Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex. Vojarna „Sv. Križ“, Dračevac

21 000 Split

Poslovni broj: 96 Psp-58/2021-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Antoniji Škaričić Majić, u pravnoj stvari tužiteljice C. B., OIB: … , S., koju zastupa

punomoćnik Ž. P., odvjetnik u S., protiv tužene B. B., OIB: …S., koju zastupa punomoćnik I. Č., odvjetnik

u S., radi smetanja posjeda, nakon održane glavne rasprave zaključene 12. rujna 2023. u prisutnosti tužiteljice sa punomoćnikom Ž. P. i sudske tumačice P. H., i tužene uz punomoćnika I. Č., na ročištu za objavu odluke

27. rujna 2023.,

r i j e š i o  j e

I Utvrđuje se da je tužena B. B., OIB: … zasmetala tužiteljicu

C. B., OIB: … u suposjedu stana smještenog u prizemlju

jugoistočne strane kuće z.k. oznake kat. čest. ZEM 5002/20 ZU 17314 K.O. S., anagrafske oznake…. time što je neutvrđenog dana nakon 5. lipnja 2020. promijenila bravu ulaznih vrata tog stana te ključeve zadržala za sebe.

II Nalaže se uspostava ranijeg suposjedovnog stanja i baš na način da tužena B. B., OIB: … preda primjerak ključeva ulaznih vrata ovog stana

tužiteljici C. B., OIB:…, u protivnom, tužiteljica se ovlašćuje,

uz asistenciju sudskog ovršitelja, izmijeniti bravu ulaznih vrata tog stana, jedan ključ zadržati za sebe, a jedan primjerak ključa predati tuženoj kojoj se zabranjuje ubuduće smetati tužiteljicu u suposjedu tog stana.

III Nalaže se tuženoj B. B., OIB: … naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 517,62 eura / 3.900,00 kuna sa zateznom kamatom od 27. rujna 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi, podnesenoj 26. travnja 2021. navodi da je zakonska nasljednica svog pok. oca A. B., te da je nakon njegove smrti zajedno s tuženom postala suposjednica njegove nekretnine z.k. oznake kat.čest. 5002/20 upisane u Z.U. 17314 k.o. S., anagrafske oznake S., koja je nekretnina upisana kao kuća i dvor ukupne površine 307 m2 na ime A. B. za 9/18 dijela, a u naravi predstavlja dva stana (jedan "veći" i drugi "manji") i dvorište, a da je njezin otac pretežiti dio godine s tuženom živio u "većem" stanu na predmetnoj anagrafskoj oznaci, a da su mu djeca, tužiteljica i njezin brat dolazili i tu imaju prijavljeno prebivalište. Nadalje tužiteljica navodi da je 27. ožujka 2021. došla sa suprugom i djetetom na godišnji odmor i pokušala ključem s kojim je do tada ulazila u "veći" stan otključati vrata ali da je tada shvatila da je na vratima stana promijenjena brava koju je ona u tom trenutku pokušala promijeniti ali u tome da je spriječio policijski službenik, s obzirom na navedeno, a kako je bila suposjednik nekretnina time što je imala ključeve ulaznih vrata oba stana i nesmetano ulazila u njih do 27. ožujka 2021., da je podnijela tužbu kojom traži da se utvrdi da je tužena zasmetala u suposjedu predmetne nekretnine te da sud naloži tuženoj uspostavu ranijeg suposjedovnog stanja.

2. U odgovoru na tužbu tužena se usprotivila tužbu u cijelosti te je navela da je upravo ona oduvijek u isključivom posjedu predmetnog "većeg" stana te da tužiteljica nikada nije bila suposjednica niti je imala ključeve tog stana pa da joj se ne može pružiti bilo kakva posjedovna zaštita. Tužena je istaknula da je tužiteljica imala ključeve isključivo "manjeg" stana na predmetnoj anagrafskoj oznaci. Također da tužiteljica živi i radi u N., a kad jednom godišnje dođe u S. da boravi kod strica ili u "manjem" stanu a nikako u "većem" stanu, čije je smetanje, predmet ovog postupka

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaz pregledom i čitanjem isprava i dokumentacije sadržane u spisu i to: rodnog lista za tužiteljicu i njezinog brata, zahtjeva za uredovanje na adresi … od 31. ožujka 2021, Izvješća

PP S. o događaju od 27. ožujka 2021., izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu označenu kao č.zem. 5002/20, smrtnog lista za pok. A. B., računa za režijske troškove plaćane za predmetnu nekretninu na ime tužene, "Testament"- oporuke od 8. ožujka 2020. U postupku je izveden dokaz saslušanjem parničnih stranaka kao i svjedoka T. K.-B. na strani tužene.

4. Na ročištu održanom 12. rujna 2023. sud je odbio dokazni prijedlog tužene da se saslušaju drugi svjedoci jer je bitne činjenice utvrdio iz sadržaja iskaza parničnih stranaka i svjedoka T. K. B., kao i iz materijalne dokumentacije koja prileži spisu, pa je izvođenje dokaza saslušanjem preostalih (7) svjedoka bilo nepotrebno.

5. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22.; dalje: ZPP), sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice kojim od suda traži utvrditi da ima pravo na posjedovnu zaštitu u pogledu smetanja suposjeda nekretnine označene kao k.čest. zem. 5002/20 upisane u Z.U: 17314 k.o. S..

7. Među strankama u tijeku postupka nije bilo sporno da je tužiteljica kćerka pok. A. B. a da je tužena supruga pok. A. B.. Također nije sporno da predmetna nekretnina predstavlja ostavinu pok. A. B., iza kojeg još nije okončan ostavinski postupak, kao i to da je tužena promijenila bravu na ulaznim vratima predmetnog stana.

8. Kao sporno u postupku je trebalo utvrditi pripada li tužiteljici pravo na suposjed predmetne nekretnine a samim time i pravo na posjedovnu zaštitu u okviru ove parnici.

9. Čitanjem smrtnog lista za pok. A. B. utvrđeno je da je isti umro …

9.1. Čitanjem Izvješća PP S. o događaju od 27. ožujka 2021.

utvrđeno je da su policijski službenici gore navedene ustrojstvene jedinice dana 27. ožujka 2021. u 11,35 sati na adresi u S. u ulici … koja je predmet

ovog postupka postupali kojom prilikom su utvrdili da se radi o problemima imovinskopravne prirode.

9.2. Čitanjem Izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu označenu kao č.zem. 5002/20, upisanu u Z.U. 17314 utvrđeno je da je na 9/18 dijela nekretnine koja u naravi predstavlja dvor i kuću, upisan A. B..

10. Iz iskaza svjedoka T. K. B. proizlazi da on stanuje u stanu

na predmetnoj anagrafskoj oznaci, da tužena živi kat poviše njega. Istaknuo je da mu je poznat predmetni događaj, da je taj dan nakon što je čuo lupanje i bušilicu izašao iz stana i vidio tri osobe (tužiteljicu, brata pok. A. B. i treće osobe da se ne može sjetiti) koji su te prigode pokušali bušilicom probiti bravu i ući u stan tužene, nedugo nakon toga da je stigla policija te je bio saslušan u svojstvu svjedoka spornog događaja. U svom iskazu je istaknuo da bi tužiteljica dolazila povremeno u "veći stan" u posjete ali da je nije vidio da dugotrajno boravi u predmetnoj nekretnini. Također je istaknuo da tužena i dalje boravi u "većem" stanu, a da u "manjem" trenutno nitko ne živi.

11. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je ona kćer pok. A. B., koji je 1974.

sudjelovao u gradnji predmetne kuće te je u predmetnoj kući bio vlasnik i posjednik jednog "većeg" stana od oko 70 m2 i "manjeg" od oko 45 m2, a da je tužena u "većem" stanu boravila s njezinim ocem tek nakon 2013. kada je stan renoviran. Ujedno da joj je pokojni otac dao ključ predmetnog stana kao i stana u D., te da je u posjedu ključa od 1995. U svom iskazu tužiteljica je istaknula da je u predmetni "veći" stan nesmetano ulazila i boravila i kad oca u njemu nije bilo, odnosno kada bi se nalazio u N., sve do predmetnog događaja kada je brava na ulaznim vratima stana promijenjena.

12. Iz iskaza tužene proizlazi da je ista supruga pok. A. B., da je nakon smrti supruga otišla u D. i u stanu u kojem je boravila 25 godina zatekla promijenjenu bravu te s obratila policiji, potom da se vratila u S. i vidjela kako joj je ukraden rezervni ključ koji se nalazio u ladici u sobi u predmetnom stanu. U svom iskazu je prvotno navela da pretpostavlja, a kasnije tijekom iskaza da može sa sigurnošću reći da je taj rezervni ključ kao i osobnu iskaznicu pok. A. B. ukrao sin njezinog pok. supruga, brat tužiteljice te da je i ključ i osobnu iskaznicu odnio tužiteljici u N.. Nadalje u iskazu je istaknula da je ona u predmetnom "većem" stanu živjela s pok. A. B. a da bi ih tužiteljica posjećivala, a nikako da bi s njima boravila ili se duže zadržavala. Navela je da tužiteljica nikada nije imala ključeve predmetnog stana već da je bila u posjedu ključeva od "manjeg" stana i da bi tu boravila kada bi došla u H.. Nakon što je punomoćnik tužiteljice prilikom saslušavanja upitao jeli spremna mirnim putem riješiti spor na način da preda jedan primjerak ključa "većeg" stana tužiteljici tužena se tome usprotivila i rekla da ima donji "manji" stan.

13. Odredbom članka 129. stavka 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19; dalje: ZN) propisano je da u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo, dok je stavkom 2. istog članka propisano da u istom času nasljednik stječe i ostala prava i obveze vezane uz njegovo svojstvo nasljednika, ako što drugo ne proizlazi iz njihove pravne naravi.

14. Sukladno članku 17. stavka 1. i stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZV) ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu času, onakvi kakvi su u tom času bili u ostavitelja. Kad su ostaviteljevi posjedi nakon njegove smrti prešli na sva ili više sunasljednika, svi su oni time postali suposjednici svakog pojedinog od tih posjeda, pa će ga tako izvršavati, osim ako je na temelju oporukom izražene ostaviteljeve volje ili odluke suda ostavinskog suda izvršavanje povjereno drugom.

15. Iz gore navedene zakonske odredbe proizlazi da bi pravo na posjedovnu zaštitu pripadalo nasljednicima kao strankama bez obzira jesu li vršili posjedovne čine od smrti ostavitelja pa do časa kada je smetanje počinjeno, u ovom slučaju odbijanjem tužene da tužiteljici preda suposjed predmetne nekretnine predajom ključeva nekretnine. Ovdje je za napomenuti da pritom nije od značaja poziva li se nasljednik na nasljedstvo na temelju oporuke ili zakona, a s čime je vezan i posjed predmetne nekretnine.

16. Za stjecanje suposjeda nasljednika i zaštitu u posjedovnoj parnici jedino je nužno utvrditi da je prednik tužitelja bio i sam posjednik ili suposjednik stvari, te da bi u istoj situaciji u kakvoj je sada tužiteljica bilo moguće njezinom pravnom predniku pružiti posjedovnu zaštitu.

17. Kako je dakle u ovom postupku utvrđeno da je pok. A. B. u času smrti bio vlasnik i posjednik nekretnine koja je predmet ovog postupka, a tužiteljica i tužena su njegove zakonske nasljednice, one su prema shvaćanju ovog suda postale suposjednice predmetnog stana u trenutku smrti A. B. u obimu i kvaliteti posjeda kakav je bio posjed njihovog pravnog prednika.

18. Odredbom članka 24. stavka 1 . ZV svaki suposjednik je ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

19. Dakle, ukoliko jedan od nasljednika isključi drugog od suposjedovanja, on ga isključuje od dotadašnjeg načina posjedovanja koji se temeljio na činjenici izvršenja posjedovanja njegovog prednika, u ovom slučaju pok. A. B.. S obzirom na nespornu činjenicu u ovom postupku u vidu radnje promjene brave na ulaznim vratima stana, koja je radnja počinjena nakon smrti prednika stranaka, tužena je u potpunosti isključila tužiteljicu iz suposjeda predmetnog stana.

20. Slijedom navedenog, pravilnom primjenom materijalnog prava, tužiteljici je trebalo u ovom postupku pružiti suposjedovnu zaštitu i prihvatiti njezin tužbeni zahtjev.

21. Stoga je, odlučeno kao pod točkom I i II izreke ovog rješenja.

22. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na članku 154. stavku 1., članku 155. i članku 164. ZPP. Imajući na umu naveden zakonske odredbe, ovaj sud smatra da tužiteljici pripada cjelokupan trošak postupka.

22.1. S obzirom na odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12., 103/2014., 118/2014., 107/15., 37/22., 126/22.; dalje: Tarifa) kao i postavljeni zahtjev za naknadu troškova, tužiteljici je valjalo priznati

- jednokratnu naknadu za cijeli prvostupanjski postupak u visini od 200 bodova (Tbr. 7/2 Tarife), što pomnoženo s vrijednošću boda (1,99 eura/15,00 kuna) i uvećano za zatraženi iznos PDV-a (25%), daje iznos od 497,71 euro / 3.750,00 kuna.

22.2. Tužiteljici je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 19,91 eura/ 150,00 kuna tako da joj je dosuđen trošak u ukupnom iznosu od 517,62 eura / 3.900,00 kuna.

23. Na temelju odredbe članka 151. stavka 3. ZPP na dosuđeni iznos parničnog troška priznata je zakonska zatezna kamata od dana donošenja rješenja pa do isplate.

24. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom III izreke ovog rješenja.

25. Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 57/2022) iznos dosuđenog parničnog troška iskazan je dvojno, u euru i u kunama, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije od 7,53450 i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje tog Zakona.

U Splitu 27. rujna 2023.

Sutkinja

Antonia Škaričić Majić, v.r.

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske. Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

- tužiteljici po punomoćniku

- tuženoj po punomoćniku

- u spis