REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4026/2021-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZAGREBAČKA BANKA d.d. Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB 92963223473, kojeg zastupa punomoćnik Ozren Pučar, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Travaš i partneri d.o.o. u Zagrebu, Jurkovićeva 24, protiv 1. tuženika AMEC RIJEKATEKSTIL d.o.o. Rijeka, Jadranski trg 4, OIB 67641553147, kojeg zastupa punomoćnik Robert Kopajtić, odvjetnik iz Rijeke, Trpimirova 3 i 2. tuženika STEČAJNA MASA TRGOVAČKO OPATIJA d.d. u stečaju Opatija, Vjekoslava Spinčića 13, OIB 66354494075, kojeg zastupa stečajni upravitelj Dušan Crljenko iz Rijeke, Brca 8c, kojeg zastupa punomoćnik Zinko Grgurić, odvjetnik iz Rijeke, Ante Starčevića 5, odlučujući po tužbi glavnog miješanja radi isplate iznosa od 824.622,74 kn, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-146/2019-2 od 21. travnja 2021., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-772/2016-22 od 30. studenoga 2018., u sjednici održanoj 27. rujna 2023.,
r i j e š i o j e:
Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-146/2019-2 od 21. travnja 2021., u odnosu na pitanje koje glasi:
"Ima li založni vjerovnik koji ima pravo zaloga na dionicama čiji je izdavatelj stečajni dužnik koji je nakon provedenog stečajnog postupka brisan iz sudskog registra, a koje je pravo založni vjerovnik stekao prije otvaranja stečaja, što uključuje i založno pravo na pravu tj. na tražbini ranijeg dioničara prema stečajnoj masi, a u slučaju kad su nakon namirenja vjerovnika preostala sredstva u stečajnoj masi stečajnog dužnika, pravo na isplatu radi namirenja svoje zalogom osigurane tražbine prije i umjesto dioničara čije je pravo predmetom zaloga?"
Obrazloženje
1. Presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 146/2019-2 od 21. travnja 2021., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-772/2016-22 od 30. studenoga 2018.
2. Protiv ove drugostupanjske presude tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije temeljem odredbe čl. 382. i čl. 385. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP).
2.1. U prijedlogu postavlja pitanje koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, kakvo je citirano u izreci ove odluke.
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
3.1. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio kako je drugo pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije (i navedeno u izreci ovoga rješenja), važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
3.2. Predmetni spor vodi se radi isplate viška pri završnoj diobi u stečajnom postupku vođenim nad pravnim prednikom (ovdje) drugotuženika po tužbi glavnog miješanja tužitelja kao umješača u predmetu Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P- 468/2013. Navedeni spor vodio se rad isplate istih preostalih sredstava iz stečajne mase drugotuženika, ali po tužbi (ovdje) prvotuženika (odnosno njegovog pravnog prednika) protiv drugotuženika.
3.3. U toj je parnici Visoki Trgovački sud Republike Hrvatske rješenjem poslovnog broja Pž-1394/2014 od 4. studenog 2015. ukinuo presudu Trgovačkog suda u Rijeci broj P-468/2013 od 20. prosinca 2013., nakon čega je prvostupanjski sud svojim rješenjem prekinuo postupak do pravomoćnog okončanja ove predmetne parnice, smatrajući, u bitnom, da je pravo na isplatu ostatka stečajne mase u korist osobe s pravom zaloga na dionicama društva u stečaju prethodno pitanje u odnosu na odluku o pravu dioničara na tu isplatu
3.4. Pritom je u odnosu na sporno pravo u ukidnom rješenju (na koje se tužitelj izravno poziva kao na razlog važnosti postavljenog pitanja) izraženo shvaćanje koje je suprotno shvaćanju suda izraženom u ovdje pobijanoj drugostupanjskoj presudi. Dakle, suprotno stavu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske u presudi protiv koje se ovdje predlaže dopuštenje revizije, isti sud u ukidnom rješenju navodi kako se temeljem odredbe čl. 195. Stečajnog zakona ("Narodne novine" broj 44/96, 161/98, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06, 116/10, 25/12, 133/23 i 45/13; dalje: SZ), od preostalih sredstava nakon namirenja vjerovnika imaju namiriti dioničari temeljem njihovog prava koje proizlazi iz činjenice da su bili imatelji dionica, ali da se imaju namiriti ne samo dioničari nego i onaj koji ima zalog na tim dionicama. Kod toga se VTSRH poziva na odredbu čl. 335. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojim je propisano da je založni vjerovnik ovlašten svakome pa i onome čije je založno pravo postavljati sve zahtjeve radi zaštite svog založnog prava na tom zalogu, a osobito ima pravo zahtijevati od dužnika da mu ispuni založenu tražbinu koja je dospjela, odnosno od trećega zahtijevati ono što je primio na ime ispunjenja založene tražbine. Dakle, navedena odredba daje pravo založnom vjerovniku da zahtijeva od dužnika da mu ispuni založenu tražbinu koja je dospjela, odnosno od trećega zahtijevati ono što je primio na ime ispunjenja založene tražbine.
4. U predmetnoj parnici odbijen je zahtjev založnog vjerovnika jer sud smatra kako je potrebno primijeniti odredbu čl. 343. ZV-a prema kojoj u slučaju propasti predmeta zaloga prestaje založno pravo, a ovdje je nesporno da dionica više nema s obzirom na to da su dionice prestale postojati brisanjem pravne osobe iz sudskog registra pa se otada ni založno pravo ne može protezati na zahtjev dioničara za isplatom ostatka stečajne mase (čl. 195. SZ-a).
5. Iz navedenog slijedi kako isti drugostupanjski sud u pogledu prava založnog vjerovnika na isplatu ostatka stečajne mase ima u dvije parnice koje se vode između istih stranaka (istina u različitim procesnim pozicijama) izražava dva potpuno oprečna shvaćanja, što po mišljenju ovog vijeća, uz sve ostale navode prijedloga za dopuštenje revizije kao i druge okolnosti ovog slučaja (prekinut postupak u glavnoj parnici, nemogućnost dovršetka poslova u stečaju itd.) jasno ukazuje na potrebu da Vrhovni sud Republike Hrvatske davanjem odgovora na postavljeno pitanje osigura jedinstvenu primjenu prava.
6. Slijedom izloženog, u ovoj pravnoj stvari ispunjene su pretpostavke za dopuštenje revizije u odnosu na drugo postavljeno pitanje, pa je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. podst. 1., u svezi čl. 387. st. 6. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 27. rujna 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
Broj zapisa: 9-3085d-5a4c6
Kontrolni broj: 05924-21980-1e2e9
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Đuro Sessa, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
