REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 605/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zadru, protiv tuženika LAVČEVIĆ ZADAR d.o.o., OIB 13649971478, Zadar, Novogradiška 10, kojeg zastupa punomoćnik Mirko Budić, odvjetnik u Splitu, radi isplate stečenog bez osnove, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4349/2021-2 od 14. studenog 2022., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-102/2021-5 od 20. srpnja 2021., u sjednici održanoj 27. rujna 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se revizija tuženice i slijedom toga ukidaju se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4349/2021-2 od 14. studenog 2022. i presuda Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-102/2021-5 od 20. srpnja 2021. i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
II. O troškovima revizijskog postupka odlučit će ne konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je presuđeno:
„1. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"Nalaže se tuženiku LAVČEVIĆ ZADAR d.o.o., da tužiteljici, REPUBLICI HRVATSKOJ, isplati iznos od 296.032,00 kn, sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 116.160,00 kn teku od 1. siječnja 2019. pa do isplate, na iznos od 127.072,00 kn od 1. siječnja 2020. pa do isplate, a na iznos od 52.800,00 kn od 1. lipnja 2020. pa do isplate i to po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, kao i da joj naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 15.000,00 kn."
2. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 12.250,00 kn.“.
2. Protiv presude suda drugog stupnja reviziju dopuštenu rješenjem ovog suda poslovni broj Revd 755/2023-2 od 1. ožujka 2023. podnosi tuženica zbog pitanja koje glasi:
„Može li sud polazeći od premise da se tuženik suprotstavio osobi vještaka (kojeg je predložio tužitelj), pozivom na odredbu čl. 251. st. 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) propustiti umjesto predloženog vještaka odrediti drugog vještaka po svom izboru, i zaključiti da tužitelj na temelju pravila o teretu dokazivanja nije dokazao visinu zahtjeva bez provođenja vještačenja?“.
3. Tužitelj je na reviziju odgovorio.
4. Revizija je osnovana.
5. U ovoj pravnoj stvari nije sporna osnova tužbenog zahtjeva.
6. Sporna je visina zahtjeva, i tužiteljica je prije podnošenja tužbe, ishodila izradu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke (Marina Brlić - društvo „Brlić“ d.o.o.) na temelju kojeg nalaza je postavljen tužbeni zahtjev.
7. Sudovi nižeg stupnja, zaključuju da iz činjenice da se u odgovoru na tužbu tuženik usprotivio zaključcima vještaka glede visine tražbine, da se time usprotivio osobi vještaka koji je prije pokretanja postupka sačinio nalaz i mišljenje radi podnošenja tužbe.
8. Iz takve procesne situacije, sudovi zaključuju da kako tužiteljica nije predložila da se u ovom postupku odredi provođenje dokaza vještačenjem po novom vještaku, a sud nije prihvatio da se prije svega sasluša vještak koji je izradio nalaz i mišljenje, u biti nije dokazala visinu svog zahtjeva pa je po pravilima o teretu dokazivanja tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen.
9. Takvo pravno shvaćanje sudova nižeg stupnja nije pravilno. 10. Prema odredbi čl. 186. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11- proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) tužba treba sadržavati određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, činjenice na kojima tužitelj temelji zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a i druge podatke koje mora imati svaki podnesak (čl. 106 ZPP-a).
11. Potpunost tužbe, važna je da bi se na temelju nje moglo raspravljati, a i njena potpunost nužna je i da bi se na temelju podatka iz tužbe mogla donijeti primjerice presuda zbog ogluhe ili izostanka sukladno odredbi čl. 331.b ZPP-a uz ostvarenje ostalih procesnih pretpostavki i ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, i ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate.
12. Dakle, kada je tužiteljica uz tužbu dostavila i nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke ona je postupila kao savjesna stranka vodeći računa i da se na temelju sadržaja tužbe i predloženih i priloženih dokaza može raspravljati pa i donijeti presudu zbog ogluhe ili izostanka.
13. U takvoj procesnoj situaciji, dilema koju sudovi rješavaju primjenom odredbe čl. 251. ZPP-a kojom je propisano:
„Stranka koja predlaže izvođenje dokaza vještačenjem može predložiti osobu vještaka.
Sud će omogućiti protivnoj stranci da se izjasni o predloženom vještaku.
Sud će odrediti predloženog vještaka ako se protivna stranka ne usprotivi predloženom vještaku.
Ako se protivna stranka usprotivi predloženom vještaku, vještaka će odrediti sud.
Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, sud može odrediti drugog vještaka ako ocijeni da složenost vještačenja to zahtijeva, odnosno ako ocijeni da je to potrebno radi sprečavanja stranaka da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (članak 3. stavak 3.).
U slučajevima iz stavka 4. i 5. ovoga članka parnični sud može ovlastiti predsjednika vijeća ili zamoljenog suca da oni odrede vještake ako je njima povjereno izvođenje dokaza vještačenjem.“,
posve je pogrešna i promašena.
14. Po ocjeni ovog suda sudovi nižeg stupnja trebali temeljem pravila o teretu dokazivanja i to prije svega na temelju odredbe čl. 7. ZPP-a:
„Stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.
Sud je ovlašten utvrditi činjenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu predložile samo ako posumnja da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (članak 3. stavak 3.), ako zakonom nije drugačije određeno.
Sud ne može svoju odluku utemeljiti na činjenicama i dokazima o kojima strankama nije dana mogućnost da se izjasne.“,
članaka 8. ZPP-a:
„Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.“, te
čl. 221a. ZPP-a
„Ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.“,
ocijeniti na temelju svih procesnih okolnosti pa i uvjerljivosti dokaza i isprava u spisu je li u ovom postupku tužiteljica u dovoljnoj mjeri dokazala visinu svoje tražbine (osnova nije sporna) i na kome je teret daljnjeg dokazivanja sporne okolnosti i kojim se dokaznim sredstvima sporne okolnosti mogu dokazati z sudskom postupku.
15. Po ocjeni ovog Vijeća, pitanje zbog kojeg je dopušteno podnošenje revizije, predstavlja derivat pitanja koja je u prijedlogu za dopuštenje revizije postavila tužiteljica:
„Može li sud polazeći od premise da je tuženik suprotstavio osobi vještaka (kojeg je predložio tužitelj) pozivom na odredbu čl. 251. st. 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 79/19-dalje: ZPP) propustiti umjesto predloženog vještaka odrediti drugog vještaka po svom izboru i zaključiti da tužitelj na temelju pravila o teretu dokazivanja nije dokazao visinu zahtjeva bez provođenja vještačenja?“,
i ne dira u srž procesnog prijepora u ovom sporu.
No, kako ovaj sud sukladno odredbi čl. 391. ZPP-a u vezi sa čl. 385.a ZPP-a ne može ponovo ocjenjivati dopuštenost pitanja zbog koje je revizija dopuštena odgovor na postavljeno pitanje glasi:
„Vodeći računa o pravilima o teretu dokazivanja i sadržaju nalaza i mišljenja sudskog vještaka kojeg je tužitelj predložio uz tužbu, parnični sud ne može samo na temelju protivljenja tuženika o osobi tog vještaka, izvesti zaključak da tužitelj nije dokazao visinu zahtjeva. čime je sud počinio relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a jer je pogrešno primijenio odredbe čl. 8., 221.a i 251. st. 4. ZPP-a.“.
16. S obzirom na pogrešno pravno shvaćanje koje su sudovi iznijeli u ovom postupku, glede opisane procesne situacije, odlučeno je kao u izreci temeljem odredbe čl. 391. st. 6. ZPP-a. U nastavku postupka sud će ocijeniti uvjerljivost dokaza tužitelja, ocijeniti na kome je teret dokaza potvrditi tvrdnje iz tužbe ili tvrdnje koje osporavaju sporne činjenice i potom donijeti novu na zakonu osnovanu odluku.
17. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 166. ZPP-a.
Zagreb, 27. rujna 2023.
Predsjednik vijeća:
mr.sc. Dražen Jakovina
Broj zapisa: 9-3085d-f0460
Kontrolni broj: 0c9ce-6f76e-2f536
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=DRAŽEN JAKOVINA, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
