REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2802/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Marine Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko- naftni fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb, OIB: 99534693762, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Danijel Bolfan i Matija Palac Varga, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-324/2021-2 od 17. siječnja 2022., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-356/20 od 3. prosinca 2020., u sjednici održanoj 27. rujna 2023.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-324/2021-2 od 17. siječnja 2022., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-356/20 od 3. prosinca 2020.
2. Tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja pitanja:
"1. Da li građanskopravni efekt koji su poslodavci osnovali prema Republici Hrvatskoj u radnim sporovima po tužbama radnika protiv poslodavaca proračunskog korisnika (sastavnice Sveučilišta), onemogućavala Republiku Hrvatsku kao tuženu da ističe prigovore u ovakvim parnicama za isplatu tih iznosa poslodavcima proračunskim korisnicima jer te prigovore nije istaknula u radnim sporovima gdje je zasnovan građanskopravni učinak?
2. Da li su regresne tražbine proračunskih korisnika (Fakulteta Sveučilišta) prema RH s naslova božićnica po KU 20/99 iste pravne prirode kao i tražbine naknade štete proračunskih korisnika (Fakulteta Sveučilišta) s naslova dodataka za posebne uvjete rada po KU 142/2010 koje RH nikada svjesno nije osigurala u proračunu RH niti isplatila proračunskim korisnicima?
3. Da li se obvezivanje proračunskih korisnika Kolektivnim ugovorom može smatrati ugovaranjem na teret trećega po čl. 341. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, u situaciji kada više tijelo od kojeg poslodavac zavisi, koje je sklopilo KU i obvezalo proračunskog korisnika na isplatu sredstava nikada ne osigura/ne isplati ta sredstva proračunskom korisniku?"
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. i 5. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da podneseni prijedlog nema propisani sadržaj.
5. Prema odredbi čl. 385.a ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a neki razlozi su u toj odredbi navedeni kao osobito važni.
6. Prema odredbi čl. 387. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije. U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu (čl. 385.a st. 1. ZPP).
7. U odnosu na postavljena pitanja, tužitelj je u prijedlogu propustio određeno navesti razloge zbog kojih smatra da bi upravo navedena pitanja bila važna ne samo za odluku u konkretnom sporu, već i u smislu citirane odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, tj. zbog čega bi navedena pitanja bila važna i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu, a što je nužan preduvjet za dopuštenost prijedloga. Naime, u prijedlogu je potrebno određeno navesti razloge zbog kojih tužitelj smatra da bi rješenje nekog pitanja bilo važno, ne samo za odluku u ovoj pravnoj stvari, već i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u smislu da je potrebno ukazati na možebitno postojanje različite prakse revizijskog suda ili različite sudske prakse nižestupanjskih sudova o tom pitanju (prema kojoj je o tome u određenim sudskim odlukama zauzeto pravno shvaćanje suprotno onom iz pobijane odluke) ili iznijeti druge važne razloge u skladu s navedenim propisom zbog čega da bi postojala potreba usuglašavanja i razvijanja sudske prakse intervencijom ovog suda putem izjavljene revizije, a što je u konkretnom prijedlogu izostalo. Općenito navođenje kao razloga važnosti, nedostataka u postupanju drugostupanjskog suda u konkretnom slučaju, što je prema mišljenju tužitelja, rezultiralo pogrešnom primjenom materijalnog prava, samo po sebi, ne opravdava intervenciju revizijskog suda, kao niti tvrdnja tužitelja da su postavljena pitanja bitna za daljnji razvoj sudske prakse.
8. Stoga je, na temelju odredbi čl. 387. st. 5. i čl. 392. st. 1. ZPP, valjalo odbaciti prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.
Zagreb, 27. rujna 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
