjavu o prijeboju međusobno dospjelih novčanih tražbina, najprije valja istaknuti da prigovor radi prebijanja nije dopušten u ovršnom postupku jer je postojanje vjerovnikove tražbine već utvrđeno ovršnom ispravom, pa da glavnica, koja je relevantna za utvrđivanje okolnosti iz čl. 80. b OZ, nedvojbeno iznosi 5.308,91 eura, odnosno, prelazi iznos od 5.300,00 eura, propisan odredbom čl. 80. b OZ.

7. Međutim, sud je utvrdio da bi prodaja predmetne nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

8. Naime, odredbom čl. 80. b st. 2. i st. 3. OZ određeno je da, ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 40.000,00 kuna/ 5.300,00 eura, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, i ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga.

9. Glede procjenjivanja razmjernosti između vrijednosti tražbine ovrhovoditelja u odnosu na vrijednost nekretnine, na poziv suda, sudski vještak procijenio je da je okvirna tržišna vrijednost predmetnog stana 40.000,00 – 42.000,00 eura, dok je ovršenik procijenio da nekretnina vrijedi i 60.000,00 eura. U svakom slučaju, budući da tražbina tek neznatno prelazi propisani iznos od 5.300,00 eura, odnosno, iznosi 5.308,91 eura, sud je utvrdio da je vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, odnosno, da vrijednost tražbine ovrhovoditelja predstavlja oko 10 % tržišne vrijednosti predmetnog stana. Pri tome valja istaknuti i činjenicu da nekretnina, kako proizlazi iz izvatka iz zemljišne knjige (zk. ul …), nema zabilježenih tereta.

10. Valja istaknuti da je ovrhovoditelj sam naveo da ovršenik nema druge imovine, osim predmetne nekretnine, koju je naslijedio od oca, iz čega proizlazi da ovrhovoditelj nije pokušao ovrhu na drugim predmetima i drugim sredstvima ovrhe. Možda ovršenik jest student i nema stalna primanja, što nije sporno, ali to ne znači da nije vlasnik pokretnina koje mogu biti predmet ovrhe. Također, iz rješenja o nasljeđivanju O-2912/19 od 9. ožujka 2020., kojeg je ovrhovoditelj priložio uz prijedlog za ovrhu, proizlazi da je ovršenik iza pok. oca naslijedio i potraživanja s osnove mirovine, police dopunskog osiguranja, s osnove prava na razliku zajamčene minimalne naknade, s osnove tekućeg računa kod P. b. i s osnova računa za vođenje zaštićenih primanja kod P. b.. Međutim, ovrhovoditelj u ovom postupku nije učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima bila bezuspješna ili da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina bar u pretežitom dijelu namiri.

11. S obzirom da ovršenik nesporno ima prijavljeno aktivno prebivalište na adresi na kojoj se nalazi predmetna nekretnina, a da ovrhovoditelj nije nikakvim dokazom potkrijepio navode da ovršenik ima samo formalno prijavljeno prebivalište, a da stanuje kod sestre, sud je zaključio da predmetna nekretnina ovršeniku služi za stanovanje i za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, odnosno, da mu je kao dom neophodna, posebno s obzirom da je student bez stalnih novčanih primanja.

12. Budući da je ovrhovoditelj sam istaknuo da je zaposlen i da ostvaruje stalna mjesečna primanja, iako ima obvezu uzdržavanja maloljetnog djeteta, sud nije zaključio da na strani ovrhovoditelja postoji osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga, posebno ako uzmemo u obzir činjenicu da stranke imaju međusobne tražbine, a sama tražbina ovrhovoditelja, koja je dospjela 2018. godine, čak i s pripadajućim zateznim kamatama predstavlja iznos koji radno sposobnom mladom čovjeku, što ovršenik koji je student i koji je rođen 1998. zacijelo jest, ne bi trebalo biti teško podmiriti u razumnom roku.

13. Budući da je ovršenik u podnesku istaknuo da nije svojom izjavom u bilo kakvoj javnoj ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi dao suglasnost da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom njegove nekretnine, niti ovrhovoditelj tvrdi suprotno, a iz svega utvrđenog proizlazi da bi se prodajom nekretnine u vlasništvu ovršenika narušila pravična ravnoteža između interesa ovrhovoditelj i interesa ovršenika, riješeno je kao u izreci ovog rješenja, a na temelju odredbe čl. 80. b. st. 2. i st. 3. OZ.

14. S obzirom da je prijedlog za ovrhu odbijen, na temelju čl. 14. st. 4. OZ, odbijen je kao neosnovan i zahtjev ovrhovoditelja za naknadom troška postupka.

15. Slijedom navedenog, sukladno odredbi čl. 90. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19, 128/22), sud je donio zaključak kojim nalaže zemljišno-knjižnom odjelu ovog suda zabilježbu rješenja o odbijanju prijedloga za ovrhu, i to s danom 8. svibnja 2023., budući da je tog dana pod brojem Z-8129/2023 zabilježeno pokretanje ovršnog postupka, na temelju zaključka ovog suda pod brojem Ovr-2313/23 od 8. svibnja 2023.

U Osijeku 28. rujna 2023.

S u d a c:

Mateja Vukmir, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

Protiv zaključka nema mjesta pravnom lijeku.

Dostaviti:

1. ovrhovoditelju po pun.

2. ovršeniku po pun.

3. ZK Odjelu