Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 12 Gž-1197/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Tanje Novak- Premec kao predsjednice vijeća i Dubravke Bosilj kao izvjestiteljice i članice vijeća, te Ivane Čačić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. Š. iz R., OIB: ... i tužitelja B. Š. iz Z., OIB: ..., oboje zastupani po punomoćnici D. B., odvjetnici u Z., protiv tuženika S. Š. iz R. D., OIB: .., zastupan po punomoćniku Z. M., odvjetniku u Z., i tuženice A. T. iz B. n. M., OIB: ..., radi utvrđenja i diobe suvlasničke zajednice, povodom žalbe tužitelja i tuženika S. Š. izjavljenih protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj: P-1114/2014-80 od 30. lipnja 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 27. rujna 2023.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda i rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj: P-1114/2014-80 od 30. lipnja 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, time da se nova glavna rasprava ima održati pred drugim sucem istog prvostupanjskog suda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom pod toč. I izreke utvrđeno je da su tužitelji A. Š. i B. Š., tuženi S. Š. i A. T. suvlasnici nekretnina čk.br. 875, 942, 701, 639, 637, 899, 847, 563/1, 563/5, 563/6, 563/7 ko. R. nove izmjere koje nekretnine su na skici sudskog očevida po stalnom sudskom vještaku identificirane i označene slovima kako je to navedeno u toj toč. izreke i to tužitelji A. Š. i B. Š. te tuženik S. Š. svaki u dijelu od 5/16 , a tužena u dijelu od 1/16 što da su tuženici dužni priznati i trpjeti razvrgnuće suvlasničke zajednice na način da se tužiteljima izdvoje u odvojeni posjed i vlasništvo na ime namirenja njihovog suvlasničkog dijela od po 5/16 svakom tužitelju pojedinačno nekretnine iz suvlasničke zajednice razmjerno njihovom suvlasničkom dijelu, toč. II izreke istovjetni tužbeni zahtjev je odbijen u odnosu na nekretnine čk.br. 563/1 za 119 m2, 563/2, 648 sve k.o. R. nove izmjere.

Rješenjem pod toč. I je prekinut postupak u odnosu na nekretnine 563/3, 563/4 i 562 k.o. R. nove izmjere do pravomoćnosti okončanja postupka povodom prigovora podnesenih za te nekretnine u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k.o. R., toč. II rješenja odlučeno je da će se o troškovima postupka odlučiti naknadno po okončanju cjelokupnog postupka, toč. III izreke rješenja odbijen je prijedlog za donošenje privremene mjere tuženika S. Š. zabrane protivnicima osiguranja – tužiteljima izvođenje bilo kakovih građevinskih radova na dijelu nekretnine čk.br. 424/1 po novoj izmjeri k.o. R. čk.br.563/7 pod prijetnjom izricanja novčane kazne.

2. Navedenu presudu i rješenje pravovremeno podnijetom žalbom pobijaju tužitelji u odbijajućem dijelu pod toč. II izreke presude u odnosu na nekretnine čk. br. 563/1 za dio od 119 m2 , 563/2 i 648 k.o R. kao i rješenje u toč. I i II izreke, kako navode iz svih zakonskih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka US RH, 84/08, 96/08 – odluka US RH, 123/08 – ispr.57/11, 148/11 – pročišćeni tekst 25/13, 89/14 – odluka US RH, 70/19 - dalje: ZPP) posebno apostrofirajući bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP- a jer da je pobijana presuda nerazumljiva, kontradiktorna i bez obrazloženja, uz prijedlog da se pobijana presuda i rješenje preinače tako da se tužbeni zahtjev tužitelja usvoji u cijelosti uz naknadu parničnog troška, podredno ukine i vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak. 2.1. Žalbu podnosi i tuženik Š. S. također iz svih zakonskih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. ZPP- a, ističući bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a time da pobija presudu u toč. I izreke u dijelu kojem sud utvrđuje da su sve stranke suvlasnici dijela čk.br. 563/1 k.o. R. u površini od 4949 m2 od ukupno postojećih 5068 m2, kao i u dijelu čk.br 563/7 k.o. R. za 80 m2 odnosno površinu preko 1.500 m2. Žalbom se pobija i rješenje o prekidu postupka i odbijanju prijedloga za donošenje privremene mjere. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva za čk.br. 563/1 u cijelosti ili podredno donijeti rješenje o prekidu postupka za navedenu nekretninu, odnosno ukidanja cijele presude i odbacivanje tužbe obzirom na paralelno vođenje ovog parničnog postupka s postupkom preoblikovanja zemljišne knjige za k.o. R..

3. Tuženik Š. S. u odgovoru na žalbu tužitelja Š. A. predlaže istu odbiti.

4. Žalbe stranaka su osnovane.

5. Predmet ovog postupka je utvrđenje suvlasničkih omjera parničnih stranaka u većem broju nekretnina i razvrgnuće ove suvlasničke zajednice nekretnina između istih, time da je tužbeni zahtjev konačno postavljen podneskom tužitelja od 3. veljače 2020. nakon provedenog očevida sa mjernikom vještakom i dostavljenih skica s tog očevida.

6. Tužena A. T. kao nasljednica prvobitno utužene Š. J. umrle nakon podnošenja tužbe, u dostavljenom pisanom odgovoru na tužbu od 29.svibnja 2018. izričito navodi da niti njezina pokojna majka, kao niti ona sama nemaju nikakav suvlasnički dio u utuženim nekretninama.

7. Predmet spora je utvrđenje i dioba suvlasničke zajednice stranaka kao nasljednika iza smrti pok. Š. rođ. B. M., bake stranaka, umrle 26. listopada 1969. iza koje je ostavinskim rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Biogradu na Moru O-162/80 utvrđena njena imovina kao izvanknjižno vlasništvo iz PL. 125. k.o. R. a nasljednicima su proglašeni tužitelji i tuženi S. Š.- unuci ostaviteljice (djeca pok. sina ostaviteljice Š. B.) i kćerka ostaviteljice Š. J. svaki u ¼ dijela, što da je i evidentirano u posjedovnom listu iz pl. 125. k.o. R., a nakon smrti Š. J. umrle 5. kolovoza 1997. kao njezina ostavinska imovina raspravljane su nekretnine koje je naslijedila iza smrti svoje majke prethodno navedenim ostavinskim rješenjem O-162/80 i njezinim nasljednicima su proglašeni tužitelji, tuženi S. Š. i B. J. svaki u ¼ dijela.

8. Sud je utvrdio u provedenom dokaznom postupku da potencijalno diobenu masu stranaka predstavljaju brojne nekretnine i to čk.br. 875, 942, 701, 639, 637, 899, 847, 563/1, 563/2, 563/3, 563/4, 563/5, 563/6, 563/7, 562 i 648 sve u k.o. R. nove izmjere. Na licu mjesta je utvrđeno da se radi o djelomično izgrađenom, djelomično neizgrađenom građevinskom zemljištu, poljoprivrednom zemljištu i šumskom zemljištu, a da je na predmetu spora sagrađena kuća tuženika S. Š. sa popratnim gospodarskim objektima, kuća A. Š. i stariji objekti stare kuće na skici označeno kao ruševina uz koju se nalazi i gusterna. Sud dalje utvrđuje da se kuća S. Š. (tuženika), kao i kuća A. Š. (tužitelja) te starina – ruševina nalaze sagrađene na staroj katastarskoj čestici 424/1 k.o. R. koja je bila upisana u zk.ul. 45 k.o. R. kao šuma površine 78756 m2 i upisane kao općenarodna imovina sa organom upravljanja Mjesni narodni odbor. Obzirom na ovo utvrđenje sud ističe da je u postupku od odlučnog značaja trebalo utvrditi gdje se nalazi 4000 m2 koja su obuhvaćena rješenjem Komisije za uzurpaciju Skupštine Općine B. n. M. od 17. srpnja 1984. kojim se priznaje pravo vlasništva na samovlasno zauzetom zemljištu u društvenom vlasništvu S. Š. i to katastarske oznake čk.br. 424/1 k.o. R. u površini od 4000 m2, koje rješenje je doneseno na osnovu čl. 15. Zakona o uređenju imovinskih odnosa nastalih samovlasnim zauzećem (uzurpacijom) zemljišta u društvenom vlasništvu (NN br. 31/1958, 20/1977, 34/1979, 58/1993) donijetog po zahtjevu S. Š.. Sud zaključuje da se navedena površina može nalaziti samo uz kuću tuženika S. Š. i to na prostoru nekadašnje katastarske čestice kč.br. 424/1 k.o. R. stare izmjere te utvrđuje da je to 119 m2 dio sadašnje čk.br. 563/1 nove izmjere k.o. R. koji je na skici izmjere sudskog vještaka označen brojkama 2-3-14-15-2, dio čk.br. 424/1 k.o. R. stare izmjere u naravi put i okućnica obiteljske kuće tuženika S. Š. na čk.br. 563/2, a da se preostalih 1730 m2 nalazi na dijelu sadašnje čk.br. 648 k.o. R., a prije također 424/1 k.o. R. u naravi maslinik tuženika, pa iako je na opisanom zemljištu trenutno upisano suvlasništvo S. Š., A. Š. i B. Š. u dijelu svakoga 500/3230 i Republike Hrvatske u dijelu od 1730/3230, to zemljište priznato je tim upravnim rješenjem kao individualno vlasništvo tuženika S. Š. zbog čega je u tom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja odbijen, dok je u pogledu uz prethodno navedenu kuću tuženika S. Š. na kojima je sagrađena gospodarska zgrada sada na čk.br. 563/3 k.o. R., a prije čk.br. 425/1 k.o. R. starije izmjere koje građevine su izgrađene u sklopu kuće navedenog tuženika koja je građena 1980.-tih godina te se na taj dio nekretnine primjenjuju odredbe Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (NN br. 53/1991, 91/1996

– dalje: ZOV) koje se odnose na stjecanje prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu time da je istovjetno i u pogledu čk.br. 563/4 k.o. R. nove izmjere (stara čk.br. 425/2), a kako ovo zemljište nije obuhvaćeno navedenim rješenjem Komisije za uzurpaciju sud je u odnosu na isto prekinuo postupak dok se ne riješi konačno pitanje tko su vlasnici zemljišta na kojem su sagrađeni prednje navedeni objekti jer bi prema sadašnjem stanju to bili B. A. ud. S. – K. i dr., a trenutno prema zapisniku Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižnog odjela Biograd na Moru pod brojem Z- 10211/20215/1586 od 17. siječnja 2018. u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k.o. R. upisani su na čk. br. 563/3 i 563/4 tužitelji i tuženi Š. S. svaki u 1/3 dijela, zbog čega je i za ove nekretnine prekinut postupak. Nadalje navodi da je istovjetna situacija i sa kućom A. Š. sagrađene na čk.br. 562 k.o. R. prema novoj izmjeri jer je i ona sagrađena na sada u vlasništvu Općine sv. F. i J. za koju je također prekinut postupak do okončanja postupka povodom prigovora podnesenih u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k.o. R.. U pogledu starih kuća, ruševina na staroj 424/1 k.o. R. sada oznake čk.br. 563/7 k.o. R. sud smatra da je riječ o izuzetno starim građevinama iz vremena M. i N. Š. prednika sada parničnih stranaka, pa su oni stekli pravo vlasništva na tim starim kućama sukladno pravnom pravilu iz § 418. Austrijskog općeg građanskog zakonika.

9. U pogledu ostavinskog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Biogradu na Moru Š. r. B. M. broj O-162/80 od 27. veljače 1981. prema kojem je kao vanknjižno vlasništvo utvrđena njezina ostavinska imovina između ostalog i sporna čestica 424/1 k.o. R. na kojoj su kao nasljednici proglašeni unuci S. Š., B. Š. i A. Š. te kćerka J. Š. za ¼ dijela sud ističe da se radi o nekretnini koja je bila u pravnom režimu općenarodne imovine pa je moglo s njom raspolagati samo nadležno tijelo što je bila Skupština Općine B. n. M. zbog čega zaključuje da je jedino posjed te nekretnine prenesen na nasljednike.

10. Sud u pogledu usmenog sporazuma o diobi stranaka zaključuje da takva dioba između stranaka nije utvrđena.

11. Iako prvostupanjsku presudu tuženik S. Š., kako je već prethodno navedeno pobija isključivo u odnosu na nekretnine čk.br. 563/1, 563/7, a tužitelji u odbijajućem dijelu kao i u pogledu rješenja o prekidu postupka, ovaj sud razmatrajući pobijanu presudu u smislu iznijetih žalbenih razloga kao i u smislu razloga na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti utvrđeno je da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer presuda proturječi razlozima presude, u istoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a i oni koji su navedeni u suprotnosti su sa navedenim dokazima, ista je potpuno nerazumljiva, njezina pravilnost ne može se ni ispitati a uz to je i pogrešno primijenjeno materijalno pravo, zbog čega je istu presudu valjalo ukinuti u cijelosti.

12. Naime iako se radi o zahtjevu za razvrgnućem suvlasničke zajednice nekretnina između naznačenih stranaka, sud uopće nije odlučio o razvrgnuću s obzirom je za nekretnine u kojima utvrđuje da su stranke suvlasnici (između ostalog i za tuženu A. T. koja izričito navodi da nije suvlasnica spornih nekretnina) samo utvrdio njihove suvlasničke omjere dok nikakvo razvrgnuće nije proveo.

Naime izrekom presude ne razvrgava se suvlasnička zajednica obzirom da sud za nekretnine pod toč. I izreke jedino utvrđuje suvlasničke omjere stranaka no istovremenu ovu utvrđenu suvlasničku zajednicu ne razvrgava niti fizičkom diobom - tako da svakoj stranci pripadne točno određeni dio svake nekretnine u veličini njegovog suvlasničkog dijela koji treba biti točno određen i označen na skici izmjere ili sačinjen parcelacioni elaborat tako da se mogu formirati zasebne nekretnine, niti na način da svakom suvlasniku na ime njegova suvlasničkog dijela pripadnu u cijelosti pojedine nekretnine, niti civilnom diobom - isplatom. Zbog navedenog sud je bio dužan prvenstveno pozvati tužitelje da jasno postave tužbeni zahtjev navodeći način razvrgnuća prilikom očevida sa geodetskim vještakom bilo da navedu koji dio koje nekretnine traže da pripadne svakom od suvlasnika ili koje nekretnine traže da kojem od suvlasnika na ime njegovog suvlasničkog dijela pripadnu u cijelosti. Prema odredbi čl. 49. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 - dalje: ZV) suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća u granicama mogućeg i dopuštenog, a ukoliko se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća svaki može zahtijevati da o tome odluči sud (st. 4.). Nadalje odredbom čl. 50. st. 1. istog Zakona određeno je da kada razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća ako takav postoji, a moguć je i dopušten, kao i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. U suprotnom ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu st. 1. istog članaka djeljive pokretne stvari dijelit će fizički, a nekretnine geometrijski s time da ukoliko dioba na navedeni način nije moguća, a da se znatno ne umanjuje vrijednost sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

13. Osim navedenog, valja reći da je dana 30.srpnja 2019. otvorena zemljišna knjiga za k.o. R., istovremeno je otvoren ispravni postupak i pozvane su sve osobe koje smatraju da bi u tu knjigu trebalo upisati nešto što nije upisano, ili da bi trebalo izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati neki upis, da dostave svoje prijave ili prigovore na upis u roku od 3. mjeseca, time da je tužbeni zahtjev konačno postavljen nakon proteka roka za dostavu prigovora, odnosno 3. veljače 2020.

Odredbom čl. 198. st. 1 Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/2019, 128/2022) propisano je da istekom roka za ispravak smatra se da je zemljišna knjiga istinita i potpuna pa osobe koje u dobroj vjeri postupaju s povjerenjem u to uživaju zaštitu. Obzirom da je iz zk. izvadaka za nekretnine čk.br. 875, 942, 639,899 sve k.o. R. razvidno da su kao suvlasnici uknjiženi tužitelji i tuženi Š. S. svaki u 1/3 dijelova, da nisu u tijeku ispravnog postupka zabilježeni nikakvi prigovori na upis potpuno je nejasno temeljem čega sud utvrđuje da su tužitelji i tuženi Š. S. suvlasnici svaki u 5/16 dijela i tužena A. T. u 1/16 dijela koja sama navodi da u nekretninama koje su predmet spora nema nikakvog udjela. Isto takav suvlasnički omjer sud utvrđuje za nekretninu čk.br.701 k.o. R. na kojoj su uknjiženi kao suvlasnici u jednakim suvlasničkim omjerima tužitelji i tuženik Š. B. svaki u 3468/18295 dijela, ali i Republika Hrvatska za 7895/18295 dijela time da Republika Hrvatska u ovom postupku kao upisani suvlasnik nije utužena niti je na bilo koji način obavještena o parnici, iako u postupku razvrgnuća moraju biti obuhvaćeni svi suvlasnici.

Isto se odnosi i na nekretninu čk.br. 847 od 1652 m2 upisanu u zk. ul. 1145 k.o. R. na kojoj su upisani tuženi Š. S. u 244/1652 dijela, tuženici svaki u 245/1652 dijela i Republika Hrvatska u 918/1652 dijela, dok je na čk.br. 563/1 k.o. R. upisane u zk. ul 1655 od 5068 m2 uknjižena u 1/1 općina sv. F. i J. koja također nije sudjelovala u postupku a sud utvrđuje da je ista u suvlasništvu tužitelja i tuženika svakog u 5/16 dijela i tužene A. T. u 1/16 dijela dok za istu nekretninu odbija tužbeni zahtjev za površinu od 119 m2 . Sud i nekretninu 637 upisanu u zk. ul 1143 k.o. R. utvrđuje suvlasništvom stranaka usprkos upisu Republike Hrvatske u 1/1dijela a bez da je uknjižena suvlasnica sudjelovala u postupku.

14. Činjenica da su za pojedine nekretnine nakon otvaranja zemljišne knjige uloženi prigovori ne znači da se ovaj parnični postupak u odnosu na iste treba prekinuti do okončanja odluke u vanparničnom postupku, naime nakon otvaranja nove zemljišne knjige sukladno čl. 194. st. 2 alineja 4. ZZK-a, otvara se ispravni postupak glede otvorene zemljišne knjige pa se sve osobe koje smatraju da bi trebalo u tu knjigu upisati nešto što nije upisano ili da bi trebalo izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati neki upis ili njegov prvenstveni red pozivaju da stave zemljišnoknjižnom sudu svoje prijave prijedloga za upis odnosno svoje prigovore postojećim upisima u određenom roku za ispravak o kojim prigovorima i prijavama odlučuje zemljišnoknjižni sud na raspravi sukladno čl. 199. st. 1., no kako protiv odluke o prijavama i prigovorima na upis stranke nemaju pravo žalbe već jedino ostvarivanje svojih prava u parnici pred sudom (čl. 202.st.3) pa obzirom se u ovom parničnom postupku upravo i raspravlja o pravilnosti upisa i prigovorima stranaka na upis nema nikakvog razloga prekidati ovaj postupak u odnosu na nekretnine za koje su podnijeti prigovori već je potrebno te prigovore na upis raspraviti u ovom postupku, a time svakako i tužbom obuhvatiti sve upisane zemljišnoknjižne suvlasnike na pojedinim nekretninama.

15. Obzirom na sve prethodno navedeno valjalo je prihvatiti žalbe stranaka, ukinuti u cijelosti pobijanu presudu i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje temeljem čl. 369. st. 1 ZPP-a, time da se nova glavna rasprava ima održati pred drugim sucem istog prvostupanjskog suda.

16. U nastavku ovog postupka sud je dužan prvenstveno pozvati tužitelje na postavljanje jasnog i razumljivog tužbenog zahtjeva kojim će u slučaju usvajanja doista biti razvrgnuta suvlasnička zajednica nekretnina kao i na činjenicu da u postupku razvrgnuća moraju biti obuhvaćeni svi stvarnopravni ovlaštenici na pojedinoj nekretnini (upisani u zemljišnu knjigu), nakon čega će u koliko tužitelji postupe po navedenom, ponovno provesti postupak ponovnim provođenjem već provedenih dokaza i imajući u vidu pravna stajališta iznijeta u ovoj odluci, ocijeniti i analizirati sve u spisu provedene dokaze i priložene isprave tako da između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava nema proturječnosti, imajući u vidu da ukoliko nema suglasnosti stranaka o diobi, nekretnine se prvenstveno dijele geometrijski.

17. Nakon utvrđivanja svih relevantnih činjenica za donošenje zakonite odluke čija će se osnovanost i zakonitost povodom eventualno uloženog pravnog lijeka moći ispitati, sud će donijeti novu odluku o tužbenom zahtjevu tužitelja a ujedno i ponovno odlučiti o cjelokupnim troškovima ovoga postupka.

U Varaždinu 27. rujna 2023.

Predsjednica vijeća

Tanja Novak-Premec v.r.