REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2600/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika Grada Zagreba (OIB: 61817894937), Trg Stjepana Radića 1, kojeg zastupa punomoćnik Marko Ramljak, odvjetnik u Zagrebu, protiv 1. tuženika-protutužitelja Borisa Dleska (OIB: 33572868829), Zagreb, Petruševec II odvojak 10 i 2. tuženika-protutužitelja Darka Martinčića (OIB: 08215687657), Zaprešić, Jablanovec, Stubička 226, oboje zastupani po punomoćniku Silviju Skerlevu, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Željka Velić- Dvoršćak & Silvije Skerlev i partneri, u Zagrebu, radi iseljenja, utvrđenja prava vlasništva, trpljenja uknjižbe prava vlasništva i isplate, odlučujući o prijedlogu i dopuni prijedloga tužitelja-protutuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-785/2022-2 od 14. ožujka 2022. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-738/2017 od 7. siječnja 2022., u sjednici održanoj 27. rujna 2023.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog tužitelja i dopuna prijedloga tužitelja za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-738/2017 od 7. siječnja 2022.
1.1. Tužitelj u prijedlogu i dopunu prijedloga za dopuštenje revizije postavlja slijedeća pitanja:
„1. Je li sud u sporu radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću dužan barem razmotriti prigovor druge strane da kupac nije platio ugovorenu kupoprodajnu cijenu ili je (ne)plaćanje ugovorene kupoprodajne cijene bez značaja za kvalitetu posjeda i postojanje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva na temelju zakona?
2. Je li kupac koji je zaključio ugovor o kupoprodaji nekretnine u kojem se ugovoru obvezao platiti iznos kupoprodajne cijene, a tu obvezu nije izvršio, osoba za koju se može tvrditi da zna ili barem može znati da stvar koju posjeduje nije njegova?
3. Utječe li na zakonitosti/ili poštenje odnosno savjesnost dosjedatelja koji se poziva na Ugovor o kupoprodaji kao temelj (zakonitosti i savjesnosti/poštenja) svog posjeda činjenica (ne) plaćanja ugovorene kupoprodajne cijene za nekretninu koja je predmet dosjedanja?
4. Može li savjesnim odnosno poštenim posjednikom smatrati osoba koja je posjed nekretnine stekla na temelju Ugovora o kupoprodaji, iako nije platila iznos kupoprodajne cijene?
5. Može li se savjesnim odnosno poštenim posjednikom smatrati osoba koja tvrdi da je pravo na posjed nekretnine stekla na temelju pravnog posla kojim je ugovoren uvjet stjecanja prava vlasništva, ako ne dokaže da je navedeni uvjet ispunjen?
6. Može li se pravo vlasništva temeljem dosjelosti utvrditi bez utvrđenja kvalitete posjeda u pogledu samostalnosti posjeda?
7. Je li sud u sporu radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću dužan cijeniti i ocijeniti činjenicu da je stranka koja se poziva na dosjelost kao osnovu svog posjeda za vrijeme navodnog dosjedanja navodila ugovor o zakupu, s obzirom na to da je za osnovanost takvog zahtjeva pretpostavka tzv. vlasnički posjed i savjesnost (da posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova?
8. Je li sud u sporu radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću dužan cijeniti i ocijeniti činjenicu da je stranka koja se poziva na dosjelost kao osnovu svog posjeda za vrijeme navodnog dosijedanja manifestirala da priznaje vlasništvo osobe od koje je stekla (pravo na) posjed, s obzirom na to da je za osnovanost takvog zahtjeva pretpostavka tzv. vlasnički posjed i savjesnosti (da posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova?
9. Je li sud dužan prilikom ocjene proteka vremena potrebnog za dosjelost i prestanka savjesnosti /poštenja dužan ocijeniti okolnosti na koje se poziva druga strana kao dokaz o tome da je posjednik postao nesavjestan/nepošten i prije dostave tužbe primjerice-pisani poziv upućen od druge strane na predaju u posjed, sve u smislu čl. 39. st. 6. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Savjesni posjednik postaje nesavjestan od trenutka kada mu je tužba dostavljena, ali vlasnik može dokazivati da je savjesni posjednik postao nesavjestan i prije dostave tužbe“) odnosno čl.18. st. 4. ZVDSP-a?“
U dopuni prijedloga za dopuštenje revizije tužitelj postavlja slijedeća pitanja: „1. Je li društveno-političkoj zajednici bilo dopušteno provesti prodaju nekretnine putem neposredne pogodbe sukladno čl.10.st.3. Zakona o prometu zemljišta i zgrada („Službeni list FNRJ“ br. 26/54, 19/55, 48/58, 52/58, 30/62, 53/62, „Službeni list SFRJ“ br. 15/65, 43/65-službeni pročišćeni tekst, 57/65, 17/67, „Narodne novine“ br. 52/73, „Službeni list SFRJ“ br. 11/74) samo u slučaju kada su bile bezuspješna prodaja putem javnog nadmetanja i prodaja prikupljanjem pisanih ponuda, ili je bilo dopušteno istu provesti i kada je samo jedan od načina koji prethode prodaji nekretnine putem neposredne pogodbe- prodaja javnim nadmetanjem ili prodaja prikupljanjem ponuda bio bezuspješan?
2. Je li ugovor o prodaji nekretnine građanima temeljem neposredne pogodbe sukladno čl. 10. st 3. Zakona o prometu zemljišta i zgrada valjan pravni posao ako nije podnesen na suglasnost javnom pravobranitelju sukladno čl. 49. Zakona o prometu zemljišta i zgrada?
3. Je li ugovor o kupnji i prodaji nekretnina s građanima sklopljen između društveno-političke zajednice i građana bez odobrenja javnog pravobraniteljstva i bez dokaza da je podnesen na odobrenje valjan pravni posao u smislu čl.30. i 31. Zakona o javnom pravobraniteljstvu („Narodne novine“ br. 17/77., 17/86, 19/90 , 41/90)?“
2. Polazeći od odredbe članka 385. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP-a), a postupajući sukladno odredbi članka 385. a i članka 387. ZPP-a revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu i dopuni prijedloga za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3. Postavljenim pitanjima tužitelj polazi od pogrešnih pretpostavki u odnosu na zaključke nižestupanjskih sudova, prije svega imajući u vidu pravnu osnovu na temelju koje drugostupanjski sud utvrđuje pravo suvlasništva I. i II. tuženika, a radi se o stjecanju na temelju zakona- dosjelosti. Predlagatelj pitanjima pod 1.,2., 3., 4. i 5. polazi od ugovora o kupoprodaji (odnosno činjenice isplate kupoprodajne cijene), iako drugostupanjski sud o tome ne izražava pravno shvaćanje. Nadalje, pitanjima pod 6., 7. i 8. predlagatelj problematizira samostalnost posjeda dovodeći ga u svezi s ugovorom o zakupu, pri čemu ponovno polazi od drugačijih pretpostavki, jer u odnosu na ugovor o zakupu, drugostupanjski sud ne izražava pravno shvaćanje, dok ugovor o zakupu prvostupanjski sud smatra raskinutim po sili zakona. Pitanje pod 9. se odnosi na ocjenu trenutka prestanka savjesnosti posjednika, koje pitanje je činjenične naravi i način na koje je postavljeno upućuje na okolnosti konkretnog predmeta.
3.1. U dopuni prijedloga za dopuštenje revizije predlagatelj postavlja pitanja pod 1., 2. i 3. a kojima problematizira valjanost sklopljenog ugovora o kupoprodaji u odnosu na način prodaje predmetne nekretnine te u odnosu na suglasnost javnog pravobranitelja za sklapanje ugovoru u smislu odredbi članka 30. i 31. Zakona o javnom pravobraniteljstvu, za koja pitanja nema odgovarajuće razloge važnosti, koji bi činjenično i pravno bili podudarni sa konkretnim predmetom.
4. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385. a stavak 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. stavka 1. u vezi s člankom 387. stavkom 5. ZPP-a, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 27. rujna 2023.
Predsjednik vijeća
Đuro Sessa
Broj zapisa: 9-3085d-e7dcd
Kontrolni broj: 03a16-981fe-43833
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Đuro Sessa, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
