Poslovni broj: 11 Gž Zk-199/2023-2

 

 

Poslovni broj: 11 Gž Zk-199/2023-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Varaždinu po sucu toga suda Milku Samboleku, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Š. M. iz D., OIB:..., zastupanog po punomoćniku M. R., odvjetniku u S., radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, povodom žalbe predlagatelja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: Z-51225/2021 od 2. veljače 2023., dana 6. veljače 2024.,

 

r i j e š i o   j e

 

I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: Z-51225/2021 od 2. veljače 2023.

 

II. Nalaže se upis brisanja zabilježbe žalbe u zk.ul. 1751 k.o. S., određen rješenjem Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: Z-9566/2023 od 14. ožujka 2023. Provedba se nalaže Zemljišnoknjižnom odjelu Split, Općinskog suda u Splitu.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim rješenjem, toč. I. izreke odbačen je prijedlog predlagatelja radi pokretanja i provođenja pojedinačnog ispravnog postupka za nekretninu označenu kao čest.zgr. 1538/2/3, čest.zgr. 1539, 3. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3) ZU 1751 k.o. S. kao nedopušten, u toč. II. izreke naložena je zabilježba odbacivanja prijedloga u ZU 1751 k.o. S., dok je u toč. III. izreke Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu naložena provedba rješenja.

 

2. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom predlagatelj pobija rješenje bez pozivanja na konkretne zakonske žalbene razloge. Predlaže da se rješenje stavi van snage i donese rješenje kojim se prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka usvaja.

 

3. Žalba nije osnovana.

 

4. Ovaj sud uvodno napominje da je s podnesenim prigovorom postupio kao sa žalbom, obzirom da je prema odredbi čl. 213. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama (NN br. 63/19 i 128/22; dalje: ZZK) protiv rješenja kojim se prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka odbija ili odbacuje dopuštena žalba.

 

5. U prvostupanjskom postupku nije počinjena niti jedna bitna povreda odredaba postupka iz čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03, 88/05; 2/07-odluka US RH; 84/08; 96/08-odluka US RH; 123/08-ispravak; 57/11; 148/11-pročišćeni tekst; 25/13; 89/14-odluka US RH; 70/19; 80/22; 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

5.1. Prema odredbi čl. 99. st. 2. ZZK-a ako tim Zakonom nije drugačije određeno, zemljišnoknjižni sud postupa prema pravilima izvanparničnog postupka, a podredno parničnog postupka.

 

6. Nisu ostvareni niti žalbeni razlozi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava na koje sadržajem žalbe upućuje predlagatelj.

 

7. Nakon što je u toč. 1. i 2. obrazloženja opisao predmet postupka, a u toč. 5. do 8. obrazloženja iznio pravni okvir po kojem je odlučio, zemljišnoknjižni sud u toč. 9. do 11. obrazloženja zaključuje slijedeće:

 

"Cilj pojedinačnog ispravnog postupka je da se u zemljišnoknjižnom ulošku glede kojega se vodi postupak zemljišnoknjižno stanje nekretnine uskladi s faktičnim stanjem i isprave svi podaci u svim dijelovima zemljišne knjige.

 

Predlagatelj svojim prijedlogom ne traži upis prava koja mogu biti predmetom zemljišnoknjižnog upisa, već traži da se opis nekretnine koja je u njegovom vlasništvu nadopuni na način da se navede površina te nekretnine.

 

Sud smatra da se ovako postavljen prijedlog predlagatelja ne može rješavati u pojedinačnom ispravnom postupku, već u redovnom zemljišnoknjižnom postupku pa se upućuje predlagatelj da svoj zahtjev ostvaruje u takvom postupku."

 

7.1. Navodima žalbe predlagatelj nije doveo u sumnju citirani zaključak zemljišnoknjižnog suda kojeg prihvaća i ovaj sud. Prije svega, predlagatelj u žalbi navodi da je predmet postupka nadopuna upisa u zemljišnoj knjizi i da u konkretnoj situaciji inzistira da se barem djelomično njegova etažna cjelina pobliže opiše tj. nadopuni postojeći upis u koju svrhu je sačinjen djelomični Elaborat o etažiranju.

 

7.2. Suprotno takvim navodima, osnovano se zemljišnoknjižni sud poziva na odredbu čl. 208. st. 1. ZZK-a prema kojoj je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog, dok prema st. 1. istog članka, opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

 

7.3. Prema odredbi čl. 3. st. 2. ZZK-a u zemljišne knjige upisuju se stvarna prava na zemljištima, a i druga prava za koje je to posebnim zakonima određeno, dok se prema odredbi čl. 35. st. 1. ZZK-a u zemljišnu knjigu upisuju samo pravo vlasništva i ostala stvarna prava na zemljištima, zatim pravo nazadkupa, prvokupa, najma, zakupa, kao i koncesije te ostala prava na zemljištima za koje je to posebnim zakonom dopušteno.

 

7.4. Dakle, učinak provedbe pojedinačnog ispravnog postupka, kada su za to ispunjene zakonom propisane pretpostavke, ispravak je određenih zemljišnoknjižnih upisa koji se odnose na prava koja prema odredbama Zakona o zemljišnim knjigama mogu biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Kako predlagatelj svojim prijedlogom ne traži upis prava koje može biti predmetom zemljišnoknjižnog upisa već promjenu opisa nekretnine koja je u njegovom vlasništvu na način da se taj opis nadopuni navođenjem površine nekretnine, o takvom prijedlogu se i prema shvaćanju ovoga suda ne može odlučivati u pojedinačnom ispravnom postupku pa je prijedlog zakonito odbačen.

 

7.5. Daljnje žalbene tvrdnje u kojima se predlagatelj poziva na stajališta sudske prakse kao i na pravna shvaćanja koja su izražena na određenom seminaru nisu od značaja u žalbenom stadiju postupka i ne dovode ovaj sud do drugačijeg zaključka. Zaključno, iako nema nikakvog razloga sumnjati u tvrdnju predlagatelja o nesređenosti zemljišnih knjiga, mišljenje je ovoga suda da će i žalitelj svakako prihvatiti stav da se zemljišne knjige, kada se uređuju, moraju uređivati u zakonom propisanom postupku, a u konkretnom slučaju to pojedinačni ispravni postupak, kao posebni zemljišnoknjižni postupak, svakako nije.

 

8. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe čl. 149. st. 3. ZZK-a odbijena je žalba kao neosnovana i potvrđeno rješenje zemljišnoknjižnog suda. Ujedno je naloženo brisanje zabilježbe žalbe.

 

U Varaždinu 6. veljače 2024.