REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Poslovni broj: 8 Pr-8303/2021-30

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu Vandi Blažević, u pravnoj stvari tužiteljice M. G. iz Z., OIB: …, zastupane po punomoćniku M.K., odvjetniku iz Z., protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: …, za Ministarstvo, zastupane po zakonskom zastupniku O.-G. u Z. radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 20. rujna 2023. godine, u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zakonskog zastupnika tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. ZPP-a, dana 27. rujna 2023. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, Ministarstvo, OIB: … da tužiteljici M. G. iz Z., OIB: …, na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 203,30 EUR/1.531,79 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kama-tom tekućom na iznos od:

- 35,02 EUR/263,83 kn od 16.12.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 22,45 EUR/169,16 kn od 16.05.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 19,53 EUR/147,12 kn od 16.06.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 40,81 EUR/307,52 kn od 16.07.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 40,80 EUR/307,44 kn od 16.06.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 44,69 EUR/336,72 kn od 16.07.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj zatri postotna poena.

II. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, Ministarstvu, naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 1.175,56 eura/8.857,26 kuna sa zateznim kamatama tekućim od 27.09.2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje

od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 04.03.2019. navodi da je zaposlenica tuženika u bolnici u Z. U razdoblju od 17.07.2016. do 17.09.2018. tužiteljica je kod tuženika prema rasporedu radnog vremena ostvarivala prekovremeni rad a koji joj nije plaćen i to u redovnom radu od ponedjeljka do petka, jer je radila duže od 8 sati u tjedni, subotom i nedjeljom; u smjenama i turnusima jer je radila u smjenama I turnusima u navedenom razdoblju duže od smjene 8 sati i duže od turnusa od 12 sati, a duže od redovnog mjesečnog fonda radnih sati; u radu na drugačiji način, jer je radila duže od 8 sati dnevno, i 40 sati tjedno; prekovremeni rad, u navedenim oblicima rada tužiteljica je ostvarivala na dane blagdana, neradne dane utvrđene Zakonom i na dane Uskrsa koji su mjesečno padali od ponedjeljka do petka u utuženom razdoblju, te je sve tako odrađene sate tuženik bio u obvezi obračunati kao prekovremeni rad; stoga je tužiteljica imala pravo da joj se osnovna plaća uveća za dodatak za efektivno odrađene prekovremene sate ostvarene u noćnom dijelu dana za 40%, u drugoj smjeni za 10%, subotama 25%, za rad nedjeljama 35% i za rad blagdanom 150%, jer se svi dodaci međusobno ne isključuju; zbog neisplate prekovremenog rada ostvareni u navedenim oblicima rada podnositeljici zahtjeva nije u cijelosti isplaćena naknada za korištenje godišnjeg odmora u utuženom razdoblju, a sve iz razloga jer joj nije pravilno izračunavana prosječna plaća. Način ostvarivanja prekovremenog rada reguliran je Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike i ranije važećim Kolektivnim ugovorima za državne službenike i namještenike, te internim aktima tuženika koji se odnose na tužiteljicu, a kojima je određeno da se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene, ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve-dvije treće-dva dana slobodna) ili turnus. Prekovremenim radom smatra se i rad koji je tužiteljica ostvarila na drugačiji način, jer je ostvarivala sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji s u bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako je određeno da redovni mjesečni fond radnih sati koji je radnik trebao odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Tužiteljica se prije podnošenja tužbe obratila tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora putem nadležnog državnog odvjetništva, međutim o zahtjevu tužiteljice nije odlučeno u roku od 3 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. Kako se svi relevantni podaci nalaze kod tuženika, te kako bi tužiteljica mogla urediti tužbeni zahtjev predlaže da sud obveže tuženika da dostavi rješenje o rasporedu na radno mjesto tužiteljice, platne liste za tužiteljicu u utuženom razdoblju, evidenciju o prisutnosti tužiteljice na radu u utuženom razdoblju, ručnu evidenciju o radu tužiteljice (tzv. šihterica) koja se vodi na bolničkom odjelu tužiteljice, mjesečni iznos razlike plaće koju bi tužiteljica primila da joj je pravilno obračunata plaća te po potrebi druge evidencije. Predlaže da sud *fiksni tečaj konverzije 7.534,50 kn

nakon provedenog postupka donese presudu kojom će naložiti tuženiku da tužiteljici isplati razliku plaće na ime prekovremenog rada u bruto neutvrđenom iznosu prema pribavljenim podacima od tuženika, s zateznim kamatama tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa razlike plaće pa do isplate te da naloži tuženiku da tužiteljici naknadi trošak parničnog postupka s zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

2. Nakon provedenog knjigovodstveno-financijskog vještačenja, tužiteljica je u skladu s istim, podneskom od 26.10.2022. postavila konačan tužbeni zahtjev koji glasi kao u izreci ove presude.

3. U odgovoru na tužbu tuženik opreza radi osporava pravnu osnovu i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti navodeći da će se naknadno detaljno očitovati na navode iz tužbe. Temeljem upute ureda od 02.06.2014., poslovni broj klasa: 113-02/14-01/11 i upute poslovni broj klasa: 113- 02/14-01/25 od 11.06.2014. godine za službenike i namještenike koji rade u smjenama ili turnusu, u mjesecu sa blagdanom evidentirat će se nadopuna satnice, a prekovremeni rad će se obračunavati za svaki sat rada koji prelazi mjesečni fond radnih sati. Nadopuna satnice je pojam koji se koristi u sustavu Centralnog obračuna plaća (COP) kao zamjena za naknadu za blagdan za one službenike i namještenike koji rade u turnusu, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora. Iz isplatnih lista je vidljivo da je u mjesecima s blagdanom (koji pada u dane od ponedjeljka do petka) prikazana naknada plaće za državni blagdan i neradni dan-posebni uvjeti rada za dane blagdana kada državna službenica nije radila na blagdan, a uz rad na blagdan je prikazana-nadopuna satnice-blagdan-posebni uvjeti rada. Iz obračunskih isprava za isplatu plaće za razdoblje od 17.09.2013. do 17.09.2018., a temeljem mjesečnih evidencija rada vidljivo je da je plaćen svaki sat prekovremenog rada za koji se u nalogu za prekovremeni rad službenica opredijelila.

4. Sud je proveo dokaze uvidom u dokumentaciju iz spisa, a proveden je dokaz knjigovodstveno-financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku P. B.

5. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP-a).

6. U članu 219. st. 1. ZPP-a kaže se da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

7. U članu 221.a ZPP-a kaže se da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice koji se odnosi na neisplaćene prekovremene sate za razdoblje od 17.07.2016. do 17.09.2018. u mjesecima kada je tužiteljica radila na blagdan koji je padao u radni dan od ponedjeljka do petka, te na razliku *fiksni tečaj konverzije 7.534,50 kn

naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora s osnove neisplaćenog prekovremenog rada.

9. Među strankama nije sporno da je tužiteljica državna službenica zaposlena u Ministarstvu u Z. kao medicinska sestra.

10. Među strankama nije sporno da je u utuženom razdoblju tužiteljica radila u turnusu po 12 sati dnevno na poslovima s posebnim uvjetima rada.

12. Među strankama je sporna pravna osnovanost tužbe.

11. Između stranaka je sporna i visina tužbenog zahtijeva.

13. Prema Kolektivnim ugovorima za državne službenike i namještenike (KU NN 93/2008; KU NN 89/12; KU NN 104/13; KU NN 112/17) plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodatci na osnovnu plaću su dodatci za uspješnost na radu, dodatci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

14. Osnovna plaća službenika (čl. 44. KU 93/2008., KU 89/20012. i KU 104/2013 i identično je propisao čl. 38. KU 112/17) uvećava se: za rad noću 40% , za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35% ,za rad na blagdane, neradne dane i na Uskrs 150% , za prekovremeni rad 50% ,za rad u drugoj smjeni 10%, za rad u turnusu 5%. Navedeni dodatci međusobno se ne isključuju, osim dodatka za rad u turnusu i za rad u drugoj smjeni.

15. Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz gore navedenog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje.

16. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. dijelu dana. Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati.

17. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48.

18. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju.

*fiksni tečaj konverzije 7.534,50 kn

19. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

20. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. čl. i identično je propisao čl. čl. 38. KU 112/17).

21. Zajednička komisija za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike utvrdila je slijedeće:

22. S obzirom na izričaj u članku 44. st. 1. Kolektivnog ugovora („Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se…“), osnovica za izračun uvećanja plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće jeste osnovna plaća službenika i namještenika. Prema članu 41. Kolektivnog ugovora osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Iznimka od toga propisana je samo za državne službenike i namještenike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada (članak 44. s. 3. Kolektivnog ugovora). Navedenim službenicima uvećanje plaće obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i zvanje. (Tumačenje br. 7/44 od 29. travnja 2013.)

Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz članka 44. stavka 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fond radnih sati. (Tumačenje broj 8/44 od 13. lipnja 2013.)

Službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz članka 44. stavka 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond radnih sati, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz članka 41. stavka 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario. Plaća službenika i namještenika može se umanjiti samo u slučaju neopravdanog izostanka s posla ili neplaćenog dopusta (Tumačenje br. 19/44 od 20. prosinca 2013.i Tumačenje br. 24/44 od 22. siječnja 2014.)

Vrijednost sata rada za sve državne službenike i namještenike izračunava se na isti način tako da se osnovna plaća (članak 41. stavak 2. i članak 44. stavak 3. Kolektivnog ugovora) podijeli sa mjesečnim fondom sati. Mjesečni fond sati dobiva se na način da se ukupan broj dana u mjesecu od ponedjeljka do petka (uključujući *fiksni tečaj konverzije 7.534,50 kn

blagdane i zakonom predviđene neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka) pomnoži s 8 sati.

Redovni mjesečni fond radnih sati dobiva se na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži s osam sati. Dakle, radi se o danima koji ne uključuju blagdane i neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka.

Redovni mjesečni fond radnih sati iz članka 44. stavka 12. Kolektivnog ugovora služi za utvrđivanje sati prekovremenog rada iz članka 44. stavak 10. Kolektivnog ugovora, znači za izračun sati prekovremenog rada za službenike koji rade u smjenama i turnusima. (Tumačenje br. 27/44 od 20. svibnja 2014. i 2/35 od 23. svibnja 2018.)

Kolektivnim ugovorom nije propisano u kojem se roku mogu koristiti slobodni dani umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada. Prema članku 44. stavku 14. Kolektivnog ugovora u slučaju da se službenik ili namještenik odluči za korištenje slobodnih dana umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, izdaje mu se rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. Stoga, po isteku mjeseca u kojem su prekovremeni sati ostvareni, rješenjem treba utvrditi kada će službenik/namještenik koristiti slobodne dane, što bi trebalo biti u primjerenom roku.

Službenik i namještenik dužan je poslodavcu podnijeti pisani zahtjev za korištenje slobodnog dana umjesto plaćanja prekovremenog rada prije isteka obračunskog razdoblja za obračun plaće za tekući mjesec, osim kada mu to opravdane okolnosti ne omogućavaju. U tom slučaju zahtjev može podnijeti naknadno u primjerenom roku. (Tumačenje br. 16/44 od 16. prosinca 2013.)

U članku 44. stavku 14. Kolektivnog ugovora propisano je da umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik i namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta redovnog rada).

Kolektivnim ugovorom nije utvrđena mogućnost drugačijeg obračuna slobodnih dana po osnovi prekovremenog rada. Stoga se službeniku i namješteniku koji je prekovremeni rad ostvario subotom, nedjeljom, blagdanom i sl., sati prekovremenog rada mogu preračunati u slobodne dane isključivo prema formuli 1:1,5.

Službenik i namještenik ima pravo na uvećanje plaće iz čl. 44. st.1. Kolektivnog ugovora za svaki sat rada ostvaren subotom, nedjeljom, blagdanom, u turnusu ili smjeni i sl., jer ima pravo na navedeno uvećanje plaće neovisno o tome je li rad ostvaren kao redovni ili prekovremeni rad.

Prema čl. 9. Kolektivnog ugovora, poslodavac je dužan voditi evidenciju radnog vremena, u koju upisuje sve sate rada službenika, između ostalog i sate prekovremenog rada, neovisno o tome da li će se službeniku za te sate isplatiti plaća uvećana za prekovremeni rad ili će službenik koristiti slobodne dane.(Tumačenje broj 21/44 od 22. siječnja 2014.)

Zbog ograničenja prekovremenog rada poslodavac može donijeti odluku da službenik koji radi u turnusu u određene dane radi kraće ili ne radi cijeli dan, ali samo *fiksni tečaj konverzije 7.534,50 kn

jedan do dva radna dana u mjesecu. U tom slučaju ne radi se o promjeni organizacije rada. Ako zbog navedene odluke poslodavca službenik nije ostvario redovni mjesečni fond radnih sati ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz članka 41. stavka 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario. (Tumačenje br. 25/44 od 4. travnja 2014.)

Nadopuna satnice (kao pojam koji se koristi u sustavu COP-a kao zamjena za naknadu za blagdan za one službenike i namještenike koji rade u turnusu, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz članka 44. stavak 11. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike) ne može se umanjivati za sate prekovremenog rada (Tumačenje br. 32/44 od 31. listopada 2014.)

Službeniku koji bez svoje krivnje ne ostvari redovni mjesečni fond radnih sati, u određenom mjesecu, ne može se „manjak sati“ prenositi u sljedeći kalendarski mjesec (Tumačenje br. 35/44).

Članom 14. Kolektivnih ugovora koji su naprijed navedeni, za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, a državnom službeniku i namješteniku čija je narav službe takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.

Članom 61. Zakona o radu/09 odnosno članom 81. Zakona o radu/14 propisuje se da radnik za vrijeme godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj Kolektivnim ugovorom, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad.

23. Knjigovodstveno-financijski vještak P. B. je na temelju pregledane dokumentacije, te prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza dala mišljenje da pod pretpostavkom da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 radnih sati dnevno, visina potraživanja po osnovi prekovremenog rada iznosi 1.531,79 kn, iskazano u Tabeli 2. kolona 14.

24. Na nalaz i mišljenje knjigovodstveno-financijskog vještaka tužiteljica nije imala primjedbi, već je u skladu s istim postavila konačan tužbeni zahtjev u ovom predmetu.

25. Na nalaz i mišljenje knjigovodstveno-financijskog vještaka niti tuženik nije imao primjedbi i prigovora.

26. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje knjigovodstveno-financijskog vještaka kao valjanu podlogu za donošenje odluke u ovom predmetu, jer je isti dat u skladu s pravilima struke, jer u istome nema kontradiktornosti, i jer na isti stranke nisu imale primjedbi.

*fiksni tečaj konverzije 7.534,50 kn

27. Slijedom naprijed navedenog sud je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice kao pravno osnovan.

28. Visina zatezne kamate za pojedina razdoblja određena je sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18), a što je pobliže navedeno u izreci presude. Među strankama nije sporan tijek zateznih kamata na dosuđene iznose razlike plaće s utužene osnove (str. 397 spisa).

29. S obzirom na čl. 45. st. 1. i 2. u svezi sa čl. 14. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04 i drugi), te čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05 i drugi), plaćanje poreza i prireza dospijeva s isplatom primitka od nesamostalnog rada pa tužiteljica ne može ostvariti pravo na zatezne kamate za razdoblje kroz koje isto kao sastavni dio bruto plaće nije dospjelo. Navedeno je punomoćniku tužiteljice poznato pa je isti potraživao zatezne kamate na dospjele, a neisplaćene iznose razlike bruto plaće "izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenim bruto iznosima".

30. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a koji regulira da je stranka koja izgubi spor dužna protivnoj stranci nadoknaditi prouzročene parnične troškove. Odluka o trošku temelji se i na odredbi čl. 155. ZPP-a koji kaže da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni, te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi.

31. U ovom sporu uspjela je tužiteljica, pa joj je tuženik dužan nadoknaditi prouzročeni parnični trošak. Tužiteljica je zahtjev za naknadom parničnog troška postavila do zaključenja glavne rasprave .

32. Tužiteljicu je tijekom postupka zastupao odvjetnik. Odvjetnički trošak odmjeren je u skladu s odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14 i 118/14). Tužiteljici je priznat trošak: sastava Zahtjeva za mirno rješenje spora; sastava tužbe; sastava pet obrazloženih podnesaka; zastupanja na šest ročišta i to za svaku od naprijed navedenih radnji po 50,00 eura. Tužiteljici je priznat trošak pristupa na ročište za objavu presude u iznosu od 25,00 eura. To ukupno iznosi 675,00 eura. Na sve obavljene radnje odvjetnik ima pravo obračunati PDV (Tbr. 42. važeće OT) koji trenutno iznosi 25%, odnosno daljnjih 168,75 eura. Tužiteljici je u cijelosti priznat trošak knjigovodstveno-financijskog vještačenja u iznosu od 331.81 eura jer je provođenje tog dokaza bilo neophodno za rješenje ove parnice. Sveukupno je tužiteljici priznat trošak parničnog postupka u iznosu od 1.175,56 eura/8.857,26 kuna.

33. Tužiteljica je na dosuđeni trošak potraživala zatezne kamate na koje ima pravo temeljem odredbi čl. 67. st. 3 u vezi s čl. 30. Ovršnog zakona (NN 112/12, 93/14 i 73/17) pa je njezin zahtjev prihvaćen, a zatezne kamate teku na parnični trošak od dana donošenja prvostupanjske presude, tj. od 05. siječnja 2022.g. pa do isplate, po stopi koja je određena čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18).

*fiksni tečaj konverzije 7.534,50 kn

34. Tužiteljica je oslobođena od plaćanja sudske pristojbe temeljem čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18).

U Zagrebu, 27. rujna 2023. godine

Sutkinja:

Vanda Blažević, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove odluke.

Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a.

U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP).

DNA:

- pun. tužiteljice odvj. M.K.

- z.z. tuženika RH-O.-G. iz Z.

*fiksni tečaj konverzije 7.534,50 kn